Snovi
MOZAK NE SPAVA
San je nužna faza u odmoru ljudskog organizma i moždanih
stanica. Poslije dva dana nespavanja nastupaju razdražljivost i halucinacije,
poslije četiri čovjek bulazni, poslije sedam može se pojaviti duševno
poremećenje, a smrt nastupa za dva tjedna.
Zdrav san mora biti dovoljno dubok i mora trajati prosječno 6 do 8 sati,
u djece 12 i više, u odraslih 7 do 9, u starijih 5 do 7 sati. Premalo
sna - umor, previše sna - mamurluk.
 |
Zdrav san prožet je zdravim snovima. Tijekom jedne noći sanja se 4 do 5 puta, oko dva sata ukupno. Čovjek tako prosanja oko šest godina svog života. Prvi snovi dolaze 80 do 100 minuta nakon uspavljivanja, ponovno se javljaju svakih devedesetak minuta: salve uznemirujućih moždanih električnih impulsa /tzv. "REM san"/ odjednom razbijaju umirujući duboki prvi temeljni san /tzv. "sporovalni san"/. Impulsi iz stanice donjeg dijela moždanog debla poput munje udaraju u stanice pamćenja sive moždane supstancije u kori velikog mozga. |
Stanice pamćenja, u kojima su kao u kompjutoru nagomilani upamćeni dojmovi, otvaraju se i aktiviraju bujicu informacija. Kao na filmu, stvaraju se neobične slike, oči spavača uznemireno se giblju iza zatvorenih kapaka, trzaju, bilo i disanje su ubrzani, krvni tlak raste - čovjek sanja... Dok sanja, teže ga je probuditi. Ako se čovjek poslije snivanja ne probudi, on se sadržaja većine snova ne sjeća, oni se iz moždanih stanica izbijaju u vječni zaborav. Jedino ako se čovjek probudi odmah nakon snivanja, on upamti što je sanjao. Zapiše li odmah iz podsvijesti izbijeni sadržaj sna, njime se koriste psihoanalitičari pri pokušaju otkrivanja podsvijesnih uzroka neuroza.
Noćno čišćenje dnevnih dojmova
|
Mozak je kompjutor. On preko dana prikuplja silan broj dojmova i gomila ih. Gomila ih do krajnjih prenapregnutih granica mogućnosti. Gomila i ugodne i neugodne dojmove. Snovi su veliko čistilište većine u podsvijesti uskladištenih prenagomilanih i preneugodnih dojmova. Oni bivaju u snu snovima izbijani u nepovrat biološkog zaboravljanja. Na kraju ih u spremišnici dugotrajnog pamćenja preostane tek oko jedan posto. Za moć funkcioniranja mozga biološko zaboravljanje ogromnog broja suvišnih dojmova od bitne je važnosti. Zato san bez snova ne odmara. Ako se ispitanika svaki put budi u trenu kad počne sanjati, za nekoliko dana on postaje tjelesno i duševno iscrpljen i potpuno dekoncentriran, kao da uopće nije spavao, jer bez snova nije došlo do izbijanja suvišnog sadržaja iz prevelikog broja moždanih stanica, one se nisu ispraznile za prihvaćanje novih dojmova. |
Snovi liječe
Psiholozi
smatraju da snovi predstavljaju podsvjesno ispunjenje potisnutih želja.
Psihijatri pak drže da snovi predstavljaju pokušaj rješenja nekog svjesnog
problema ili pokušaj uklanjanja podsvjesno pohranjenog problema koji je
uzrok neurozi. Raščlanjujući snove, psihijatri otkrivaju koji to podsvjesni
problem stvara komplekse neuroze pa, kad ga otkriju, nastoje ga riješiti,
tj. izliječiti.
Najintenzivnije sanjaju ljudi koji su umno najviše angažirani, ili su
pred izazovom vrlo snažnih emocija: intenzivni snovi olakšavaju snažne
umne napore ili duboke emocije. Snovi liječe duševne rane bacajući ih
u zaborav. Zato stariji ljudi naginju predodžbi da je u mladosti sve bilo
bolje, neugodne uspomene snovi su izbacili iz sjećanja... San bogat snovima
zdrav je, koristan i nužan! Mnogo popijenih alkoholnih pića ili prejako
sredstvo za spavanje paraliziraju svojim narkotizirajućim djelovanjem
moždane stanice pa nema izbijanja nagomilanih memorija tijekom spavanja
- jer nema umirujućih zdravih snova!
