DOWNLOAD      .pdf    769 Kb

KRETANJEM DO ZDRAVLJA

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obilježava ovogodišnji Dan zdravlja (7. travnja 2002.) porukom: "AGITA MUNDO - Move for Health". Jedan od mogućih prijevoda je ovaj u naslovu. Obrazloženje upućuje na veću širinu poruke.
Šira poruka mogla bi glasiti:

"TJELESNIM AKTIVNOSTIMA - KRETANJEM OČUVAJTE I UNAPRIJEDITE ZDRAVLJE."

Nesporno, organizacija života i rada civilizacije kojoj pripadamo dnevno smanjuje potrebe za kretanjem. Stoga se generacijama "čuvano genetsko naslijeđe" sposobnosti kretanja, do podnošenja težih fizičkih napora, ubrzano "topi" pod utjecajem prometala, promjena načina rada i, možda najveće promjene - promjene korištenja slobodnog vremena sjedenjem pred televizorom.
SZO naglašava da je brojnim znanstvenim istraživanjima dokazano da nekretanje, odnosno nedostatna tjelesna aktivnost, utječe na širenje bolesti srca i krvožilja, šećerne bolesti, na porast debljine i svih negativnih posljedica debljine. Nije naglašeno, ali treba naglasiti, da je možda "najveća epidemija" brzo širenje bolesti i stanja organa za kretanje.
Na svu sreću, ne radi se o bolestima i poremećajima koji neposredno ugrožavaju život ali, budući da im je najveća značajka bol, uzrokuju sve veće (privremene) gubitke radne sposobnosti.
Ono što je originalno, i stoga vrijedno posebne pozornosti, jest povezivanje povećane tjelesne aktivnosti sa sprječavanjem i borbom protiv ovisnosti i drugih rizičnih ponašanja mladih. Polazi se od tvrdnje da povećana tjelesna aktivnost makar indirektno pozitivno utječe na rizična ponašanja mladih, tako da se smanjuju i nasilje, i spolni odnosi bez zaštite.
Još jedna pozitivna uloga povećanog kretanja očekuje se kod starijih, a to je, pored svega navedenog, i utjecaj na mentalno zdravlje smanjenjem osječaja izoliranosti i usamljenosti jer povećana tjelesna aktivnost pretpostavlja i druženje.
Red je, na kraju, upozoriti da je, kao i uvijek, potreban i stanoviti oprez. Oprez je nuždan posebno kod starijih. Ako se s povećanim tjelesnim aktivnostima kreće nakon višegodišnje neaktivnosti, potrebna je postupnost, odnosno "programirani povrat kondicije".
Još su stari Egipćani zabiljeaili: "Svaki otrov može biti lijek - svaki lijek može biti otrov." U moderna vremena češće se koristi misao: sve je u zdravom životu stvar "doze". Za starije je to sasvim sigurno tako.
Ta poruka, ta promidžba kretanja ne isključuje individualni pristup, kako izboru, tako i primjerenoj količini.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

Svjetski dan zdravlja 7. travnja 2002

Kretanjem do zdravlja

U Hrvatskoj od kardiovaskularnih bolesti, tj. od bolesti srca i krvnih žila, uključivši i srčani i moždani udar, umire 53% od svih umrlih. Taj postotak godinama raste. Glavni je čimbenik u nastajanju tih bolesti - ateroskleroza.

S interneta

Značenje tjelesnog odgoja u očuvanju i unapređenju zdravlja mladih

Zdravlje i pravilan tjelesni razvoj osnovni su čimbenici i preduvjeti za sve ljudske aktivnosti. Mnogobrojna istraživanja provedena u nas i u svijetu dokazuju da su tjelesna aktivnost i dostignuta razina zdravlja međusobno povezani.

Rekreativni sportski vrtić

Čuvanju djece oduvijek se poklanjala značajna pozornost. Poznato je od davnina povjeravanje čuvanja djece časnim sestrama. Prve jaslice i čuvališta javljaju se u Zagrebu 1855. godine. Tada su radile neškolovane žene, bez kvalifikacija zvane "čuvarice". Djeca bi bila čuvana 12-14 sati dnevno. Rad se svodio na fizičku zaštitu djece.

Bolesti sustava za kretanje

Posljednjih tridesetak godina sve veći broj ljudi u svijetu boluje od reumatskih tegoba, koje zahvaćaju zglobove (najčešće kukove i koljena) te kralježnicu (vratnu i lumbalnu). Radi se najčešće o artrozama, tj. trošenju hrskavice na površini zglobova, te o posljedičnim promjenama na kostima i mekim tkivima zglobova.

S interneta

Koristeći sve češće svoje automobile, sve više vremena provodimo sjedeći. Čak i kratke udaljenosti, koje smo nekoć znali prohodati ili prijeći biciklom, sada prelazimo autom. Djecu sve češće voze u školu pa ona niti ne dobivaju priliku da razviju naviku svakodnevne fizičke aktivnosti. Oko polovice odraslih u razvijenim zemljama uglavnom sjedi ili je minimalno fizički aktivno.

