Preopterećenja organizma
 
  

ZAPOSTAVLJENO TIJELO SKREĆE U BOLEST

   

Uz ostale, roditelji i škole mogu najčešće pomoći mladima u rasterećenju od svakodnevnih neprimjerenih tereta. Posebnim, jednostavno primjenjivim Zakonom o poticanju zaštite mladeži, usvojenim po hitnom postupku u Saboru Republike Hrvatske, moguće je sustavno skrbiti o kategoriji koja tek dolazi na scenu. Ta ulaganja u najosjetljiviji dio naše populacije najkvalitetniji su temelj za razvoj našeg društva.

  

 

Obitelj, kao kralježnica društva, pomaže umoru mladih tjeranjem na raznolike aktivnosti: od učenja stranih jezika do odlaska na sportske treninge, tečajeve računala... Neumjerenost se očituje kod onih roditelja koji djeci namijene nekoliko (i desetak) izvannastavnih aktivnosti, gdje se nalaze i čuvanje sestre, brata, poljoprivredni radovi. Najteže je djeci roditelja prepunih bolesnih ambicija.
Želimo li biti iskreni, izjavit ćemo: "Radno vrijeme naše djece veće je od našeg!"

   
  

Napor treba dozirati

  

Mjerenjem broja otkucaja srca u jednoj minuti za vrijeme veslanja, dvojica veslača u istom čamcu mogu imati različite frekvencije srca, npr. prvi ima 140, a drugi 180. Ako su učestalo praćeni od liječnika specijalista sportske medicine, znat će osnove o testovima pretreniranosti sportaša. Kod akutne pretreniranosti podiže se frekvencija srca, a kod kronične se smanjuje.
Zanimljiv je način praćenja tenisača kod prof. Prce. Kada frekvencija srca dođe na 170 u minuti, polar sata na tenisaču zazvoni tada tenisač dobije kratak odmor. Naime, prof. Prce utvrdio je učestalost poremećaja motorike, odnosno tehnike pokreta mladih tenisača kod otkucaja srca iznad 170 u minuti. On ne "proizvodi" vrhunske tenisače, ali oprezno pristupa radu, čuvajući zdravlje pojedinaca.
Naša svjetski poznata skijašica Janica Kostelić dnevno trenira 8-12 sati. Više pamtimo njezine pobjede, a manje česte odlaske svjetski uvaženim specijalistima medicine na tretmane operacija, fizikalne terapije, kineziterapije, farmakoterapije i ostale, mnogima nedostupne i nepoznate terapije.
Najpozvanija i najpoznatija osoba u prostoru struke i kineziologije znanosti o sportskom treningu u Hrvatskoj jest dr. sc. D. Milanović. On izjavljuje: "TRener zna predozirati opterećenja npr. 15-godišnjaka pa kod tog istog 17-godišnjaka ostaje na pragu jer smo ga nestručno vodili."

  
  

Vrhunski sport je nemilosrdan

  

Usporedimo li cijelo školovanje u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, gdje dijete provede 945 školskih sati (Odnosno 708 sunčanih sati), s 14-godišnjim vrhunskim sportašem, koji ima između 700 i 800 sati godišnjeg treninga, a kasnije 900 i do 1100 sati godišnjeg treninga, jasno dolazimo do pojmova: pretreniranost, zasićenost, ozljeda, povreda, fraktura i sl. Najčešće jednom dnevno odlazimo na posao. Naš vrhunski sportaš trenira i do 4 puta dnevno. Ovdje mora doći do izražaja kvalitetno programiranje opterećenja. On odlazi u školu ili na fakultet. O njegovu privatnome životu može se reći malo. Ima ulogu najkvalitetnijeg stroja. Sportaši - fanatici su najbolji: "... Radim... ponavljam... teški rad... rad... Svaki dan treniram, dugo i naporno, izjavio je naš najbolji košarkaš Dražen Petrović. U vrhunskih sportaša i hipertrofija (povećavanje) i hiperplazija (umnažanje) mišićnih stanica, automatizirani su pokreti, stabilitet je bez grešaka i kada se dižu opterećenja. Doziranje opterećenja zavisi od endogenih (dob, spol, konstitucijska obilježja, prehrana, farmakološka sredstva, "zagrijavanje i hlađenje", brzina adaptacijskih procesa, tijek rehabilitacijskih procesa) i egzogenih procesa. Ekstremizam treninga najbolje se uočava u mađarskih hokejaša koji dignu 100 tona utega za 75 minuta treninga. Superkompenzacija (period nadoporavka) je 48 sati. Sportašice dižu 30 tona u treningu. Agonistika (vrhunski sport) je nemilosrdna, traži i postavlja najoštrije zahtjeve. U njoj je lako pogriješiti. Upravo zato poznati su vrhunskim sportašima pojmovi: overreaching (akutna pretreniranost) i overtraining (kronična pretreniranost). Neki su od znakova pretreniranosti psihologijski poremećaji u obliku smanjene koncentracije, nedostatka motivacije, nesanica te funkcionalni poremećaji, obilježeni gubitkom apetita, sporijim oporavkom, pojačanim znojenjem, sklonošću infekcijama. Samo kvalitetno dozirani treninzi mogu pomoći pokušajima izbjegavanja tih akutnih i kroničnih pretreniranih stanja.

