
PSIHOLOŠKO SAVJETOVALIŠTE u Odjelu školske i sveučilišne medicine djeluje od 2004. godine na adresi: Studentska 1, Rijeka. Namijenjeno je učenicima osnovnih i srednjih škola i njihovim roditeljima. Učenici i roditelji primaju se prema prethodnom dogovoru na tel: 322-864.
Sandra Anđelić-Breš, univ. spec. klin. psiholog
pon,sri,pet:UJUTRO
uto,čet: POPODNE
Sanja Kaštelan, mag. psih.
pon, sri: POPODNE
uto,čet,pet: UJUTRO
1. Psihološko savjetovanje i tretmani - individualni rad s djecom koja dolaze zbog:
2. Psihodijagnostika u svrhu:
3. Savjetovanje roditelja
4. Savjetovanje učitelja i nastavnika o potrebama njihovih učenika koji dolaze na psihodijagnostičku obradu ili su u tretmanu
5. Provedba preventivnih programa
Od 2005.godine u Savjetovalište se javilo preko 4 000 učenika u pratnji svojih roditelja!
Od djece osnovnoškolskog uzrasta (90% od ukupnog broja) 65% dolazi zbog školskog neuspjeha u osnovi kojeg leže različiti uzroci (npr. specifične i nespecifične teškoće učenja, pedagoška zapuštenost, snižena motivacija za učenjem i sl.); 20% dolazi radi smetnji ponašanja; 10% radi dominantnih smetnji na emocionalnom planu (npr. anksioznost, strahovi, depresija), a 5% radi kroničnih smetnji (npr. enureza enkompreza, tikovi i sl.)
Učenici srednjoškolskog uzrasta (10% od ukupnog broja klijenata) uglavnom dolaze radi teškoća u učenju, prilagodbi ili radi smetnji ponašanja (obično roditelj nazove radi narušenih odnosa i komunikacije s djetetom).
Navedeni razlozi dolaska djece u Savjetovališe određeni su prema dominirajućem problemu, mada je primjetno da su smetnje na emocionalnom planu u većoj ili manjoj mjeri prisutne kod većine djece, te da je kod učenika sa smetnjama ponašanja obično prisutan i slabiji školski uspjeh.
Dosadašnja istraživanja povezuju školski neuspjeh s poremećajima u ponašanju te s počecima rizičnih ponašanja adolescenata i zlouporabom droga u odrasloj dobi.
Školski neuspjeh narušava djetetovo samopouzdanje i sliku o sebi. Prema rezultatima istraživanja koje smo proveli 2005. godine u sklopu evaluacije projekta „Trening životnih vještina“ učenici koji imaju više samopoštovanje manje konzumiraju sredstva ovisnosti, zadovoljniji su životom, manje su anksiozni, imaju negativan stav prema konzumaciji i više znaju o štetnosti cigareta, alkohola i marihuane. To je potvrđeno i u našem istraživanju „Tužan sam jer sam ružan“ na uzorku učenika osmih razreda i prvih razreda srednje škole čiji rezultati upućuju da je među pušačima bilo značajno više onih niskog samopoštovanja. Osim toga, među djecom višeg samopoštovanja bilo je više onih koji su zadovoljni svojim izgledom, nisu ga pokušali mijenjati, a ako su ga i mijenjali radije su birali fizičku aktivnost nego izgladnjavanje.
Možemo dakle reći da je očuvanje pozitivne slike o sebi i visoko samopoštovanje bitan zaštitini faktor u odabiru zdravih načina života. Stoga je od iznimne važnosti pravovremeno započeti s tretmanom teškoća u učenju jer prevencija školskog neuspjeha važan je dio primarne prevencije rizičnih oblika ponašanja!