Kultura čitanja i širenje zdravstvene kulture
 
  

ZDRAVSTVENE PORUKE UČINITI DOSTUPNIMA

   

Na poticaj riječkog tadašnjeg Zavoda za zaštitu zdravlja, 7. travnja 1958. ugledao je svjetlo dana prvi broj "Narodnoga zdravstvenog lista", mjesečnika za unapređenje zdravstvene kulture. Od tada do danas, "NZL održao je svoj kontinuitet izlaženja jer je udovoljio osnovnoj namjeni - poučavanju naroda o zdravlju, unoseći novosti u njegove oblike i sadržaje i usklađujući ih s pravcima razvoja medicinske znanosti" /Marija Varoščić/.

  
  

Preduvjet za prihvaćanje časopisa namijenjenog poučavanju naroda o zdravlju jest ostvarenje komunikacije između pošiljalaca i primalaca zdravstvene poruke.

   

Pošiljaoci zdravstvene poruke

  

Osnivač i uredništvo NZL birali su za autore zdravstvenih poruka medicinske stručnjake, po mogućnosti i dobre zdravstvene odgojitelje, a poruke znanstveno osnovane, bez primjese komercijalnih senzacionalizama.
Pri aktualnom stupnju životnoga standarda, opće kulture i posebno kulture čitanja, imaju li smisla napori uređivanja i pokušaja širenja popularnog zdravstvenog tiska radi širenja poruka o čuvanju i unapređenju zdravlja? Napori imaju smisla, uvjetno, kao što dokazuju rezultati pet stotina brojeva NZL. Koji su potrebni uvjeti?

NZL mora "gurati" poruke, objavljene u NZL, u središnji dnevnik regionalne televizije, u rubrike radija, u lokalni tisak. NZL mora poticati svoje pretplatnike, zdravstvene i prosvjetne radnike da nalaze nove čitatelje: liječnike i medicinske sestre radi širenja čitanja NZL među pacijentima svojih ambulanti, nastavnike i profesore u školama, naročito u medicinskim školama, radi širenja čitanja NZL među učenicima. To je sve u skladu s aktualnim programom NZL: "NZL će nastojati da se, uz postojeći krug čitatelja, poveže još i više s vrtićima, osnovnim i srednjim školama, ambulantama... List je to koji je namijenjen cijeloj obitelji" /Suzana Janković, Laura Tićak/. A želja za medicinskim informacijama postoji u 65% populacije. Uz dozu poduzetničkog duha, ta se želja može ispuniti.
Brojčane kalkulacije o ostvarivosti vizije o mogućem znatnom broju novih čitatelja NZL, ako ne i pretplatnika, pothranjuje optimizam. Zdravstveni i prosvjetni radnici čine oko 50% sadašnjih preko 4.000 pretplatnika NZL. Oni su najizgledniji širitelji poruka objavljenih u NZL - posuđivanjem ili pretplaćivanjem među pacijentima ili učenicima koji ne znaju za NZL. Pretplatnika koji su zdravstveni ili prosvjetni radnici ima oko 2.000. Svaki njihov primjerak NZL pročita oko pet članova obitelji i susjeda, što čini oko 10.000 čitatelja. Nađe li svaki od njih novih 5-10 čitatelja, to je oko 50-100 tisuća novih čitatelja u županiji, ali s početka samo s malim brojem novih pretplatnika. Takvo poduzetništvo ne može biti teret samo urednika, već i svakog člana uredničkog tima te nekih članova osnivača NZL, koji će svojim autoritetom lakše privoljeti suradnike iz zdravstva i prosvjete. Kad bi svaki županijski Zavod za javno zdravstvo imao svoj NZL i svoj slični program, velik dio populacije u Hrvatskoj dobivao bi odgovarajuće zdravstvene poruke.

