Anemije novorođenčadi
  

ŽELJEZO - NEOPHODNO ZA RAST I RAZVOJ DJETETA

   

Često mladi roditelji pitaju da li njihova tek rođena beba može biti slabokrvna. Odgovor je potvrdan. Zabrinuta majka pokazuje svoju urednu krvnu sliku iz trudnoće, uporno ponavljajući da je više mjeseci redovito uzimala neki od preparata željeza. Kako se onda desilo da je novorođenče blijedo i da je učinjena krvna slika potvrdila slabokrvnost ili anemiju? Na to pitanje odgovor je višestruk.
  

 

Novorođenče je, prema općeprihvaćenom dogovoru, dijete u prva četiri tjedna (28 dana) života. Anemije u novorođenačkoj dobi uzrokovane su gubitkom krvi, pojačanom razgradnjom crvenih krvnih stanica ili eritrocita te nedovoljnim stvaranjem tih stanica. Gubitak krvi može se javiti prije (prenetalno), za vrije (intrapartalno) ili nakon porođaja (postnatalno ili postpartalno). U 50% trudnoća mogu se dokazati eritrociti ploda u majčinoj cirkulaciji, a u svega 1% tih slučajeva gubitak krvi ploda dovoljno je velik da uzrokuje anemiju novorođenčeta (fetomaternalna transfuzija).

Krvarenje se može javiti spontano ili, češće, nakon nekih dijagnostičkih zahvata, primjerice amniocenteze. Katkada se kod jednojajčanih blizanaca dogodi da jedan dvojak krvari u cirkulaciju drugog, pa se jedan blizanac rađa blijed, a drugi izrazito crven (fetofetalna transfuzija).

Krvarenje koje se javlja za vrijeme porođaja nastaje zbog raznih abnormalnosti pupkovine ili posteljice (npr. prerano odljuštenje posteljice) i porođajnih trauma. Mehaničke ozljede novorođenčeta u pravilu su posljedica otežanog porođaja. Češće se javljaju kod krupne novorođenčadi, nedonoščadi, novorođenčadi rođene na zadak, kod nepravilnosti trudova i produljenog porođaja. Primjena suvremene porodiljske skrbi znatno umanjuje i ublažuje ozljede u porođaju.
  
  

Rh nepodudarnost
  

Anemije zbog pojačane razgradnje eritrocita, ili tzv. hemolitičke anemije, javljaju se zbog nekih prirođenih defekata crvenih krvnih stanica ili zbog vanjskih činitelja. Najčešći je uzrok hemolitičke bolesti novorođenčeta nepodudarnost krvnih grupa/Rh faktora majke i djeteta. Temeljna je pretpostavka nastanka bolesti prisutnost na eritrocitima ploda određenog antigena naslijeđenog od oca, koji majčini eritrociti nemaju: npr. majka Rh-negativna, otac Rh-pozivitan, plod Rh-pozitivan. Prije prve trudnoće, Rh-negativne majke obično nemaju antitijela protiv Rh-antigena - nisu još "senzibilizirane". Zbog toga prvo dijete obično izmakne hemolitičkoj bolesti, ali krajem prve trudnoće ili tijekom samog porođaja prelazi mala količina krvi u cirkulaciju majke, dovoljna da majčin organizam reagira stvaranjem antitijela protiv "nepoznatih" stanica - majka je "senzibilizirana". Svake iduće trudnoće Rh-pozitivno dijete bit će ugroženo jer će antitijela majke prolaziti kroz posteljicu u cirkulaciju ploda i tamo izazvati hemolitičku bolest. Najdjelotvorniji način sprečavanja hemolitičke bolesti jest davanje Rh-antitijela svakoj Rh-negativnoj majci neposredno nakon rođenja svakog Rh-pozitivnog djeteta.
Novorođenačke anemije uzrokovane nedovoljnim stvaranjem eritrocita nastaju zbog rijetkih prirođenih bolesti ili nekih virusnih infekcija (citomegalovirus, virus stečene imunodeficijencije).
  