Hod

Od dana kad smo naučili hodati, više ne razmišljamo o toj automatskoj kretnji dok smo zdravi, a ona zapravo predstavlja izuzetno složenu aktivnost. Hod je aktivno kretanje naizmjeničnim pokretima nogu, uz sudjelovanje ostalih odgovarajućih segmenta tijela. Pri tome postoji mogućnost promjene brzine i smjera kretanja te prilagodbe na tlo, odnosno okolinu.

Stopalo

Kretanjem čovjek mijenja svoj položaj s jednog mjesta na drugo. Uspravno je hodanje radnja koju svatko izvodi na individualan način, optimalnom brzinom i utroškom energije. Stopalo služi tijelu kao spona prema okolini, omogućujući mu, kao dio proprioceptivnog "biofeedbacka", ostvarivanje/održavanje uspravnoga hoda.

Osteoporoza

Suvremeno razvijeno društvo, osim svih tehničkih mogućnosti koje pridonose kvalitetnijem načinu življenja, nosi sa sobom i niz negativnih osobina, koje se očituju većom pojavnošću kroničnih bolesti. Oboljenja koštano-mišićnog sustava jedna su od sve učestalijih kroničnih bolesti. U tu skupinu bolesti ubraja se i osteoporoza.

S interneta

Te smjernice izradio je znanstveni odbor, predloživši ih sudionicima IV. međunarodnog kongresa za zdravo starenje, aktivnosti i sportove u Heidelbergu, Njemačka, a dovršene su pri WHO/AHE.

JOŠ O POVRĆU I BILJU

(Raphanus sativus)

JOŠ O POVRĆU I BILJU

(Solanum tuberosum)

JOŠ O POVRĆU I BILJU

(Urtica dioica)

Kretanjem do zdravlja

Od ranog djetinjstva razlikujemo djecu koja su aktivna, vižljasta, neumorna u svom kretanju i onu drugu, mirnu, povučenu, usporenu djecu, koja pokazuju malo interesa za fizičke aktivnosti. Vrlo je vjerojatno da oni "neuhvatljivi" imaju dobar vid, a ti povučeni ne vide jasno i zato oklijevaju. Iz redova onih prvih stvaraju se vrhunski sportaši, dok će se ti drugi okrenuti više umnim aktivnostima. Ako se i odluče baviti sportom, bit će to nešto što ne zahtijeva veliku fizičku spretnost, preciznost i brzinu. Odabrat će nešto statično, gdje se ne može pasti. Možda se među njima kriju npr. vrhunski šahisti.

Stomatolog u zaštiti zdravlja osoba s psihofizičkim oštećenjima

Stomatološko zbrinjavanje osoba s tjelesnim i psihičkim oštećenjima sastavni je dio sveobuhvatnog medicinskog zbrinjavanja. Koliko je to velik problem, najbolje ilustrira činjenice da gotovo svaka peta osoba ima neko od oštećenja, bilo da se radi o oštećenjima organa za kretanje, psihofizičkim poremećajima ili možda oštećenjima sluha ili vida.

Emocionalna inteligencija

Koliko misli i briga protutnji našom glavom od trenutka kad nas probudi budilica do trenutka kad nas konačno obuzme san. Mnoga se MORAM, TREBAO BIH, HOČU LI USPJETI, HOČU LI IMATI neprestano roje, pritišćući nas svojim zahtjevima. Pokušavamo biti brži, efikasniji, raditi istovremeno više stvari. I često uspijevamo: imamo skupe aute, stanove, vikendice, titule, pozicije, statusne simbole i sve manje UNUTARNJEG MIRA.

Psihološka kriza

Svaka kriza bremenita je dvostrukom mogućnosti: zahvaljujući krizi, čovjek može postati zreliji, i u personalnom, i u širem ljudskom smislu, ali, braneći se od krize i pokušavajući da je prevlada, čovjek zna prihvatiti maladaptivne oblike ponašanja; kriza može pomoći čovjeku da proširi unutarnje vidike, da više sazna o sebi i svijetu oko sebe, ali i da stvori još nerealniju, još više iskrivljenu sliku o sebi, svojim mogućnostima i potrebama.

Spavanje

Postoje dvije glavne škole mišljenja o tome kako nastaje spavanje: prva zastupa mišljenje da je spavanje pasivan proces, koji se javlja kad se živčani mehanizmi koji uzrokuju budnost zamore te zbog toga poprime niži stupanj aktivnosti; prema drugoj teoriji, aktivni centri u mozgu šalju signale u retikularni aktivacijski sustav, sa svrhom da ga inhibiraju i tako dovedu do sna.

Stres

U današnje vrijeme neprestano se mnogo toga događa oko nas i u nama. Uz normalne životne probleme i stresove, čovjek je danas dodatno opterećen novim stresovima. U stresnim situacijama čovjek je nesiguran i zaokupljen strahom za osobnu egzistenciju. Strah je normalna psihološka reakcija na opasnost. Od velike je važnosti donijeti pravilnu odluku kako postupiti u stresnim situacijama. Čovjek se može pasivno prepustiti posljedicama stresa ili iznaći način da svlada stres i ukloni njegove negativne posljedice.

Još o (ne)pušenju

"Tajna da se sačuva zdravlje, da se produži ljudski vijek ili da se dosegne duboka starost nalazi se u mudro izabranim pravilima života i zdravlja, a ne u ljekarnama." Tissot

INFORMACIJA