  
  

Primaoci zdravstvene poruke

  

Njihov broj prvenstveno ovisi o kulturi čitanja populacije, o čitalačkim navikama. U nas se sve rjeđe vidi da netko nešto čita u sredstvima javnog prijevoza. Traženje i čitanje periodičnog tiska opada, ne samo u nas: uz malu nakladu od 1.000-2.000 primjeraka, većina se časopisa za jedno vrijeme gasi. NZL je prije dvadesetak godina dosegao visoku nakladu od oko 8.000 primjeraka, kasnije se ona smanjila, a sada je već prešla brojku od 4.000 primjeraka, s tendencijom rasta. U nas časopise kupuje oko 3% stanovnika, čita ih oko 10%. Po nekim anketama, želja za informacijama iz raznog tiskanog materijala kreće se između 30-55%. Najviše se čitaju dnevne novine s lokalnim vijestima, interes za njih sve je veći. Preko pola stanovnika Hrvatske ne pročita godišnje ni jednu knjigu. Mladi većinom čitaju oko pola sata dnevno - kad uče.
Korištenje masmedija za stjecanje zdravstvene kulture ima najveću ulogu. Pri tome su ljudi skloniji pasivnom konzumiranju masmedija: televizija, radio, naslovi i međunaslovi u dnevnim novinama. Zato je čitanje časopisa i knjiga u opadanju i slabije je zastupljeno. Televizija je još uvijek najviše korišten masmedij: koristi je oko 80% stanovnika, a televizijske emisije o zdravlju tek 10-20%. Na svijetu, i u nas, zapaža se, osim porasta čitanosti dnevnih novina, još jači porast slušanosti radija koja stiže gledanost televizije.
Medicinske poruke moraju biti vjerodostojne i kvalitetne, inače korisnici s vremenom gube povjerenje u medicinske rubrike. Zato profesionalni novinari medicinskih rubrika trebaju za pouzdanost svojih informacija i poruka koristiti provjere medicinara.

  
  

Vraćanje kulture čitanja

   

"Civilizacija knjige" zahtijeva intelektualni napor, razmišljanje, kritiku, logiku, kreativnost, a "civilizacija slike" daje sve gotovo, ne traži intelektualni napor, sve gledano čini se uvjerljivim i prihvatljivim, ne daje vremena za analitičko razmišljanje. Čitanje prelazi u kulturnu defanzivu, masmediji se površno prate, tek da se zadxovolji informiranost o događajima - ali se ipak prate, makar i tako. Uz to, sve manja opća obrazovanost stvara polupismene; oko 5% stanovnika ne završi osnovnu školu. Nalazimo se u krizi opće kulture. I ekonomsko stanje oskudnih sve je slabije. Zato nije začuđujući podatak da je preventivnim sistematskim pregledima obuhvaćeno tek 1,5% populacije od 20 do 64 godine, a 4% starijih od 65 godina.

Zbog aktualnog stanja nezavidne kulture čitanja i nedovoljnog životnog standarda, u Hrvatskoj je premalen broj primalaca preventivnih zdravstvenih poruka o održavanju i unapređivanju zdravlja. To se može poboljšati: prvo, vraćanjem kulture čitanja - to je problem i posao prosvjete, i drugo, višim životnim standardom u Hrvatskoj - to je problem i posao ekonomske politike. "Zdravstveno stanje naroda može se podići samo poboljšanjem njegova ekonomskog stanja, davanjem slobode i stjecanjem naobrazbe, bez toga su sve čisto medicinske mjere potpuno iluzorne" /Rudolf Virchow, 1821.-1902., citat po izboru Ante Jonjića/. Bez visoke kulture čitanja i bez probranog izbora kvalitetno sastavljenih medicinskih sadržaja za masmedije, nema usvajanja pozitivnih životnih, pa tako ni zdravstvenih navika.
Zdravstvene poruke i sadržaji moraju biti obilježeni i visokim stupnjem etičkoga pristupa, kao što su to u NZL objavljena četiri urednička razgovora/intervjua s malim ljudima željnim samo malo sreće, ljudske topline i bliskosti. Takav pristup trebao bi biti poticaj svim autorima NZL. Pogledom u prošlost, u 333. broj NZL, u kome je prihvaćen moj prvi sadržaj u njemu, naišao sam na dirljivu etičku poruku učenice Klaudije Segnan, kojom bih završio, pun optimizma, ovu poruku za budućnost, temeljenu na prošlosti: