Osteoporoza

  

STALNA OPASNOST OD PRIJELOMA

   

Suvremeno razvijeno društvo, osim svih tehničkih mogućnosti koje pridonose kvalitetnijem načinu življenja, nosi sa sobom i niz negativnih osobina, koje se očituju većom pojavnošću kroničnih bolesti. Oboljenja koštano-mišićnog sustava jedna su od sve učestalijih kroničnih bolesti.
U tu skupinu bolesti ubraja se i osteoporoza.

  

 Osteoporoza je metabolička bolest kostiju, karakterizirana smanjenjem mase koštanog tkiva po jedinici volumena. U početku bolesti kosti su normalnog oblika, ali manje gustoće nego zdrave kosti.

  
   

I kosti se "tope"

  
 Gubitak koštane mase neizbježan je nakon 40. godine života, a posljedica je promjena u ciklusu pregradnje kosti. Pregradnja omogućuje čuvanje mehaničkih svojstava kosti jer znači zamjenu stare koštane tvari novom. Proces pregradnje vrlo je složen i u njemu, osim koštanih stanica, kalcija i fosfata te vezivnog tkiva, sudjeluju žlijezde s unutarnjim lučenjem. Pregradnja ovisi o urednoj funkciji crijeva, jetre, bubrega i dišnog sustava, a nadasve endokrinog. Veličina koštane mase muškaraca i žena razlikuje se. Žene inače imaju 30% manju koštanu masu, a nakon menopauze kod žena je taj manjak još izraženiji. Starenje u oba spola dovodi do smanjenja koštane mase. Osteoporoza je učestalija u zemljama Europe i Sjeverne Amerike.
  
  

Podjela osteoporoze

  

Osteopozora se dijeli na dvije skupine: involucijsku i idiopatsku. Involucijska se dijeli na dvije podskupine: postmenopauzalna (tip 1) i senilna (tip 2). Veću pozornost obraćamo tipu 1 osteoporoze, na koji se može utjecati suvremenim načinom liječenja.

  
  

Čimbenici rizika za osteoporozu

   

 Danas su poznati mnogi čimbenici koji utječu na nastanak osteoporoze. Na neke od njih ne možemo utjecati, poput nasljednih čimbenika, spola i životne dobi. Tako su ženski spol i starije osobe sklonije pojavi osteoporoze. U čimbenike rizika ubrajaju se neke kronične bolesti i način života. Kronične bolesti koje pospješuju nastanak osteoporoze često su poremećaj žlijezda s unutarnjim lučenjem. U njih ubrajamo hipertireoidizam i hipotireoidizam, poremećaje paratireoidnih žlijezda, šećernu bolest, poremećaje lučenja hormona spolnih i nadbubrežnih žlijezda. Žene koje kasnije dobiju prvu mjesečnicu i ranije uđu u menopauzu, kao i nerotkinje, sklonije su razvoju osteoporoze.
 Bolesti probavnoga sustava kod kojih postoji poremećaj apsorpcije hranjivih tvari, a time i minerala, dovode do osteoporoze. Među takve bolesti spadaju upalne bolesti crijeva, praćene dugotrajnim proljevima.
 Oštećenja jetre, uzrokovana zaraznim bolestima, alkoholom ili drugim toksinima (lijekovi), pogoduju nastanku osteoporoze.
 Bubrezi imaju važnu ulogu u metabolizmu kalcija i fosfata, pa bubrežna oštećenja prije ili kasnije dovode do osteoporoze, a ona se češće javlja i kod kronične opstruktivne bolesti pluća, reumatoidnog artritisa, kod nekih psihičkih poremećaja, kao što je anorexia nervosa.
 Dugotrajno liječenje kortikosteroidima neminovno dovodi do gubitka koštane mase.
 Nepravilna prehrana s niskim unosom kalcija i D-vitamina, uzimanje alkohola i kave, kao i slaba izloženost sunčevim zrakama, povećavaju vjerojatnost razvijanja osteoporoze. Dokazano je da pušenje povećava rizik prijeloma kuka za 50%. Mršave osobe, one koje se manje kreću, a pogotovo dugotrajno nepokretne zbog bolesti, češće obolijevaju od osteoporoze.

  
  

Kako ju prepoznati?

