PREVENTIVNE AKTIVNOSTI IZ OKVIRA NACIONALNOG PROGRAMA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA U REPUBLICI HRVATSKOJ
 
   

Za našu društvenu zajednicu ukupni su gubici od prometnih nesreća ogromni i procjenjuju se na 1,5 do 2 posto bruto nacionalnog dohotka. Europska unija i ostale europske zapadne zemlje nastoje svesti stradanja u prometu na društveno prihvatljivu razinu, pa stoga orgzanizirano djeluju s namjerom ostvarivanja zacrtanih ciljeva, od nacionalnih do lokalnih razina.

  

 

I u Republici Hrvatskoj se od 1994. godine provodi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, zahvaljujući kojem su do danas ostvarene neke značajne pozitivne promjene:
- smanjenje (doduše tek blago) najtežih posljedica prometnih nesreća, i to u uvjetima stalno rastućeg prometa i motoriziranosti;
- prema broju poginulih u odnosu na broj stanovnika, Republika Hrvatska svrstava se sada u srednju (i najbrojniju) skupinu europskih zemalja;
- znatno povećanje preventivnog, a smanjenje represivnog djelovanja policije (akcije: brzina, poštujte naše znakove, meteo-uvjeti, alkohol, vikend, sigurnost u prometu);

- podizanje svijesti građana putem stalnih promidžbenih kampanja o problemu sigurnosti u prometu (Međunarodni dječji sajam, Zagreb auto-show, Božićni sajam);
- uključivanje državnih tijela i stručnih organizacija u aktivnosti na sigurnosti prometa, interdisciplinarni i međuresorski suvremeni pristup problemu sigurnosti u prometu.

   

Prikazujemo nekoliko karakterističnih tablica, koje pokazuju kretanja promatranih parametara u prvih 7 mjeseci 20001. godine te njihovu usporedbu s odgovarajućim razdobljima 2000. i 1999. godine.

  
 Tablica 1. pokazuje da je u prvih 7 mjeseci 2001. godine došlo do porasta broja prometnih nesreća za 12 posto, odnosno za 19 posto u usporedbi s istim razdobljem 2000., odnosno 1999. godine.
  
  

Tablica 2. prikazuje porast broja poginulih u prvih 7 mjeseci 2001. za 1 posto u usporedbi s istim razdobljem 2000. godine, odnosno za 4 posto u odnosu na prvih 7 mjeseci 1999. godine.

  
 

Tablica 3 pokazuje da je i broj teško ozlijeđenih u prometu u prvih 7 mjeseci 2001. porastao za 8 posto u usporedbi s 2000., odnosno za 13 posto u odnosu na isto razdoblje 1999. godine.

  
  
  

Najčešće nastradale osobe u prometu
Prema svojstvu sudionika u prometu, najčešće pogibaju ili budu ozlijeđeni vozači, zatim putnici, a onda pješaci. Međutim, tijekom 2001. godine bilježi se značajan porast poginulih pješaka (oko 45 posto) u odnosu na ranije godine. Očito je da će se zbog toga morati posvetiti posebna (preventivna) briga pješacima, a posebice njihovom "prometnom prosvjećivanju" i razvijanju prometne kulture.

Najčešće prometne nesreće
Najčešći su bočni sudari (oko 22 posto svih nesreća) te sudari pri vožnji u slijedu (20 posto). Slijede slijetanja vozila s ceste (oko 13 posto), udari vozila u druga parkirana vozila (oko 12 posto) te sudari s vozilima iz suprotnih smjerova (12 posto).

Najčešće prometne greške
Najviše se nesreća i dalje događa zbog nepropisne ili neprimjerene brzine (31 posto svih nesreća). Slijedi oduzimanje prednosti prolaza (oko 11 posto nesreća), vožnja na nedovoljnoj udaljenosti (10 posto) te nepropisna vožnja unatrag (oko 9 posto).

DOSADAŠNJA ANALIZA podataka pokazuje da su 2001. godine, u usporedbi s 2000. te 1999. godinom, svi promatrani parametri, nažalost, u porastu. To se dijelom može tumačiti povećanjem prometnih tokova, značajnim povećanjem, broja novoregistriranih vozila i novih vozača te, svakako, vrlo lošim stanjem naših prometnica. Ipak, za takvo stanje i dalje su najodgovorniji svi sudionici u prometu, od vozača do pješaka (dakle, tzv. ljudski faktor). Stoga je očito da će novi Nacionalni program (2001.-2005. godine) morati posebnu pozornost pokloniti upravo preventivnim akcijama radi smanjenja stradavanja i podizanja prometne kulture svih sudionika u prometu.

