Strane kemijske tvari u majčinu mlijeku

NEMA MJESTA ZABRINUTOSTI

Majčino mlijeko najbolja je hrana za dojenče i jedinstvena je sastava. Brojni su pozitivni učinci dojenja na zdravlje djeteta. Majčino mlijeko smanjuje incidenciju astme, akutnih respiratornih oboljenja i dijareje u dobi do šest mjeseci. Neki autori smatraju da što ranije započinje dojenje, značajno se smanjuje incidencija dijareje u prvih šest mjeseci zbog mogućeg učinka kolostruma. Smatra se da su najvažniji uzroci alergije novorođenčadi na određenu hranu u 40% slučajeva genetski faktori, ali u 60% slučajeva to su infekcije i neadekvatna hrana. Zato je neophodno potrebna prehrana djeteta majčinim mlijekom do šestog mjeseca života. Izuzev brojnih pozitivnih učinaka na dijete, dojenje se pozitivno odražava i na zdravlje majke te se, među ostalim, smatra da smanjuje rizik za nastanak karcinoma jajnika majke, ali samo prije menopauze.

U nekoliko navrata od 1995. do 1999. godine, na Odjelu perinatologije Klinike za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra u Rijeci, uzimani su uzorci majčinog mlijeka između drugog i dvanaestog dana po porodu. Sadržaj metala (olovo, kadmij) određen je atomskom apsorpcijskom spektrometrijom, dok je sadržaj kloriranih ugljikovodika određen plinskom kromatografijom u Zavodu za javno zdravstvo u Rijeci. Klinika za ginekologiju i porodništvo KBC u Rijeci prvo je rodilište u Hrvatskoj koje je 9. III. 1996. godine UNICEF proglasio "Bolnicom-prijateljem djece". Za dobivanje toga naslova trebalo je ispuniti brojne uvjete i provoditi UNICEF-ovih "Deset koraka do uspješnog dojenja".
Ispitivanjem stranih kemijskih tvari u majčinom mlijeku, između ostaloga, željeli smo odagnati zabrinutost majki s obzirom na sadržaj tih supstancija u mlijeku.

Metali

Glavni su izvor metala, kao što su olovo i kadmij, na području sjevernog Jadrana promet, dvije termoelektrane te antikorozivna zaštita brodova, što se provodi u četiri brodogradilišta na području regije.
Majčino mlijeko normalno sadrži tragove većine metala, bilo da se radi o esencijalnim elementima, kao što su selen i cink, ili o toksičnim metalima poput aluminija, olova i kadmija. Sadržaj metala u majčinom mlijeku najbolje pokazuje kolika je izloženost majke i djeteta. U majčinom mlijeku prisutni su organski i anorganski spojevi metala, no oni nisu vezani za majčinu mast. Proces izlučivanja metala kroz mliječne žlijezde nije još u potpunosti razjašnjen, a vjerojatno se razlikuje od procesa kojim se izlučuju lipofilni spojevi.
Olovo iz mlijeka općenito se bolje apsorbira nego iz drugih namirnica. Količina olova u majčinom mlijeku općenito je niža u odnosu na sadržaj u dječkoj hrani. Koncentracija olova u majčinom mlijeku iz industrijskih zemalja kreće se u rasponu 5-20 µg/l, dok u područjima izrazitog onečišćenja olovom ta koncentracija može biti i 20 puta viša. Povećanje sadržaja olova u krvi majke nakon poroda pripisuje se oslobađanju olova iz koštanih spremišta. Za vrijeme dojenja tome može pridonijeti nedostatno unošenje kalcija u organizam majke pa se smatra da davanje kalcija u trudnoći i za vrijeme dojenja smanjuje izloženost djeteta olovu. Srednja vrijednost koncentracije olova u uzorcima majčinog mlijeka skupljenim u Klinici za ginekologiju i porodništvo u Rijeci iznosila je 7,3±8,3 µg/l, a medijan je 5,0 µg/l. Mnogo je manje podataka o sadržaju kadmija u majčinom mlijeku. Postoji velika razlika među tiskanim rezultatima, no smatra se da je prosječna koncentracija kadmija <2 µg/l, premda se mogu naći i deset puta više koncentracije. Sadržaj kadmija u majčinom mlijeku sličan je sadržaju u kravljem mlijeku. Dobivene koncentracije kadmija u majčinom mlijeku sakupljenom u Klinici za ginekologiju i porodništvo u Rijeci bile su u rasponu 0,45-9,10 µg/l, a vrijednost dobivenog medijana je 1,80 µg/l i u okviru je raspona koji citira WHO/IAEA studija.

