DOWNLOAD      .pdf    658 Kb

ZDRAVLJE I TURIZAM

Unapređenje i očuvanje zdravlja pojmovna su dostignuća XX. stoljeća. Ostvaruje se djelovanjem različitih (javnih) sektora ljudskih djelatnosti. Jedno je od većih dostignuća u podizanju kvalitete života reguliran radni odnos, a u tom sklopu pravo na odmor (tjedni i godišnji). Iako bi se na početku pojam turizma mogao vezati na dokolicu, on se danas veže na masovno kretanje ljudi radi odmora i za vrijeme "godišnjeg" odmora. Odmor je sasvim sigurno u funkciji unapređenja i očuvanja zdravlja iako mu se nije posvetila neka posebna medicinska disciplina analogno medicini rada. Isto tako se ni Svjetska zdravstvena organizacija u svojim porukama ne (stigne) bavi(ti) tim područjem. Kaže se da je dobro da odmor bude organiziran i programiran. Ipak nije običaj otići svom liječniku po savjet kakav bi odmor trebao biti pojedincu u odnosu na njegovo opće zdravstveno stanje. Iznimku čine teži kronični bolesnici koji se često javljaju prije polaska, ali samo radi "stvaranja putne zalihe lijekova". Ideal je sveukupne medicine svaki segment zdravstvene zazštite, pa bi tako i zdravstvene savjete trebalo u potpunosti individualizirati. No, kao i svaki ideal, u praksi nije postignut. Pa, da li dobro činimo ono što činimo za vrijeme odmora? Većina ljudi ima ugrađen mehanizam zaštite, a to je, jednostavno rečeno, osjećaj ugode ili pak neugode. Kad se radi o turizmu, u funkciji odmora, pitanje je da li nam je spomenuti "mehanizam zaštite" dovoljan. Mnogi ne mogu odoljeti raznim ponuđenim izazovima, od onih prehrambenih do onih fizičkih. Obično je veći dio turističke ponude plaćen unaprijed pa stoga nepromjenjiv. Kad je već plaćeno... Nije namjera ovih redaka ocijeniti turizam sumnjivim ili spornim, već doći do jednostavnog zaključka: odmor nije onaj pravi ako u sebi nosi prisilu bilo koje vrste. Nije pomodarstvo reći da je u mnogo čemu krivac stres, a prisila i stres drže se ruku pod ruku. Isto tako, ovo nije raspra o tzv. zdravstvenom turizmu, a sasvim sigurno nije o liječenju prirodnim učincima koji se ostvaruju na posebnim mjestima (toplice i sl.). Zaključno, ako je turizam ugodno zadovoljavanje znatiželje, prilagođeno općem zdravstvenom stanju, bit će dobar i koristan oblik odmora. Ako netko u sebi "ne nosi dovoljno nomadskih gena", "najviše voli svoju kućicu i slobodicu", neka jednostavno ne putuje. Na kraju, treba se podsjetiti da je previše onih presiromašnih pa o ovoj temi ni ne razmišljaju. No, treba priznati, razlike u pravu na zdravlje prisutne su kao i svi drugi oblici diskriminacije.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

Godišnji odmor

Rad je jedno od nekoliko temeljnih obilježja čovjeka. Promišljeni rad razlikuje čovjeka od drugih živih biža. Što je organiziraniji i što veži rad, to je veži standard života. Taj motiv tjera čovjeka da što vežim radom postigne što više. To iscrpljuje i fizičke i intelektualne moži i snage. Posljedica su ili dnevni umor, ili tjedni zamor, ili kronična premorenost koja vež predstavlja bolesno stanje.

Prirodni ljekoviti činitelji u medicini

Povezanost čovjeka s prirodom i njezinim ljekovitim činiteljima očituje se u njihovom tisućljetnom korištenju. LJudske nastambe već su u pretpovijesti bile smještene blizu izvora termomineralnih voda. U rimsko doba bila su na cijeni mjesta s izvorima termomineralne vode i peloida. U njima su građena kupališta u kojima su se odmarali, liječili i oporavljali rimski vojnici, bogataši i običan puk.

Zdravstveni turizam u Gorskom kotaru

Gorski je kotar po nizu odlika područje s mnogim specifičnim obilježjima, od geografskih, klimatoloških, kulturoloških do demografskih, koja ga jasno određuju u jednu cjelinu. I pored raznolikih mogućnosti razvoja turizma koje pruža Gorski kotar, od izletničkog, lovno-ribolovnog turizma, sportskog, obiteljskog itd. naglasak je stavljen na zdravstveni turizam s obzirom na komparativne prednosti tog kraja.

Razgovor s Mirjanom Jurković, vlasnicom pansiona u Tršću, dobitnicom nagrade akcije Gorans

"Često se poslije ručka, kada se gosti odu odmoriti, opustim u šetnji po prirodi. I to onda nije samo odmor, nego i doping koji me napuni energijom i umor nestane. Dvadeset godina, koliko se bavim ovim poslom, prošlo je u trenu. Nedavno me jedan gost podsjetio da je prije dvadeset godina bio među prvima, onda kada sam tek kupovala ležajeve za njihov smještaj. Iznenadila sam se: zar je prošlo već toliko godina?"