  
  

Rekreacija je individualna

   

Za razliku od sportaša i vrhunskih sportaša, u rekreaciji kineziologijskoga tipa opterećenja su po nekim autorima samo do aerobnog opterećenja, s preporučenom frekvencijom srca do, odnosno manjom od 130 otkucaja u minuti. Svakako, u kineziologijskoj rekreaciji izuzetno je bitno razlikovati zdrave, aktivne rekreativce od neaktivnih i bolesnih rekreativaca. Jer, ako osoba nije godinama vježbala, starije je kronološke dobi, postavlja se pitanje: SMIJE LI ONA OPTERETITI SVOJ ORGANIZAM S FREKVENCIJOM SRCA DO 130?
Ako učestalo ne pazimo povjerene osobe, one mogu brzo kolabirati, a to znači ući u prostor patološke rekreacije. Oporavak iscrpljenog radnika zahtijeva kvalitetan stručni nadzor, uz primjerena opterećenja. Medicinski programirani aktivni rekreativni odmori razlikuju dopuštene granice opterećenja za raznolika stanja srca i kompletnoga organizma. Prije ulaska u MPAO rekreativne sadržaje, ispitivanje kardiovaskularnog sustava pomaže razlikovati raznolika srca za preporučljiva raznolika opterećenja u rasponu od npr. 100 do 160. Ispod 100 mogu biti osobe s rizicima, a iznad 160 osobe s izvrsnim zdravstvenim statusom, koje nikada nisu imale tegobe.
Pozitivan odnos prema svojem tijelu pokazuju oni ljudi koji svakodnevno ulažu u njega.
Postoji znatna skupina ljudi koja se maćehinski odnosi prema svojemu tijelu. Iz te skupine znatan dio nalazi se u duševnotjelesnim preopterećenjima ili pak nikakvim opterećenjima.

  
  

Nema vremena!

  

U bogatijim zemljama puno se ulaže u prostore medicinskih prevencija (primarnu, sekundarnu i tercijalnu). Bogatstvo je naroda kada ima naviku kretanja i vježbanja, bavljenja sportom. Istraživanjima je utvrđeno da prosječna 70-godišnja žena ne može dignuti teret od 3 kg. Broj živućih osoba najstarije, 4. starosne dobi povećava se. Vježbanjima primjerenim starosnoj dobi i stanju organizma pozitivno utječemo na kardiorespiratorni sustav. Kod te kategorije ljudi pojavu gripe, kao sustavne bolesti koja napada bubrege, mozak, srce, moramo respektirati jer liječenje je mirovanje.
Zdravstveni aspekti tjelesnoga vježbanja pomažu razumijevanju rekreativne medicine, koja preporuča nužnih 3 x 10 minuta dnevne tjelovježbe. PO drugima, svaki dan potrebno je 3 x 30 minuta rekreativnog tjelesnog vježbanja. Primjeri dviju različitih dužina ulaganja u zdravlje govore u prilog teoriji o važnosti ulaganja u zdravlje. Ako je nešto smiješno poput pravoga, kratkoga i jasnoga vica, tada je to sigurno ona svima nama dobro poznata rečenica: "Ja stvarno nemam vremena još i vježbati!"

Upravo izjavitelji te ili sličnih rečenica takvoga tipa jesu ljudi koji najčešće odlaze doktoru, u bolnicu, na fizikalnu terapiju, piju svemoguće, ponekad i nepotrebne lijekove. Kada je čovjek, poput svojega automobila, u nevoznom stanju, tada odlazi do svojega servisera organizma (liječnika). Najčešće, on savjete svojega doktora i ne sluša jer mu se žuri... jer mora još... jer je..., a zub vremena i neodržavanoga stroja (organizma) čini svoje i ostavlja tragove.
I nitko ne može reći kako ujutro nije mogao udahnuti sporo 10 udaha, a izdahnuti 10 izdaha. Umorni puno jedu, a malo se smiju. A je li smijeh za mene? Pripadam li ja toj kategoriji ljudi? Ima li što ljepše od jutarnjega Novoga lista i 4 vica za jedan dan? Jer vrijeme promijeniti ne možemo, a mozak s radosnim mislima trebamo! Čistoća organizma i radosne misli, povezane uz smiren način rada i komuniciranja, oplemenjene ljubaznošću, pretpostavka su lijepoga dana. Nije zato Amerikanac uzalud rekao: "Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja ništa!"

   

  
Albin Redžić, prof.