Novi nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa 2001.-2005.
Tim se programom uvode nove strateške aktivnosti kojima se namjerava postići najvažniji cilj, a to je smanjenje broja poginulih u prometnim nesrećama na 100.000 stanovnika. Danas je taj odnos poginulih, a cilj je 11 poginulih na 100.000 stanovnika u 2005. godini. Za postizanje tog cilja predviđaju se sljedeće strateške aktivnosti:
1. smanjenje brzina i poštivanje najviših dopuštenih brzina kretanja;
2. zaštita najranjivijih sudionika u prometu (pješaka, biciklista, motociklista, mopedista);
3. prometno obrazovanje predškolske i školske djece, mladih i odraslih vozača te drugih građana;
4. saniranje opasnih mjesta na cestama i uvođenje jedinstvenog GIS-a (geografski informacijski sustav);
5. povećanje razine tehničke ispravnosti vozila.

1. Smanjenje brzina i poštivanje najviših dopuštenih brzina kretanja
Prema podacima, u Hrvatskoj su se 2000. godine zbog nepropisne i neprimjerene brzine dogodile 23.083 prometne nesreće (što je 31.5 posto svih nesreća), u kojima su poginule 383 osobe (58.5 posto svih poginulih u cestovnom prometu). Zato je smanjenje brzina prioritetna strateška aktivnost trajnog karaktera budući da su velike brzine najčešći uzrok stradanja u prometu. Nastojat će se da dopuštene brzine kretanja poštuju vozači u barem 85 posto vozila, dok za preostalih 15 posto utvrđena ograničenja brzine ne bi smjela biti prekoračena za više od 10 posto. Stupanj raspršenja svih brzina vozila u prometu smije iznositi najviše 12 posto.
Prekoračenja brzina u prometu stupnjevito će se sankcionirati, što znači da će vozači koji budu uhvaćeni zbog većeg prekoračenja dopuštene brzine biti i teže kažnjeni (bit će veće novčane kazne i na dulje će im se vrijeme oduzimati vozačka dozvola).

2. Zaštita najranjivijih sudionika u prometu (pješaka, biciklista, motociklista, mopedista)
Opravdano je da se ta zaštita, koja se dosad odnosila samo na pješake, proširi i na druge ugrožene skupine sudionika u prometu. U skupini pješaka posebna će se skrb voditi o djeci i starijim osobama, a osim preventivnog djelovanja, provodit će se i kontrolirati tehničke mjere za osiguranje prometnih površina kako bi kretanje pješaka bilo sigurnije. Kod biciklista, nastojat će se postići bolja tehnička opremljenost i ispravnost bicikla, povećat će se njihova uočljivost u prometu i osigurat će se više biciklističkih staza. Kod mopedista i motociklista, sigurnost će se povećati striktnim poštivanjem prometnih propisa te obveznom uporabom zaštitnih kaciga za vozača i suvozača. Prometne će se površine nastojati prilagoditi kretanju osoba s tjelesnim invaliditetom.

3. Prometno obrazovanje predškolske i školske djece, mladih i odraslih vozača te drugih građana
To je jedan od trajnih zadataka nacionalnog programa. Nizom koordiniranih akcija utjecat će se na djecu, mladež i na mlade vozače da upoznaju i usvoje osnovna načela pravilnog ponašanja u prometu. Posebna će se briga povesti o starijima i o osobama s posebnim potrebama (invalidima).

   

4. Saniranje opasnih mjesta na cestama i uvođenje jedinstvenog GIS-a (geografski informacijski sustav)

Zadržat će se dosadašnji "medicinski" pristup: identificirat će se stanje, postaviti "dijagnoza" i odabrati one mjere koje će moći popraviti situaciju. Nastavit će se primjenom tehničkih zahvata radi uklanjanja nedostataka prometnica, a na pojedinim će se lokacijama nastojati pozitivno utjecati na ponašanje vozača promjenama njihove okoline i ustaljenih (loših) vozačkih navika. Opasna su mjesta na cestama ona na kojima se najšešće događaju prometne nesreće, s najtežim posljedicama, pa će se tijekom provedbe nacionalnog programa nastojati sanirati oko 40 posto tzv. "crnih točaka". U tu će svrhu biti neophodno uvesti geografski informacijski sustav (GIS) kako bi se postigla kvalitetna identifikacija najopasnijih mjesta.

