Povodom 8. ožujka – Međunarodnog dana žena
 
Stvorena da bude jednaka
 
Žene , kao i muškarci imaju pravo na zaposlenje, jednak pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama, pravo da biraju i budu birani te šansu da postanu punopravni sudionici u političkom životu, što je vrlo bitan element demokracije, iako se za tu jednakopravnost žene i danas bore
 
 

Oduvijek je žena bila diskriminirana i obespravljena, ponajprije od vlastitog oca, koji je odlučivao sve za nju i u njezino ime. Mnogi su joj čak i muža birali, a u nekim zemljama su je, nažalost, kao i svaku drugu robu, prodavali.

Njezin budući muž morao je ocu platiti određenu sumu novca da bi se oženio njegovom kćerkom. Udajom se ništa nije bitnije mijenjalo osim što je, umjesto oca, njome i njezinim životom upravljao i o svemu odlučivao muž. Žena je uvijek slušala i bespogovorno činila ono što se od nje tražilo. Nitko ju nije ni za što pitao.

 

"Kuća bez žene - mlin bez vode."
Armenska poslovica

 
Zaposlene žene bile su nemilosrdno iskorištavane od svojih poslodavaca. Radile su u vrlo lošim uvjetima i bile mizerno plaćene. Tek početkom 20. stoljeća, u doba velikih društvenih promjena, brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije, počele su organizirati proteste tražeći kraće radno vrijeme, veću plaću i bolje radne uvjete. Prvi veći javni protest organizirale su zaposlenice u industriji odjeće, 8. ožujka 1857. godine.

Tog dana više od 1500 ih je demonstriralo ulicama New Yorka, s transparentima na kojima su bili ispisani njihovi zahtjevi, ali ih je policija rastjerala. Nakon toga, osnovale su ženski radnički sindikat, a protesti su se ponavljali svake godine 8. ožujka, uz stalno povećanje broja sudionika.

U spomen na proteste žena, na Prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji 1910. u Kopenhagenu, koju je organizirala Socijalistička internacionala, na prijedlog njemačke socijalistkinje Clare Zetkin, službeno je utemeljen Međunarodni dan žena, koji se u cijelome svijetu obilježava svake godine 8. ožujka. U mnogim zemljama Dan žena je državni praznik, a Ujedinjeni narodi su 1975. godinu proglasili godinom žene.
 
 
Među heroinama i naša Marija Jurić Zagorka
 
Istaknimo neke hrabre žene koje su svojim angažmanom i kontinuiranom borbom postigle značajan uspjeh, poglavito u donošenju deklaracija i zakona koji su im jamčili ravnopravnost s muškarcima.

To su Lizistrata i njezine sunarodnjakinje, koje su muškrce Helade privele miru seksualnim štrajkom, i Olymp Gouges, koja je francuskoj Deklaraciji za prava čovjeka i građanina vrlo uporno i znalački suprotstavila Deklaraciju za prava žena. Tu su i Rosa Luxemburg, Clara Zetkin, Alexsandra Kollontaj i Eleanor Roosevelt, koje su osmislile, pa s ljubavlju i ponosom svijetu podarile, Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. Velika su to postignuća žena.

Može se reći da su se žene herojskom i neustrašivom borbom izborile za punu zakonsku ravnopravnost s muškarcima, ali u praktičnom životu i radu, iako smo u 21. stoljeću, nailaze na goleme prepreke u realizaciji te ravnopravnosti. Umjesto da im pomognu, muškarci im rade probleme, vrše nasilje i zlostavljaju ih. Na Dan žena daruju im ružu. Kakav apsurd!

Žene Hrvatske bile su u sličnoj situaciji kao i druge žene u svijetu i vodile su zajedničku borbu protiv nejednakosti i obespravljenosti. Počeci organiziranja protesta i borbe protiv diskriminacije u Hrvatskoj sežu u 19. stoljeće. Na Prvoj općoj hrvatskoj učiteljskoj skupštini, 1871. godine, učiteljica Marija Jambrišak iz Krapine prvi je put tražila jednake uvjete rada i jednake plaće za žene i muškarce.

Jedna od najpoznatijih žena, čiji se glas daleko čuo, bila je književnica Marija Jurić Zagorka, prva profesionalna politička novinarka u Hrvatskoj pa i u jugoistočnoj Europi.Iako kao žena nije imala politička prava, koncem 19. i početkom 20. stoljeća radila je kao izvjestiteljica iz zajedničkoga hrvatsko-ugarskog sabora u Budimpešti, a njezini oštri kritički tekstovi bili su predmetom saborskih rasprava.

Kao sindikalna, politička i ženska aktivistica, poznata je po predavanjima o ženama, politici i ženskom pravu glasa, koja je držala u gradovima diljem Hrvatske. Ona je najčitanija hrvatska književnica. Pokrenula je, uređivala nekoliko časopisa, a u svom bogatom radu borila se protiv društvene diskriminacije žena, mađarizacije i germanizacije te za punu ravnopravnost spolova i za ženska prava.
 