  
 Dijagnoza osteoporoze postavlja se na temelju kliničkog pregleda, laboratorijskih pretraga i mjerenjem gustoće kostiju, tzv. denzitometrijom.
 Rano u tijeku bolesti javlja se bol u leđima, osobito nakon dužeg stajanja ili nošenja tereta. Velik broj žena potraži liječničku pomoć nakon što osjeti jaku bol u leđima koja je posljedica naglog pokreta gornjeg dijela tijela. Tada se, nakon pregleda i obrade, ustanovi da se radi o tzv. spontanom prijelomu trupa kralježaka, i to najčešće onih grudnih. Svaki spontani prijelom kralješka zahtijeva temeljitu obradu da bi se isključili njegovi drugi mogući uzroci. Najčešća je posljedica osteoporoze prijelom vrata bedrene kosti, kralježaka i palčane kosti (u blizini ručnog zgloba). Do takvih prijeloma ne dolazi samo nakon pada s veće visine, već i nakon poskliznuća koja se često dogode u kući. Prema podacima u razvijenim zemljama, predviđa se da će oko 30% žena tijekom života zadobiti jedan od navedenih prijeloma.Prijelomi bedrene kosti postali su danas toliko česti, osobito u starijim dobnim skupinama, da te osobe zauzimaju više od 25% kreveta u ortopedskim bolnicama.
  Smrtnost je vrlo visoka kod prijeloma bedrene kosti, a samo manje od polovice povrijeđenih osoba nakon operacije postaje ponovno pokretno. Rizik za nastanak prijeloma ručnog zgloba za žene u dobi od 70 godina iznosi oko 20%. Istraživanja su također pokazala da žene te dobi u oko 25% slučajeva imaju najmanje jedan prijelom kralješka, a sve bi žene u dobi od 80 godina, prema predviđanjima, mogle imati prijelom kralješka.
 U muškaraca je učestalost takvih prijeloma značajno manja. Prijelomi kostiju u starijoj životnoj dobi, osim što predstavljaju rizik za preživljavanje zbog komplikacija, dovode do znatnog materijalnog troška.

 

    

Kako spriječiti nastanak osteoporoze?

  

 Naš koštani sustav treba početi izgrađivati još tijekom djetinjstva pravilnom prehranom, tj. unošenjem dovoljne količine kalcija kojim obiluju mliječni proizvodi. Također se mladi ljudi trebaju više baviti fizičkim aktivnostima koje sprečavaju nastanak deformacije kralježnice. S estetskog gledišta, mršavost je danas prihvaćena, ali je neophodno naglasiti da svaka krajnost prije ili kasnije dovodi do bolesti. Kod anoreksije nervoze obično dolazi do izostanka mjesečnice, a i osteoporoza se javlja u ranoj životnoj dobi. Liječnik obiteljske medicine mora prepoznati svaku osobu koja je rizična za nastanak osteoporoze. Ako se radi o osobama oboljelim od bolesti kod kojih se primjenjuju lijekovi koji dovode do smanjenja gustuće kostiju (kortikosteroidi za autoimune i alergijske bolesti), neophodan je veći liječnički nadzor, prehrana bogatija kalcijem i D-vitaminom te kontrolirana tjelesna aktivnost. U starijoj dobi preporuča se stalna tjelesna aktivnost, šetnje, plivanje i izlaganje suncu. Potrebno je naglasiti da uzimanje sredstava za smirenje i spavanje kod starijih osoba, povećava rizik za nastanak prijeloma na prethodno osteoporozom promijenjenim kostima.
 Suvremena medicina ima na raspolaganju više lijekova koji povećavaju koštanu masu i time smanjuju nastanak prijeloma. Primjena takvih lijekova zahtijeva prethodnu temeljitu obradu. Takvi se lijekovi moraju uzimati dugo vremena, uz stalno praćenje liječnika. Liječenje je skupo, ali kada treba donijeti odluku o tome da li ordinirati lijek, dileme prestaju: liječenje bolesnika sa smanjenom pokretljivošću zbog prijeloma kostiju znatno je skuplje za društvo i obitelj nego primjena lijekova koji smanjuju učestalost prijeloma.

    
   

Doc. dr. sc. Vilma Matković, dr. med.