Organoklorirani spojevi

Organoklorirani spojevi topivi su u masti te se akumuliraju u masnom tkivu. Uklanjanje tih spojeva iz tijela vrlo je sporo. Sam proces izlučivanja putem majčinog mlijeka izlaže novorođenče različitim organokloriranim spojevima, naročito u žena u poljoprivrednim područjima, gdje se ti spojevi najčešće koriste. Sadržaj organokloriranih spojeva u majčinom mlijeku potvrđen je i u najnovijim studijama s raznih strana svijeta. U Hrvatskoj je 1972. godine prestala upotreba DDT-a i njegovih metabolita DDE u DDD zbog duge biološke postojanosti DDT-a. Zabrana je zatim proširena na sve klorirane pesticide osim lindana visoke čistoće i endosulfana. Usprkos zabrani, DDT i njegovi metaboliti kontinuirano su detektirani u majčinom mlijeku, premda je opažena stalna tendencija pada njihovih vrijednosti, što potvrđuju i naši rezultati.
U zemljama u razvoju poliklorirani bifenili (PCB) nalaze se u majčinom mlijeku ispod granice detekcije, za razliku od industrijski razvijenih zemalja. Prosječna koncentracija PCB-a u majčinom mlijeku obično se nalazi u rasponu od 500 do 2000 µg/kg mliječne masti. Međutim, što dojenje dulje traje, to je izrazitiji pad sadržaja organokloriranih spojeva u majčinom mlijeku. Dobivena prosječna količina PCB-a u našem prvom ispitivanju iznosila je 898 µg/kg mliječne masti, dok su dalja ispitivanja pokazala pad vrijednosti. Smatra se da na razinu organokloriranih spojeva u majčinom mlijeku utječu, među ostalim faktorima, okolina, dob majke, težina, broj poroda, ishrana, pušenje i sadržaj mliječne masti.
Vrijednost olova i kadmija u majčinom mlijeku naših ispitivanih uzoraka kreću se unutar raspona studije Svjetske zdravstvene organizacije. Nešto povišene vrijednosti kadmija nađene su u mlijeku kod majki pušačica. Na osnovi naših saznanja, sadržaj organokloriranih pesticida u majčinom mlijeku s područja sjvernog Jadrana deset je do pedeset puta niži od prethodnih studija na istom području (Labin 1986./87., Krk 1989. godine). Tako nizak sadržaj pesticida u majčinu mlijeku posljedica je konstantnog pada koji se u Hrvatskoj opaža u posljednja tri desetljeća. U našem prvom ispitivanju polikloriranih bifenila dobiven je porast, ali su dalja ispitivanja pokazala pad. Porast PBC-a zabilježen je i u nekim drugim zemljama. Važno je ukazati na to da osobito majke pušačice imaju povišene vrijednosti polikloriranih bifenila u mlijeku. To posebno treba imati na umu jer se poliklorirani bifenili smatraju jednim od mogućih uzroka tumora dojke kod žena u postmenopauzi.
I ovim putem izražavam zahvalnost svim majkama koje su dale mlijeko, medicinskim sestrama u Rodilištu koje su skupljale uzorke, a posebna zahvalnost ide dipl. inž. M. Kraš, A. Živković, A. Alebić, B. Međugorac, kao i osoblju laboratorija zdravstveno-ekološke službe ZZJZ u Rijeci.

Prof. dr. sc. Aleksandra Frković, dr. med.