 

5. povećanje razine tehničke ispravnosti vozila
Nastavit će se podizati kvaliteta redovnih tehničkih pregleda te primjena preventivnih i represivnih mjera prema vlasnicima neregistriranih i neosiguranih vozila. Uspostavit će se sustav automatskog pozivanja vlasnika koji nisu produljili registraciju vozila. Naglašava se ekološki pristup prometu, primjerice, putem provedbe akcije mjerenja koncentracije ispušnih plinova, radi zaštite zdravlja ljudi i čuvanja okoliša. Izmjenom Zakona o projevozu opasnih tvari osigurat će se takav prijevoz kroz Hrvatsku koji će biti unaprijed najavljen i koji će imati policijsku pratnju.
Posebnu važnost u ostvarenju te akcije imat će nadogradnja informacijskog sustava.

Dodatne preventivne aktivnosti
o Alkohol i droge u prometu. Primijenit će se posebne mjere u vezi s alkoholom i drogom u prometu. Udio sudionika pod utjecajem alkohola u prometnim nesrećama želi se smanjiti sa sadašnjih 6 na 3 posto. Pritom će se strogo kažnjavati sudionici u prometu koji su pod utjecajem alkohola, i to na stupnjevit način, što znači da će oni koji budu imali višu koncentraciju alkohola u krvi, biti i strože kažnjeni, višom novčanom kaznom, oduzimanjem vozačke na dulje vrijeme i većim brojem kaznenih bodova (uključujući i ponovno polaganje vozačkog ispita).
o Mladi vozači. Poboljšat će se njihova obuka, a izmjenom zakonskih propisa omogućit će se uvođenje privremene vozačke dozvole (na nekoliko tzv. "probnih" godina) i još neka ograničenja za mlade vozače (primjerice, neće moći samo voziti noću, neće moći sami vozilom prelaziti državnu granicu i drugo).
o Izrada i primjena projekta "hitna medicinska pomoć", posebice helikopterska pomoć stradalima u prometnim nesrećama. Poznato je da nemali broj ozlijeđenih u prometu dobiva medicinsku pomoć prekasno ili kasnije nego što su to europski strandardi. Stoga se želi sustav postojeće hitne medicinske pomoći osuvremeniti (tehnički i kadrovski) i omogućiti što bržu i kvalitetniju primjenu na mjestu nesreće, u transportu te pri prijemu u bolnicu.
o Korištenje sigurnosnih pojasa. U skladu s preporukom Međunarodne organizacije za prevenciju u prometu, treba postići 90-postotnu uporabu sigurnosnih pojasa.
o Zabranit će se korištenje mobitela u automobilu u tijeku upravljanja motornim vozilom, a bit će dopušteno samo ako se radi o fiksiranom telefonskom aparatu ili ako se upotrebljava slušalica.
o Kontrola prometa u lošim meteo-uvjetima. Na vjetru, kiši, snijegu, u magli, pri slaboj vidljivosti itd., brzinu i sudjelovanje u prometu treba prilagoditi meteorološkim uvjetima. Propisima će se regulirati da kratka svjetla treba koristiti i danju, a u uvjetima slabije vidljivosti uporaba svjetala na vozilima treba biti 100-postotna.
o Kontrola održavanja, modernizacija i gradnja javnih prometnica. To je jedan od prioritetnih zadataka Vlade RH, koji bitno utječe na poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa, pa su na tom projektu angažirani brojna ministarstva i različiti resori.
o Unapređenje prometne statistike i analize. Za povećanje sigurnosti u cestovnom prometu nužno je stalno praćenje različitih parametara i njihova analiza, kako bi se na temelju dobivenih podataka i sačinjenih usporedbi mogle planirati dalje aktivnosti.
o Preventivne aktivnosti obuhvaćaju i druge mjere, primjerice: poštivanje semaforskih svjetala i prometnih znakova, nadzor nad razmakom u vožnji, brojne promidžbene aktivnosti i slično.

Zaključak
U članku su prikazani brojni pokazatelji koji ukazuju na sadašnje stanje u cestovnom prometu. Također, prikazane su i mnogobrojne različite i složene aktivnosti koje se već provode ili se planiraju poduzeti u skoroj budućnosti radi povećanja sigurnosti i smanjenja stradavanja u prometu. No, valja naglasiti da će, zbog niza razloga, zadržavanje sigurnosti u prometu na sadašnjoj razini biti prilično teško, a da će svako dalje poboljšanje iziskivati izuzetan napor. Naime, u većini zemalja koje su provodile nacionalne programe sigurnosti u prometu, nakon početnih uspjeha u smanjenju ukupnih stradanja, zabilježeno je ponovno pogoršanje. Stoga se može očekivati da će i u Republici Hrvatskoj doći do ponovnog porasta stradanja u prometu aako se ne iznađu trajni modaliteti osiguranja svih potrebnih resursa za provedbu programa.

  
  
Doc. dr. sc. Neven Šikić, dr. med.