 
Razvoj ženskog pokreta
 
Tijekom Drugoga svjetskog rata, veći broj žena, unutar antifašističkog pokreta, uključuje se u borbu za svoja prava i ravnopravnost spolova. Na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena, u prosincu 1942. godine, osnovan je Antifašistički front žena Jugoslavije, koji u Hrvatskoj djeluje pod nazivom Antifašistička fronta žena Hrvatske (AFŽ), koja 1953. godine mijenja naziv u Savez ženskih društava.

Od 1985. godine on u Hrvatskoj djeluje pod nazivom Konferencija za društveni položaj žene i porodice, u sklopu Republičke konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske. Bez obzira na mijenjanje naziva, ženski pokret stalno je bio usmjeren na okupljanje i sudjelovanje žena u javnom i političkom životu, na poboljšanje socijalne i zdravstvene zaštite, skrbi o djeci i samoupravljanje. Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj, 1990. godine osnovan je Savez žena Hrvatske.

Žene su se uglavnom izborile za pravo na obrazovanje, pravo na rad i pravo glasa na izborima, kako za lokalne organe vlasti, tako i za državni Sabor, ali neka od tih prava još su uvijek samo „mrtvo slovo“ na papiru jer njihovo oživotvorenje nailazi na goleme prepreke u mnogim sredinama. Pravo na obrazovanje žene su najviše koristile i već nekoliko godina u

Hrvatskoj je više visokoobrazovanih žena nego muškaraca, ali muškarci su i dalje bolje plaćeni i u većem postotku zaposleni na visokopozicioniranim mjestima nego žene. Prve studentice u Zagrebu 1901. upisane su na filozofski fakultet zagrebačkog sveučilišta, a 1918. omogućen im je upis na pravni, medicinski i gospodarsko-šumarski fakultet te kasnije i na sve druge fakultete u zemlji, pa su mnoge postigle visoko obrazovanje, magisterije i doktorate.
 
 
Finska kao uzor
 

Britanski časopis The Economist, povodom Međunarodnog dana žena, analizirao je i sastavio listu koja pokazuje u kojim zemljama žene imaju najveće šanse da za svoj rad budu plaćene jednako kao i muškarci. U analizu i razmatranje uključili su stupanj obrazovanja, udio žena na tržištu radne snage, razliku u plaćama, broj žena na direktorskim pozicijama, troškove uzdržavanja djece, plaćeni rodiljni dopust, ali i broj žena u parlamentu svake zemlje.

Pozicija žena najbolja je u nordijskim zemljama. Na vrhu liste je Finska, a slijede Norveška, Švedska, Poljska, Francuska, Mađarska... Istraživanjem The Economista obuhvaćeno je samo 28 razvijenih zemalja, a Hrvatska nije među njima. Finska je na prvo mjesto izbila nakon što je broj žena koje sudjeluju na tržištu rada premašio 50 posto. Finska je produljila plaćeni porodiljni dopust za dodatna dva tjedna.

Norveška, koja je do ove godine bila na prvom mjestu, i dalje ima najveći broj žena na direktorskim pozicijama, i to zbog zakona koji propisuje da ih mora biti barem 40 posto, a koji je na snagu stupio 2008. godine.

Žene Hrvatske ostvarile su velik napredak u društvu i borbi za svoja ljudska prava, ali je još dug put do svijeta bez diskriminacije, nasilja i zlostavljanja žena.

Svi muškarci i žene imaju pravo na zaposlenje, jednak pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama, pravo da biraju i budu birani te šansu da postanu punopravni sudionici u političkom životu, što je vrlo bitan element demokracije. Dugoročna stabilnost i razvoj mogu se postići samo ako se riješi pitanje nasilja i diskriminacije žena.

O tome bi trebali dobro razmisliti svi muškarci i poduzeti mjere da ne bude nasilja, zlostavljanja žena i prepreka na putu ostvarivanja njihovih ljudskih prava. I još nešto: žene su se izborile za Međunarodni dan očeva pa je red pomoći im, odužiti se i biti im zahvalan za to.

„Žena je stvorena iz rebra muževog, ne iz njegovog stopala da se po njoj gazi, ne iz njegove glave da se njome vlada, već iz njegovog boka da mu bude jednaka, ispod ruke da bude zaštićena, pored srca da bude voljena“ – piše u Talmudu.

