PRODOR KROZ 'DUHANSKU ZAVJESU'  
   

Za konferencije o duhanu možemo reći da postoje od otkrića NOvoga svijeta. U početku je to bilo istjerivanje "zlog duha", a posljednjih pola stoljeća ta polarizacija zasnovana je na znanstvenim činjenicama da uživanje duhanskog lista šteti zdravlju.

  
 

Spaljivanje lista da bi se uživalo u nastalim sastojcima duhanskoga dima iritiralo je osjetila i onih koji su imali uravnoteženiji odnos prema zdravlju, pa je zapravo od početka prisilno "kađenje" bilo javni problem. Od izvještaja ministra zdravlja SAD-a šezdesetih gfodina ono se i kvalificira kao javnozdravstveni problem, ali sada zbog masovne rasprostranjenosti uživanja, uslovljene jeftinom industrijskom proizvodnjom cigareta.

   
  

Ne isplati se pušiti

  

Poslije čuvene epidemiološke studije Dolla i Hilla, provedene na engleskim liječnicima, a kojom je dokazana povezanost pušenja duhana s obolijevanjem od raka pluća, slijede brojna znanstvena istraživanja kojima se utvrđuje i povezanost s porastom srčanožilnih oboljenja. Maligna oboljenja gotovo svih organa povećana su utjecajem duhanskoga dima. Stoga se poduzima zdravstvenoprosvjetna aktivnost kojom se širi istina o povezanosti epidemija masovnih nezaraznih bolesti s katranskim sastojcima duhanskoga dima, ali i onima iz hrane i okoliša. Kalkulacijama Svjetske banke, eklatantno je dokazana neisplativost "duhanske ekonomije" (ako Steven C. Parish iz Philip Morrisa Čehe ne uvjeri u suprotno!). O svemu tome, koliko je ovom autoru poznato, objavljivano je u našem NARODNOM ZDRAVSTVENOM LISTU posljednjih tridesetak godina, što ga svrstava u bastione zdravog stila življenja.
Ubrzo su se i vlasti u našoj državi svrstale na stranu zdravlja - propisom kojim se regulira pušenje na javnim mjestima. Na žalost, to je u praksi izgledalo više deklarativno, tako da je tek nedavno Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda antipušačka regulacija postala učinkovitija. No, pri tome se ne smije posustati, jer se pušačka neobazrivost vrlo lako obnavlja. Naime, tome, kao i duhanskim kampanjama, glavni je saveznik i pomagač OVISNOST o nikotinu.

  
  

Neophodan nadzor nad duhanom

  

Neospornom znanstvenom potvrdom da je uživanje duhana - NIKOTINOMANIJA - bolest, ona je u posljednjoj reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti dobila i svoju šifru. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), koja već desetljećima koordinira antiduhanske aktivnosti, kako vlada svojih članica, tako i nevladinih humanitarnih organizacija, od prošle jeseni pregovara s duhanskim kompanijama i drugima zainteresiranim o OKVIRNOJ KONVENCIJI ZA NADZOR NAD DUHANOM, što je pristup nove generalne direktorice SZO dr. Gro Harlem Bruntland.
Spominje se podatak da pušenje, kao najsprečiviji uzrok smrti od bolesti povezanih s pušenjem, ubija polovinu svojih uživalaca, a za ilustraciju laicima zgodan je podatak Roberta Masironija (SZO, EMASH) da to na svjetskom nivou odgovara padu jednog punog jumbo-jeta svaki sat (!), s prognozom od 10 milijuna stradalih ljudi u naredna dva desetljeća. I pored takvih informacija, u nekim zemljama, naročito istočno-europskim, raste broj pušača. Uzmimo primjer Mađarske, koja je prva na svijetu po učestalosti raka pluća u pušača. Iako je antipušački pokret tamo krenuo već šezdesetih, još uvijek se povećava postotak pušača među ženama i djecom, tako da od bolesti povezanih s pušenjem umire oko 1% Mađara (bolje bi bilo reći: PUŠI KO MAĐAR!). Trošak društva i socijalnog pet puta je veći od prihoda budžetu od duhana, pa je pušenje vodeći javnozdravstveni problem.

  
  

Ventilacija ne tjera dim

   

Na kraju, značajan prodor kroz "duhansku zavjesu" predstavljaju zaključci Europske konferencije o radnim mjestima bez pušenja, s najutjewcajnijim suorganizatorima medicine rada, u kojima stoji da je pasivno pušenje treći vodeći sprečivi uzrok smrti poslije aktivnog pušenja i alkoholizma. Trošak osiguranja radnog mjesta bez pušenja iznosi 20 eura, a tretiranje oboljelog 400 eura. Tako su sastojci duhanskoga dima prvenstvena prijetnja zdravlju na radnom mjestu, a ventilacijom se ne osigurava bezdimni zrak!

Još jedan obećavajući podatak za dalju penetraciju "zavjese" jest uključenje u Sekreterijat generalne direktorice SZO, dokazane aktivistice u nadzoru nad duhanom iz brazilskog Instituta za rak dr. Vere Luize da Costa e Silva, koja će voditi tim od 20 ljudi. Njen je stav da liječnici imaju posebnu ulogu dajući dobar osobni primjer. Očekuje značajan zahvat do svibnja 2003. godine, kada KONVENCIJU ratificiraju parlamenti svake zemlje.
Naši liječnici u tome ne zaostaju jer ih, prema našem istraživanju u Kutini, a i prema anketi Liječničkoga vjesnika, puši još samo desetak posto. Kad bi se još moglo reći da su svi hrvatski epidemiolozi angažirani u suzbijanju ove najsmrtonosnije pandemije, bilo bi SUPER!

   

  
Prim. dr. Petar Konjević, dr. med.