KOMARCI

KOMARCI su kukci koji, ovisno o vrsti i području, mogu prenositi zarazne bolesti. Za njihov razvoj neophodna je voda. Razvojni ciklus odvija se u četiri stadija; jajašce, ličinka, kukuljica te odrasli komarac. Jedino se odrasli komarac nalazi izvan vode.

Ovisno o vrsti, mogu se razvijati u različitim tipovima voda, od čistih do izrazito zagađenih. Zato je za njihovo suzbijanje najbolji način uklanjanja svih vrsta prirodnih ili umjetnih retencija u kojima se zadržava voda.

  • JAVNOZDRAVSTVENI ZNAČAJ KOMARACA
  • SUZBIJANJE KOMARACA
  • KAKO MOŽEMO SAMI UTJECATI NA SMANJENJE BROJA KOMARACA U NAŠOJ OKOLINI?
  • ISTRAŽIVANJE KOMARACA NA PODRUČJU PRIMORSKE-GORANSKE ŽUPANIJE

JAVNOZDRAVSTVENI ZNAČAJ KOMARACA

Komarci mogu s jednog domaćina na drugog prenijeti različite mikroorganizme koji žive u krvi i krvnim stanicama. Ova karakteristika čini komarce vektorima zaraznih bolesti. U mnogim dijelovima svijeta prenosioci su mnogih teških i pogibeljnih bolesti kao što su malarija, žuta groznica, denga, filarijaza i arbovirusne groznice te encefalitisi.

U našoj zemlji nema žarišta ovih bolesti, međutim krajem rujna 2010. godine u Hrvatskoj je zabilježen prvi slučaj autohtonog prijenosa denge kod turista kojemu je, nakon što se vratio s ljetovanja u Hrvatskoj, poluotoka Pelješca iz mjesta Podbuće kraj Orebića, dijagnosticirana denga groznica. Pojava oboljelih od groznice Zapadnog Nila u Republici Srbiji, ali i u Republici Hrvatskoj (2012., 2013. godina) te 2014. godine u Bosni i Hercegovini daju dodatnu dimenziju u važnosti držanja populacije komaraca na razini koja s epidemiološkog stajališta, u slučaju pojave uzročnika, neće omogućiti širenje zarazne bolesti u velikim razmjerima.

Osim potencijalne mogućnosti prijenosa zaraznih bolesti javnozdravstveni značaj komaraca za stanovništvo županije i turiste očituje se u njihovom molestiranju, tj. narušavanju čovjekova mira pri radu, rekreaciji ili odmoru, a ubodi izazivaju dermatološke posljedice koje mogu biti značajne.

SUZBIJANJE KOMARACA

Zavod svake godine u svojim Programima mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (arthropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za područje županije, općina i gradova predlaže i propisuje provedbu mjera dezinsekcije za suzbijanje komaraca.

Na području Primorsko-goranske županije suzbijanje komaraca se provodi na sljedeći način:

1. Edukacija od strane Zavoda putem

2. Larvicidni tretman suzbijanja ličinki komaraca

Suzbijanje odraslih letećih jedinki komaraca je skupo i kratkotrajnog učinka. Suzbijanje komaraca mnogo je učinkovitije ako je usmjereno na njihove larve. Provodi se kemijskom metodom (insekticidima), fizičkom metodom (uklanjanje voda stajačica) i biološkom metodom (biološki insekticidi, ribice Gambusia holbrooki koje se hrane jajašcima, ličinkama i kukuljicama komaraca). Sukladno programima jedinica lokalnih samouprava s larvicidnim tretmanom svake godine treba započeti kada su stvoreni pogodni vremenski uvjeti (optimalne temperature koje omogućuju biološki razvojni ciklus komaraca od larve do adulta) i nastaviti ga sve dok uvjeti okoliša omogućuju njihov razvoj i razmnožavanje. U ovisnosti o vremenskim uvjetima larvicidno suzbijanje komaraca treba se provoditi od ožujka do kraja listopada.

3. Adulticidni tretman

Provođenje adulticidnog tretmana često je povezano s propustima u odrađivanju larvicidnog tretmana te predstavljaju njegovu nadopunu, a nikako osnovnu metodu u njihovom suzbijanju. Adulticidnim tretmanima ne suzbijaju se ličinke komaraca već samo odrasle leteće jedinke. Ukoliko se provede adulticidno suzbijanje, a prethodno nisu uklonjena ili larvicidno tretirana legla, iz njih će možda već sutra (ovisno o razvojnom stadiju ličinki) izaći nove generacije letećih jedinki. Stoga adulticidni tretmani nisu metoda koja će polučiti potrebne rezultate u suzbijanju komaraca. Adulticidni tretmani trebali bi se provoditi po preporuci Epidemiološkog odjela koja je donesena na temelju prikupljenih podataka o jačini infestacije i temeljem epidemioloških indikacija o mogućoj pojavi zaraznih bolesti čiji se uzročnici mogu prenijeti komarcima.

KAKO MOŽEMO SAMI UTJECATI NA SMANJENJE BROJA KOMARACA U NAŠOJ OKOLINI?

Oko kuće i u okolišu često nepažnjom sami stvaramo uvjete za razvoj komaraca. Najdjelotvorniji način borbe protiv komaraca je pronaći i ukloniti mjesta razvoja komaraca – legla.

Neophodno je:

  • ukloniti nepotrebne predmete u kojima se može zadržavati voda (kade, bačve, kante, konzerve, gume i slično),
  • krupni otpad odlagati jedino na mjesta koja su za tu namjenu predviđena,
  • redovito (tjedno) prazniti i mijenjati vodu u posudama koje su u uporabi, a zadržavaju vodu,
  • različite spremnike za vodu prekriti poklopcem, folijom ili gustom mrežom,
  • održavati zelene površine, vrtove, otvorene bazene, ukrasna jezerca, fontane i sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje vode,
  • pravilno uskladištiti plovila (barke) na način da se prekriju ili se drže preokrenute, kako bi se spriječilo nakupljanje oborinske vode,
  • vulkanizeri i ostali koji prikupljaju i odlažu automobilske gume trebaju onemogućiti zadržavanje vode u gumama na način da se iste slože u obliku piramide i prekriju folijom.

Ovakvim pristupom imat ćemo manje komaraca u našem okolišu i manji unos insekticida u okoliš.

ISTRAŽIVANJA KOMARACA NA PODRUČJU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Saznanja o biološkim karakteristikama komaraca tj. njihovim vrstama, ekobiološkim prilikama terena i leglima komaraca na području Primorsko-goranske županije su potrebna kako bi se pravovremeno i u potrebnom obimu mogle Programom propisati i provesti mjere dezinsekcije koje bi preventivno djelovale na eventualne posljedice njihove prekobrojne pojavnosti. Populacija komaraca do 2008. godine nije bila dovoljno istraživana na području Primorsko-goranske županije. Nastavni Zavod za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije je s detaljnijim istraživanjem započeo 2008. godine, kada su uzorci komaraca sakupljani tijekom srpnja, kolovoza, rujna i listopada. Za uzorkovanje komaraca koristile su se metode uzorkovanja ličinki, letećih oblika komaraca – adulta i jajašaca (postavljanjem ovipozicijskih lovki). Uzorci ličinki uzeti su iz umjetnih legla (gume, bačve, kamenice, kante, kade, barke, te iz raznih vrsta posuda). Rezultati istraživanja potvrdili su pojavnost tigrastog komarca na području otoka Cresa i Lošinja (gdje su tijekom 2007. godine po prvi puta bili determinirani od jedne grupe istraživača), a po prvi puta je zabilježena njegova prisutnost na području općine Lovran (u stambenom naselju Zaheji) i općine Čavle (kod jednog vulkanizera). Na ostalim lokalitetima na području Primorsko-goranske županije koji su bili obuhvaćeni istraživanjem nije pronađen tigrasti komarac već komarci iz roda Culex pipiens i Culiseta longiareolata.S istraživanjem vrsta komaraca nastavilo se i idućih godina. S istraživanjem vrsta komaraca nastavilo se i tijekom 2009., 2010. i 2012. godine. Tijekom 2009. godine po prvi puta prisutnost tigrastog komarca evidentirana je na području općine Mošćenićka Draga, grada Opatije, grada Rijeke, općine Matulji, općine Kostrena, grada Kraljevice, grada Crikvenice, grada Krka, općine Baška, grada Raba, općine Lopar, grada Čabra i općine Lokve. Tijekom 2010. godine po prvi puta prisutnost tigrastog komarca evidentirana je na području općine Malinska-Dubašnica, općine Omišalj i grada Delnice. Tijekom 2011. godine po prvi puta prisutnost tigrastog komarca evidentirana je na području općine Viškovo i grada Novog Vinodolskog. Tijekom 2012. godine po prvi puta prisutnost tigrastog komarca evidentirana je na području općine Klana i grada Kastva. Prisutnost tigrastog komarca tijekom 2012. godine nije potvrđena na području Gorskog Kotara što ne znači da ga nema, već da mu tamošnji klimatski uvjeti ne odgovaraju na način kao u Primorju i otocima te nije došlo do njegove ekspanzije.Od 2013. godine do danas je utvrđen i na preostalom dijelu županije, s time da se u gorskim predjelima nije udomaćio kao u priobalju.

PROGRAMI KOJI SU PROVEDENI:

TIJEKOM 2009. GODINE:

  • ISTRAŽIVANJE PRISUTNOSTI AZIJSKOG TIGRASTOG KOMARCA (AEDES ALBOPICTUS) NA PODRUČJU GRADA CRESA
  • ISTRAŽIVANJE PRISUTNOSTI AZIJSKOG TIGRASTOG KOMARCA (AEDES ALBOPICTUS) NA PODRUČJU GRADA KRALJEVICE
  • ISTRAŽIVANJE PRISUTNOSTI AZIJSKOG TIGRASTOG KOMARCA (AEDES ALBOPICTUS) NA PODRUČJU GRADA MALI LOŠINJ

TIJEKOM 2010. GODINE:

  • ISTRAŽIVANJE PRISUTNOSTI AZIJSKOG TIGRASTOG KOMARCA (AEDES ALBOPICTUS) NA PODRUČJU GRADA RABA

TIJEKOM 2011. GODINE:

  • Grada Cresa: EDUKACIJA JAVNOSTI, KORDINACIJA SLUŽBI TE MONITORING U CILJU POSTIZANJA KONTROLE POPULACIJE KOMARACA
  • Grada Rijeke: EDUKACIJA JAVNOSTI, KORDINACIJA SLUŽBI TE MONITORING U CILJU POSTIZANJA KONTROLE POPULACIJE KOMARACA
  • Grada Raba: EDUKACIJA JAVNOSTI, KORDINACIJA SLUŽBI TE MONITORING U CILJU POSTIZANJA KONTROLE POPULACIJE KOMARACA

TIJEKOM 2012. GODINE:

  • Na području Grada Raba: EDUKACIJA JAVNOSTI, KORDINACIJA SLUŽBI TE MONITORING U CILJU POSTIZANJA KONTROLE POPULACIJE KOMARACA

TIJEKOM 2013. GODINE:

  • Na području Grada Rijeke: EDUKACIJA JAVNOSTI, KORDINACIJA SLUŽBI TE MONITORING U CILJU POSTIZANJA KONTROLE POPULACIJE KOMARACA
  • Na području Općine Viškovo: EDUKACIJA JAVNOSTI, KORDINACIJA SLUŽBI TE MONITORING U CILJU POSTIZANJA KONTROLE POPULACIJE KOMARACA
  • Na području Općine Dobrinj: EDUKACIJA JAVNOSTI, KORDINACIJA SLUŽBI TE MONITORING U CILJU POSTIZANJA KONTROLE POPULACIJE KOMARACA

TIJEKOM 2014. GODINE:

  • Na području Grada Rijeke: EDUKACIJA JAVNOSTI, KORDINACIJA SLUŽBI TE MONITORING U CILJU POSTIZANJA KONTROLE POPULACIJE KOMARACA
  • Na području Općine Dobrinj: EDUKACIJA JAVNOSTI, KORDINACIJA SLUŽBI TE MONITORING U CILJU POSTIZANJA KONTROLE POPULACIJE KOMARACA

TIJEKOM 2015. GODINE:

  • Na području Grada Rijeke: EDUKACIJA JAVNOSTI, KORDINACIJA SLUŽBI TE MONITORING U CILJU POSTIZANJA KONTROLE POPULACIJE KOMARACA
  • Na području Općine Viškovo: EDUKACIJA JAVNOSTI, KORDINACIJA SLUŽBI TE MONITORING U CILJU POSTIZANJA KONTROLE POPULACIJE KOMARACA


MONITORING