DOWNLOAD      .pdf    703 Kb

UHO, GRLO I NOS

Povijest podjela ljudskog organizma ili bolesti za potrebe organiziranja zdravstvene zaštite ili, kako češće kažemo - na medicinske discipline, sama po sebi zanimljiva je i zahtijevala bi puno prostora. Te podjele imaju u sebi puno dosljednosti, ali i pokoju nedosljednost.
Ovom prigodom, kada dio časopisa posvećujemo problemima uha, grla i nosa, samo nekoliko napomena. Stjecajem okolnosti razvila se medicinska disciplina koja se stručno zove "otorinolaringologija" koju i djeca pamte kao jednu od najdužih tušica s kojom se susreću u fazi učenja materinjeg jezika. U duhu hrvatskoga jezika pojmovi su malo presloženi, no svejedno, radi se o disciplini ili području medicinskog rada koji je organizacijski izdvojen.
Kad bismo pokušali predstaviti o čemu se radi, mogli bismo reći da se isti stručnjaci bave različitim dijelovima tijeka, ali dovoljno značajnim da, relativno mali, imaju veliko značenje, dovoljno za posebnost.
Uho kao osjetilo, vjerojatno drugo po značenju (poslije vida) za način života ljudske vrste od njenog postanka do danas, sadrži u svojem kompleksu i organ za ravnotežu. Sjetimo se koliko se ljudske solidarnosti pokazalo ovih dana pokretanjem akcije "Dajmo da čuju", kojom se želi ublažiti ili do kraja riješiti teškoće slabočujne ili potpuno gluhe djece. Eventualnu raspravu o tome da li je bilo koji oblik zdravstvene zaštite, odnosno zdravstvenog osiguranja naše djece dopušteno rješavati posebnim akcijama, drugom prigodom.
Grlo i nos, za one koji su nešto čuli o anatomiji ili znanosti o građi i ustroju našeg organizma, pripadaju gornjem dijelu dišnog sustava. Podsjetimo se da je grlo organ govora i, ako želimo naglasiti da se čovjek razlikuje od svojih daljih srodnika, tada je to upravo jedna od "najljudskijih" značajki.
Nos je na prvi pogled organ nedovoljno originalan da bi ga trebalo isticati. No, on se sam po sebi ističe pa se, uz malo šale podsjetimo koliko je "vlasnika" zadovoljno svojim nosom.
Svjetska zdravstvena organizacija nije ovom području posvetila poseban cilj u sklopu projekta "Zdravlje za sve u XXI. stoljeću". No, na odgovarajući način to je područje obuhvaćeno ili kad se radi o bolestima (prenosivim-zaraznim, neprenosivim-nezaraznim, zloćudnim-malignim...), ili kad se radi o stanjima (posljedicama) teškog hendikepa - invalidnosti.
To područje, kao i sva ostala, trebalo bi biti predmet sustavnih mjera "unapređenja zdravlja" ili sprečavanja nastanka bolesti, ali, kako je to još uvijek u svijetu u kojem aivimo, bolesti i druga stanja poremećaja privlače mnogo veću pažnju. Za ilustraciju samo dva primjera: izloženost mladih pogubnoj buci "radi zabave" i naglasak na štetnom utjecaju pušenja (opet rastućeg u mladih) na nos i grlo.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

Deformiteti nosa

Nos je organ koji ima više važnih funkcija. Osnovna je disanje - zrak koji se kroz nos udiše grije se i vlaži te se na taj način zaštićuju donji dišni putevi. Druga je funkcija nosa protektivna - putem nosne sluzi, koja ima pH oko 6,5, uništava se veći dio bakterija koje ulaze zrakom u organizam. Nosne dlačice odstranjuju krupnije čestice, a pomoću refleksa kihanja odstranjuju se strana tijela manjeg obujma i tako se sprečava da upadnu u larinks ili traheju. Važna je i olfaktorna funkcija jer se u nosnoj sluznici (jedino tu u tijelu) nalaze receptori olfaktornih stanica pomoću kojih prepoznajemo mirise. Također, nos ima rezonantnu funkciju, odnosno sudjeluje u oblikovanju određenih suglasnika (m, n itd.).

