Bolesti usta
 
  

OD BRIJAČA DO SPECIJALISTA

   

Zdravstveno stanje organa usne šupljine važan je javnozdravstveni problem. Rezultati ispitivanja bolesti usta mogu poslužiti kao jedan od indikatora općeg zdravstvenog stanja. Takav pristup karakterističan je za razdoblje od 18. stoljeća do danas, a do tada su se bolesti usne šupljine smatrale isključivo individualnim problemom.

  

 

Iz pretpovijesnog razdoblja nema pisanih dokumenata, ali se uz pomoć drugih istraživanja, kao što su iskopine i paleontološka nalazišta, uspjelo otkriti i objasniti razne promjene /istrošenost zubi, upalni procesi, karijes zubi, procesi na vršku korijena i dr./.

   
  

Snaga zubi

  

Zubi su, kao najteže uništivi organi čovječjeg tijela, još od najranijih vremena bili predmet razmišljanja, poštovanja i obožavanja. Primitivnom čovjeku činilo se da u zubima postoji neka tajanstvena snaga.
Već iz Hamurabijevog zakonika vidi se da je praksa opće zubne medicine postojala prije 1200. god. p. n. e. i da su je Babilonci regulirali zakonskim propisima.
Postoje brojni dokazi o tome da stomatologija potječe iz starog Egipta i da je postojala kao nezavisna specijalnost medicine.
Otkrivene kosti donjih čeljusti IV. dinastije potvrđuju da su se već tada radili operativni zahvati na čeljusti. Dokazi o bolestima zubi i njihovu liječenju mogu se naći već u doba III. dinastije, a prve zubne proteze iz 2500. god. p. n. e. nađene su u grobu Gizeha i njihov su najstariji poznati primjer.

Najveći medicinski pisac svih vremena Hipokrat u svojim spisima daje 32 aforizma koji se odnose na stomatologiju. Polovina tih aforizama odnosi se na mliječne zube, a drugi su posvećeni bolestima i liječenju žlijezda usne šupljine. Ti aforizmi mogu se smatrati prvim tezama o bolestima zubi u djece. U djelu "De mediko" Hipokrat govori o instrumentima za liječenje zubi.
U srednjem vijeku dolazi do značajne stagnacije u području liječenja zubi jer se tim poslom počinju baviti brijači i drugi nadriliječnici.
Krajem 19. stoljeća suvremena stomatologija prestaje biti ODONTOLOGIJA, tj. ne bavi se samo bolestima zubi, već i patološkim promjenama cijele usne šupljine.
Otvaranjem prve stomatološke škole 1824. god. u NJemačkoj započinje razvoj stručnog liječenja, baziranog na znanstvenim spoznajama. Usavršavaju se razne metode liječenja zubi, a zubni karijes postaje jedan od vodećih problema.

  
  

Zdravi zubi odraz zdravstvene kulture

  

Zdravlje usne šupljine može se definirati kao stanje perfektnog zdravlja njenih organa, odnosno svih dijelova organa za žvakanje koji trebaju postići optimalan efekt mnogih funkcija u životu čovjeka, a naročito s obzirom na žvakanje, govor i fizionomiju osobe.
Svako odstupanje u obliku nenormalne i nedovoljne funkcije usta čini njihovu bolest /oralni morbiditet/.
Važno je naglasiti da je zdravlje usne šupljine i njegovo unapređenje ovisno o razvijenosti stomatološke zaštite, zdravstvene kulture zajednice i pojedinca u njoj.
Svaku bolest teže je i skuplje liječiti nego spriječiti, odavna je poznata i usvojena istina. Karijes zubi najraširenija je bolest u svijetu, a zbog toga što se razvija postepeno i posljedica je njegova razvoja destrukcija zubnoga tkiva /taj proces je ireverzibilan/, on rezultira gubitkom takvog zuba. Gubitak zuba pokreće cijeli krug poremećaja drugih funkcija (govor, žvakanje, estetika i dr.).
Zdravlje, odnosno bolest mliječnih zubi i dužina njihova trajanja imaju velik utjecaj na pravilan razvoj i postavu trajnih zubi. Pravilna prehrana djece, uzimanje fluora u potrebnim količinama, pravilna higijena te dobro i pravovremeno saniranje oboljelih mliječnih zubi produžavaju njihovo trajanje i preveniraju sve poremećaje koje oni mogu uzrokovati u kasnijoj dobi. Da bi se spriječile neželjene posljedice prijevremenog gubitka mliječnih zubi, potrebno ih je u cijelosti sačuvati do njihova fiziološkog gubitka ili, u slučaju prijevremenog gubitka, poduzeti odgovarajuće preventivne ili terapijske mjere. Dodaju li se tome česte infektivne i traumatske ozljede sluznice te problem očuvanja zdravlja tek izniklih trajnih zubi, postaje jasna kompleksnost problema očuvanja zdravlja usta te populacije.

  
  

Pričice o Gricu i Grecu

   

Efikasne i jeftine mjere očuvanja oralnog zdravlja mjere su prevencije. Razvojem znanosti i tehnike otkrivaju se sve djelotvorniji postupci.
Razdoblje mješovite denticije (prisutnosti mliječnih i trajnih zubi) doba je s najvećim problemom, a istovremeno i doba kad se dobrim preventivnim radom mogu postići najveći uspjesi. Preventivnim radom trebaju biti obuhvaćeni roditelji i njihova djeca, kroz mnogobrojne zdravstvenoodgojne mjere, motivaciju za suradnju te razvijanje pozitivnih stavova prema dolasku u stomatološku ambulantu i terapijskim radnjama u ustima.

Osnova je preventive u stomatologiji veći broj pregleda tijekom jedne godine, intenzivan zdravstveni odgoj /prilagođen dobi odgajanika i općem kulturnom statusu/ te fluoridacija, zatvaranje fisura na zubima i sanacija početnih karioznih lezija. Kvalitetan zdravstveni odgoj treba koristiti više metoda rada kako bi se odgajanike čim bolje motiviralo za suradnju, jer je poznato da aktivnosti koje zahtijevaju dužu osobnu angažiranost često propadaju jer je motiviranost teško održati dugo. Zahvaljujući razvoju tehnike, danas se može koristiti mnogo različitih prijenosnika informacija, prilagođeno dobi i interesu primalaca informacija. Velik pozitivan učinak na djecu polučit ćemo koristeći se u tom radu slikovnicom, crtanim filmovima ili pjesmicama o toj temi. Danas gotovo da nema djeteta koje nije čulo za Grica i Greca koji uništavaju njihove zubiće (junake crtanog filma i slikovnica).
Ulazak liječnika stomatologa u dječje vrtiće i škole pravi je put za uspostavu kvalitetnog kontakta i prijenos znanja na djecu. Kad se pridruže i roditelji koji imaju pozitivan stav, nema nikakve dvojbe o tome hoće li biti dobrih rezultata.

  

     
Mr. sc. Ana Fajdić Furlan, dr. stom.