Zdravlje u turizmu i sportska rekreacija

Današnjica je sastavljena od stalnih odlazaka milijuna turista cijeloga svijeta na svakojaka turistička odredišta, s najčešćim ciljem: održavanjem i podizanjem psihofizičkoga zdravlja. Rođeno je liječenje odmorom. Brojni turisti svijeta liječe se medicinski programiranim aktivnim odmorom (MPAO). Bitno je razlikovati turističku medicinu i zdravstveni turizam. Zdravstveni turizam ima zadatak pomoći očuvanju i unapređenju zdravlja pomoću prirodnih faktora okoline.

Stopalo

Prehrana za vrijeme godišnjeg odmora

Ljeto je vrijeme putovanja i godišnjih odmora. To je također vrijeme kada postoji mogućnost obolijevanja turista od raznih želučano-crijevnih oboljenja, uzrokovanih zagađenom hranom ili pićem. Taj rizik, uz malo opreza, može se smanjiti.

Ljeto i crijevne zaraze

Pojedine zarazne bolesti, ali i cijele skupine, karakteristično i mnogo učestalije javljaju se u određeno godišnje doba. Među takve spadaju crijevne zarazne bolesti, koje se mnogo učestalije javljaju u ljetnim mjesecima, što je posebno izraženo u zemljama umjerenog zemljopisnog pojasa, gdje spada i naša zemlja, a posebno njezino obalno područje. Javljaju se one i u zimskim mjesecima, ali s mnogo manje oboljelih.

Ronilački sport

Ronjenje je složena i po život opasna aktivnost, koja traži posebna znanja i vještine. Roniti bez odgovarajućeg znanja, stečenog od kvalificiranog instruktora, i bez ronilačkog partnera opasno je, bez obzira na to radi li se o ronjenju na dah ili ronjenju "na boce". Ronjenje je sport koji traži poznavanje fiziologije ljudskoga tijela, medicine, fizike i tehnike te vježbu posebnih vještina, postupaka i pravila. Naučiti roniti nije teško - teško je postati siguran i odgovoran ronilac. Zauzvrat, ronjenje pruža neopisiva uzbuđenja, aktivnosti i avanture. Sigurnim ronjenjem ne samo što se čuva zdravlje, nego se ono i unapređuje do duboke starosti. Danas u svijetu rone ljudi od 10 do 80 godina starosti! Ovdje nećemo započeti tečaj ronjenja, već samo odškrinuti poklopac te "škrinje užitaka".

Proljetni umor

Proljetni je umor poremetnja zdravlja koja zahvaća skoro svakog drugog čovjeka. Ne obara u postelju, ali smanjuje radnu sposobnost te, slabeći imune snage, priprema teren za druge bolesti. Posljedica je, prije svega, manjka vitamina C, a svoj udio ima i utjecaj ekstremno mijenjajućih se meteoroloških okolnosti kojima se tijelo s naporom prilagođava.

Oči na odmoru

Razmišljate li o odmoru? Kako to lijepo zvuči! Putujete li nekamo? Planirate li što ćete ponijeti sa sobom? Vjerojatno ćete ponijeti fotoaparat. Šteta bi bilo da vam se pokvari? A što ako vam vaše prirodne kamere - oči zakažu?

Savjeti otorinolaringologa

Počeli su topliji dani i već maštamo o ljetovanju i izletima. To je ugodno razdoblje našeg života i većina od nas radi s veseljem sanjajući o godišnjem odmoru. Pored svih zgoda na poslu oko termina, ako imamo sreću da oba roditelja rade, dogovaranje termina dvostruki je problem. Ako su djeca malo veća, moramo uskladiti i njihove želje da se "odmore". Kad smo sve riješili, pitanje je prognoza vremena. U financije ne ulazim jer su one individualni problem, odnosno ne želim povrijediti privatnost.

Zubi i godišnji odmor

Prvi sunčani proljetni dani bude u nama razmišljanja o tome kako i gdje ćemo provesti dane ljetnjeg godišnjeg odmora. Vrijedno krećemo u turističke agencije po njihove kataloge, koji nas zbog svoje šarolike i obilne ponude dovode u dilemu što odabrati. Nakon brojnih rasprava s članovima obitelji, konačno se donosi odluka koja treba zadovoljiti želje svih ukućana. Poslije toga slijedi nužna obnova i kompletiranje odjeće i opreme. Obilazak prodavaonica dovodi do novog utroška vremena, novca i živaca. Ali, nije nam žao jer se spremamo na godišnji odmor.

Mediteranska prehrana

A. Keys, američki liječnik i istraživač u području medicine i prehrane, istraživao je nakon II. svjetskog rata, desetak i više godina sa svojim suradnicima u ekipama, način prehrane u sedam zemalja Mediterana, i to u južnoj Italiji, Grčkoj, otoku Kreti, Hrvatskoj (u okolici Makarske), Španjolskoj, Portugalu i Tunisu, u vezi sa srčanožilnim (kardiovaskularnim) bolestima kod tamošnjih stanovnika. Jednu od svojih knjiga, odnosno studija, naslovio je 1975. "Kako jesti i živjeti dobro - mediteranski način".

Iz knjige: Roko Živković "Hranom do zdravlja"

Emocionalna inteligencija

Možda ste pomislili da je u naslovu greška? Zar biti emocionalno inteligentan ne znači iskorijeniti ljutnju iz svoga ponašanja? Odgovor glasi: NE! Istina, ljutnju je moguće prigušiti i prestati izražavati, no to će za nas biti jednako pogubno kao i neprestano je pothranjivati.

Obiteljski odnosi

"Svekrva se ne sjeća da je nekad i ona snaha bila."

Prikaz knjige

Ljekovite biljke

Naš su cilj zdravlje i sreća