Upale uha

U svakodnevnom radu liječnika primarne zdravstvene zaštite (pogotovo pedijatara), kao i u ambulantnom radu otorinolaringologa, znatan dio ukupne patologije čine bolesti uha. U ovom članku osvrnut ću se na najčešći dio otološke patologije, a to su upale srednjeg uha.

Mladi i glasna glazba

Slušanje glasne glazbe nesumnjivo se veže uz mlade ljude. Zašto? Je li to točno i je li štetno za sluh?

Promuklost

Promuklost je opći pojam kojim se opisuju abnormalne promjene glasa. Promukao glas može biti bezvučan, hrapav, prenapregnut. Mogu postojati promjene u volumenu (jačini) ili visini glasa.

Tonzile

Tonzile su kolekcija limfatičkog tkiva. One su samo dio cjelokupnog limfatičkog sustava jer limfociti, koji se stvaraju u koštanoj srži, odlaze u tonzile (kao limfatičke organe) i u krv. Stvaranje takozvanog B-oblika limfocita u zametnom središtu tonzila najvažnija je zadaća tonzila.

Upale sinusa

Sinusitis je upala sluznice šupljina u kostima glave što okružuju nos, tzv. paranazalnih sinusa. U ljudskom organizmu postoje četiri vrste paranazalnih šupljina. To su maksilarni, etmoidni, frontalni i sfenoidni sinusi.

Rendgenski nalazi paranazalnih sinusa

Paranazalni su sinusi zrakom ispunjene šupljine u pojedinim ličnim kostima, uz nosne šupljine.

Infekcije dišnog sustava

Pod infekcijama dišnog sustava podrazumijeva se široki spektar bolesti, uključujući svima poznatu prehladu, hunjavicu, upalu ždrijela, dušnika, dušnica i pluća. Upalne procese lokalizirane u gornjim partijama dišnog sustava - nosu, ždrijelu i dušniku - općenito ubrajamo među najčešće infekcije ljudi. O učestalosti tih infekcija dovoljno govori podatak da od njih oboli gotovo svaki čovjek najmanje jednom, a nerijetko više puta godišnje.

Nos i oči

Projekt Rijeka - zdravi grad

Godine 1984. zemlje članice Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije prihvatile su regionalnu strategiju "Zdravlje za sve", uobličenu kroz 38 ciljeva

Odnos stomatologije i otorinolaringologije

Usna šupljina u direktnom je kontaktu s područjima koja pripadaju otorinolaringologu. Zato je često teško odrediti ishodište nekog oboljenja ili morfološke devijacije, pa liječenje zahtijeva dobar timski rad stomatologa i otorinolaringologa.

Infekciozna mononukleoza

Infekciozna mononukleoza akutna je virusna bolest, rasprostranjena u cijelom svijetu. Od nje obolijevaju uglavnom školska djeca i mladež u dobi od 15 do 25 godina.

Alergija na ambroziju

Alergija je oštećenje raznih tkiva, izazvano prekomjernom obrambenom reakcijom organizma od nečega što on doživljava kao strano. Od različitih vrsta alergije pati 31,5% Hrvata. Najčešće do alergije dovode grinje iz kućne i uredske prašine; one izazivaju do 80% alergija. No, mnogo su žešće alergije što ih izazivaju trava, ili pelud, ili korovi (u koje spada ambrozija), ili neke jestvine.

Virusi

Virusi su nekada spokojno živjeli u tropskim krajevima, u prirodnim domaćinima iz životinjskoga svijeta, i nisu se širili izvan ruba prašume, a danas, u vrijeme nepoštednog uništenja šuma, novih tehnologija, širokih komunikacijskih veza i novog načina života, virusi su počeli krstariti planetom.