  

Važna prehrana majke
  

Ako gubitak krvi pri rođenju nije značajan, nedostatak željeza gotovo u pravilu nije uzrok anemije u prva tri mjeseca života. Treba, međutim, napomenuti da prehrana djeteta započinje već u maternici. Prehrana buduće majke utječe na stanje novorođenčeta dvojako: direktno, što se odražava manjom ili većom porođajnom težinom i količinom zaliha nekih hranjivih sastojaka potrebnih za rast i razvoj novorođenčeta, te indirektno, osiguravanjem energije na dojenje. Pothranjenost majke često se odražava malenom porođajnom težinom djeteta, količinski nedovoljnim i vremenski kraćim dojenjem, a čini se i smanjenom količinom bjelančevina u mlijeku. Samo iznimno pothranjenost majke dovodi do smrti ploda u maternici, ali je često vezana s prijevremenim porodom. Preuhranjenost majke nema pozitivnog efekta ni na plod u trudnoći niti na kasnije dojenje, pa je treba izbjegavati. Mišljenje da buduća majka "treba jesti za dvoje" sasvim je netočno i treba ga suzbijati.
  
  

Terapija željezom
   

Novorođenče se hrani mlijekom. Najprikladnija je prehrana mlijeko zdrave dojilje. Željeza nema dovoljno ni u ženinom niti u kravljem mlijeku (o,5-1,5 mg/l). Ipak, anemija zbog manjka željeza rjeđa je i u dojenčadi hranjene majčinim mlijekom javlja se kasnije jer je apsorpcija željeza višestruko bolja (49% nasuprot 10% iz kravljeg mlijeka). Stoga se industrijskim pripravcima kravljeg mlijeka obvezno dodaje željezo.

Tzv. fiziološka anemija dojenčadi normalna je pojava koja se očituje u dojenčadi u prvim mjesecima života. Najjače je izražena u 2. ili 3. mjesecu. Nastaje iz nekoliko razloga. Prvo, krv djeteta nakon rođenja bogatija je kisikom nego u trudnoći. Zato se smanjuje izlučivanje hormona eritropoetina, odgovornog za dozrijevanje eritrocita, pa je to dozrijevanje usporeno. Drugo, eritrociti koji su nastali u plodu žive kraće, 60-70 dana (normalno oko 120 dana). Treće, u prvim mjesecima života volumen krvi brzo se povećava jer dojenče brzo raste, prosječno 750 grama mjesečno, ali prirast mase eritrocita zaostaje za prirastom volumena plazme, tj. krv se razrjeđuje. U prijevremeno rođene djece broj crvenih krvnih stanica i količina krvnog pigmenta hemoglobina smanjuju se jače i brže nego u djece rođene na terminu, obično već u 3. do 6. tjednu života. Fiziološka anemija pojačava se pri nedostatku vitamina E i folne kiseline. U donošene djece koja se hrane majčinim mlijekom posebna terapija nije potrebna. Primjena preparata željeza dolazi u obzir ako pretpostavljamo da djetetova skladišta željeza nisu popunjena u dovoljnoj mjeri, primjerice zbog porođajnih krvarenja ili zbog izrazite majčine anemije u trudnoći. Prijevremeno rođenoj djeci treba započeti davati željezo od 2. mjeseca života, bez obzira na kvalitetu prehrane. Terapiju željezom treba provoditi od 2. mjeseca i u sve djece niske porođajne težine, blizanaca te dojenčadi koja je pretrpjela perinatalni gubitak krvi. Nepovoljne socijalno-ekonomske prilike i oskudna prehrana mogu zahtijevati primjenu preparata željeza i u donošene djece, od 3. ili 5. mjeseca života dalje.
Budući da su uredne vrijednosti crvene krvne slike preduvjet normalnog rasta i razvoja novorođenčeta, svaku pojavu značajne anemije u toj dobi treba ozbiljno shvatiti, dijagnostički obraditi i adekvatno liječiti.
  
  
Dr. sc. Jelena Roganović, dr. med.