Dan posvećen majčinoj ljubavi i majčinstvu
 
U vrtićima i školama, sa svojim tetama i učiteljima, djeca izrađuju čestitke svojim mamama za njihov dan, pripremaju priredbe i sportska natjecanja majkama za Dan žena. Tome se raduju majke. One su skromne, a ne pohlepne. A onima koji pitaju kako se mami odužiti za sva odricanja, neprospavane noći, skrb, brigu i ljubav koju im je nesebično davala -valja reći: marljivim radom, dobrim uspjehom u školi i uzornim ponašanjem!

Za sve što je ulagala u svoje dijete i što je za njega činila, majka ne očekuje nagradu jer je time vraćala dug svojoj majci i ujedno svoju djecu zadužila, ali ne da njoj vraćaju dug, nego svojoj djeci (kada odrastu, sklope brak i rode djecu) – njezinim unučićima. Latinska poslovica kaže:“Vrlina majke prelazi na potomstvo“, a Merion C. Garetti dodaje: “Majčina ljubav je gorivo koje omogućava da obična bića ostvare nemoguće.“ Abraham Lincoln tvrdi:“Sve što jesam, i vjerujem da mogu biti, dugujem majci“, a Victor Hugo kaže: „Prvih dana Bog je stvorio ženu, a zbog njezinog zadovoljstva ružu.“

Ružom, zagrljajem, poljupcem i osmijehom – čestitajte svojoj majci Dan žena. Ne zaboravite to učiniti i sestri, baki, teti. A evo kako je SMS-om mladić čestitao Dan žena voljenoj djevojci: “Cvjeta ruža usred žita, ljubim onu koja čita. Ljubi i ti onoga tko šalje, pa neka ruža cvjeta i dalje! Sretan ti 8. ožujka – Dan žena!“ I na kraju SMS srednjoškolca koji je u školi u drugom gradu, pa će majci moći osobno čestitati kad zavši nastava i dođe kući:„Sretan ti praznik mama, sretan ti ovaj dan, neka ti život, mama, ispuni svaki san…“ Pridružujući se tim divnim čestitarima i čestitkama - svim mamama, sestrama, bakama i djevojkama iskreno, toplo i od srca želimo sretan Međunarodni dan žena.
 
 
Svaka treća žena u svijetu biti će silovana ili pretučena
 
Pravo glasa Šveđanke su dobile 1867., Hrvatice 1945., a Švicarke tek 1971. godine.Nažalost, još su mnoga područja na kojima su žene suočene s diskriminacijom, nejednakošću, nasiljem i zlostavljanjem, ne samo kod nas, nego i u svijetu.

Prema procjeni stručnjaka, jedna će od tri žene u svijetu biti pretučena ili silovana tijekom svog života. Oko 14 milijuna djevojčica bit će udane ove godine. Zastrašujući su podaci da oko 1,2 milijuna djece završi u ropstvu svake godine, a 80 posto od tog broja su djevojčice. U crnim kronikama o tome često čitamo, ali se susrećemo i sa slučajevima u kojima je muž premlatio, pa i ubio ženu.
Vatrena ilirka Dragojla Jarnević, slikarica Slava Raškaj, prva akademkinja Ivana Brlić-Mažuranić
 

Važno je naglasiti da je poznata hrvatska književnica Ivana Brlić-Mažuranić bila prva žena akademkinja jer ju je 1937. tadašnja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti primila za svog člana. Akademija ju je dva puta predlagala za Nobelovu nagradu (1931. i 1937.).


Među značajnijim sudionicama ženskog pokreta u Hrvatskoj svakako su Dragojla Jarnević, vrlo napredna intelektualka i vatrena ilirka, koja je u svojim dnevničkim zapisimaostavila svjedočenje o statusu žene unutar ilirskog pokreta, teslikarica Slava Raškaj, koja je svjedočila o položaju žena umjetnica u društvu koje je diskriminiralo žene.

Najljepši pokloni osmijeh, zagrljaj, poljubac i čarobne riječi: „Volim te“
 

Majka, žena, kraljica - čest je izraz u našim krajevima, inspiriran popularnom pjesmom, a koji možda i najbolje opisuje sve uloge jedne majke - roditeljica, prijateljica, njegovateljica, psihologinja, ponekad i psihijatrica, učiteljica...“ – napisala je Goga Kiš.

Da, majka je sve to i još mnogo više, ona nas je rodila, svojim mlijekom hranila, poljupcima tješila, odgajala i od nas stvorila ljude. Kako joj se odužiti? Kako joj čestitati 8. ožujka? Kakav dar joj pokloniti? Kako je obradovati? To su pitanja mnogih sinova i kćeri. Odgovor je vrlo jednostavan:osmijeh, zagrljaj, poljubac i dvije čarobne riječi: „Volim te!“ najljepša je i najdraža joj čestitka. Uz to, pjesmica posvećena njoj, crtež ili neki drugi uradak rađen samo za nju, ili jedan cvjetić, obradovat će svaku majku.

 
 

Mr.sc. Ivica Stanić,
pedagog i polivalentni defektolog