Šipak (Rosa canina)

Poznat je i po nazivima divlja ruža, šipurak, šipek, šip, pasja ruža, ščipak i dr.

Hren (Cochlearia armoracia)

Poznat je i pod nazivima hrelj, torman, ljudi korijen, andrkva, morska rotkva, trupka, povrtnica, vrtna rotkva, rovelj, brelj, ledinja. Višegodišnja je zeljasta biljka koja pripada porodici krstašica. Smatra se da je njegova domovina jugoistočna Europa i zapadna Azija. Raste samoniklo, ali gaji se i kao povrtlarska kultura. Udomaćio se u cijeloj Europi i osobito dobro uspijeva na vlažnim mjestima. Upotrebljava se u prehrani, kao začin i dodatak jelima, a u narodnoj medicini u medicinske svrhe.

Smokva (Ficus carica)

Smokva se svrstava u porodicu dudova. Ona je plodonosno listopadno drvo, a razlikujemo preko 600 vrsta. Kao kultura široko je rasprostranjena u mnogim suptropskim zemljama. U Mezopotamiji je poznata prije više od 4000 godina. U drevnom Egiptu bila je jedna od glavnih kultura. Mala Azija smatra se domovinom smokve, gdje su i stvorene najbolje sorte na svijetu. Divlju smokvu nalazimo u Indiji, Afganistanu, Pakistanu i Turskoj.

Radovi učenika

Emocionalna inteligencija

Sjećate li se priče o Amoru i njegovoj strelici? Onaj koga njegova strelica pogodi, zaljubio bi se. To bi mu se naprosto dogodilo, bez njegova htijenja. Bio bi "žrtva" Amorove igre. U dječjim su pričama još neki junaci slično prolazili. Obično ih je netko "začarao", ušli bi u njih "bjesovi", obavili bi ih "tamni oblaci tuge" ili bi "dah hladnoće utisnuo strah u njihovo srce". Bili su bespomoćni pred najezdom emocija. Sjećate li se priče o Amoru i njegovoj strelici? Onaj koga njegova strelica pogodi, zaljubio bi se. To bi mu se naprosto dogodilo, bez njegova htijenja. Bio bi "žrtva" Amorove igre. U dječjim su pričama još neki junaci slično prolazili. Obično ih je netko "začarao", ušli bi u njih "bjesovi", obavili bi ih "tamni oblaci tuge" ili bi "dah hladnoće utisnuo strah u njihovo srce". Bili su bespomoćni pred najezdom emocija.

Ličnost

Ličnost je dinamična organizacija onih psihofizičkih sustava pojedinca koji određuju njegovo jedinstveno prilagođavanje okolini. Drugom riječju, ličnost je formirani sustav psihičkih kvaliteta čovjeka koji se realizira preko njegove svijesti o socijalnoj adaptaciji.

Anatomija bijesa

Od svih raspoloženja koja ljudi žele izbjeći, čini se da je bijes najnepopustljiviji; bijes je najzavodljiviji od negativnih emocija. Za razliku od tuge, bijes čovjeka ispunjava energijom; uvjerljiva moć bijesa i sama može objasniti zbog čega su neki stavovi o njemu toliko rašireni: da je bijes nemoguće obuzdati ili da ga je u svakom slučaju moguće posve spriječiti.

Borba sa stresom

Stresovi mogu biti korisni, ali iz njih često nastaju i kronične bolesti, kao što je npr. diabetes mellitus. Stres, općenito uzevši, nije ništa loše, ma kako to na prvi pogled izgledalo čudno. On nam omogućuje brzu reakciju i mobiliziranje neslućenih snaga našeg organizma.

Osvrt na knjižicu "Kontracepcija - vodič kroz metode i sredstva za sprečavanje trudnoć

Dijete je ljudsko biće čije se anatomske, fiziološke i mentalne sposobnosti naglo razvijaju do nastupa stabilizirane zrelosti. Zrelost u djevojaka nastupa između 16. i 18. godine, a u mladića između 18. i 20. godine.