|
Uloga folne kiseline u zdravlju
žena
|
| |
|
PRAVILNA PREHRANA ČUVA ZDRAVLJE ŽENE
|
| |
|
Pravilna prehrana i zdrav način življenja pridonose
zdravlju žene.
Opterećenja i stresovi kojima je izložena današnja žena, a to su radne
obveze, odgoj djece i briga o kućanstvu, utječu na njeno fizičko i psihičko
zdravlje.
|
| |
|
|
|
|
Vrijeme adolescencije, koje je karakterizirano brzim rastom i razvojem,
menstruacija, zatim trudnoća i dojenje mogu dovesti do pojave rizika
od manjka nutrijanata, kao što su željezo, folna kiselina i kalcij.
Ispitivanja prehrambenog statusa ukazala su na kronični nedostatak
navedenih nutrijanata, ne samo u ranim godinama, nego tijekom cijelog
života. Prehrana s nedostatnim unosom energije, razne neadekvatne
dijete za mršavljenje, poremećaji u prehrani i povećani broj vegeterijanaca
čine ženu još ranjivijom na prehrambene nedostatke.
|
|
| |
| |
|
Uloga željeza
|
| |
|
U vrijeme burnog rasta i razvoja kao i u trudnoći, žene
imaju povećane potrebe za željezom te postoji rizik od anemije. Za
žene je važno da u prehrani ne unose samo hranu bogatu željezom, već
da konzumiraju zadovoljavajuću količinu hrane te hranu iz koje se
željezo može dobro apsorbirati. Hem-željezo iz hemoglobina prisutno
je u mesu i mesnim proizvodima i ono se dobro apsorbira.
Izvori ne-hem-željeza uključuju povrće, mahunarke i široki asortiman
pahuljica (zobene, ražene, ječmene, pšenične i sl.). Za poboljšanje
apsorpcije ne-hem-željeza važan je unos namirnica bogatih vitaminom
C (sezonsko voće i povrće).
|
|
| |
| |
|
Trudnoća i folna kiselina
|
| |
|
Potrebno je da žene u generativnoj dobi koje planiraju trudnoću svaki
dan unose dodatne količine folne kiseline da bi smanjile rizik od poremećaja
spine bifide i drugih poremećaja neuralne tube. Potrebe za folatima rastu
za vrijeme trudnoće te se preporuča dnevni unos od 400 µg folata iz hrane
bogate folatima (zeleno lisnato povrće, brokoli, prokulice, voće - naročito
naranča i sok od naranče, iznutrice), uz nadopunu folata iz suplemenata.
|
| |
| |
|
Kalcij i koštani sustav
|
| |
|
|
Kalcij je važan faktor u rastu i mineralizaciji kostiju
u doba rasta i razvoja. Današnjim nepravilnim načinom prehrane (brza
hrana, razne dijete i sl.) velik dio djece i adolescenata unosi nedostatne
količine kalcija baš kada im je najpotrebniji jer u to vrijeme najizraženije
utječe na zdravlje kostiju, uz nedostatnu fizičku aktivnost. Glavni
su izvori kalcija mlijeko i mliječni proizvodi te zeleno povrće.
Za dobru fizičku kondiciju i zdravlje, uz folnu kiselinu, vitamine
B12, B6, D i D, potrebno je za izgradnju kostiju osigurati prehranu
s optimalnim unosom kalcija za vrijeme premenstrualnog i postmenstrualnog
razdoblja.
|
|
|
Smanjenje produkcije estrogena u menopauzi povezano je s gubitkom kostiju
i osteoporozom kod žena u petoj dekadi životne dobi. U tom razdoblju žene
gube prosječno oko 3% koštane mase na godinu. Očekuje se da će žene živjeti
80 godina i više i da će vrijeme postmenopauze trajati 1/3 njihova života.
Međutim, važno je istaći da je tijekom života potrebno jesti raznoliku
hranu, uz svakodnevnu fizičku aktivnost.
|
| |
| |
| Doc. dr. sc. Elika Mesaroš-Kanjski, dr. med. |
|
|
| |
 |