Još o voću

  
   

KUPINA - RUBUS FRUTICOSUS

  
Naziva se još i kupinjača, ribidnica, kupinjaš, crna jagoda, crna malina, črna kopina, murga, kapinka. Kupina je višegodišnji grm, obrastao trnjem. Raste samoniklo uz ivice šuma, po živicama i šikarama, u sto različitih vrsta. U novije vrijeme stvorene su i pitome sorte kupina bez bodlji. Spada u najraširenije šumsko voće. Plod je vrlo ukusan, sastavljen od crnih, rjeđe crvenih koštunica. Koriste se i plod, i list. Plod kupine sadrži oko 7% šećera, 13% ugljikohidrata i oko 1% bjelančevina, biljnih vlakana 7,3 grama te jabučnu i vinsku kiselinu.Od vitamina sadrži karotine 100 µg, vitamine grupe B i vitamin C, a od minerala ima puno kalija 210 mg, kalcija 63 mg, magnezija 30 mg, fosfora, željeza i bakra.
 Energetska vrijednost u 100 grama iznosi 121 kJ (29 kcal). Koristi se na razne načine, ali je najbolje uzimati je u svježem stanju, kao plod ili sok. Prerađuje se u džem, sok ili vino. U narodnoj medicini upotrebljava se odavno, najviše kao čaj od lišća kupine te sirup i vino od ploda. Liječnik Dioskorid preporučao je žvakanje lišća kupine za jačanje desni. Galen je tvrdio da korijen kupine odstranjuje zubni kamenac, a Plinije da njeni izdanci zaustavljaju proljev i krvarenje. Za čaj se upotrebljavaju mladi listovi kupine koji se osuše. Oni sadrže tanine, flavone, organske kiseline, nešto vitamina C i minerale. U narodnoj medicini koristi se svjež plod kod želučanih problema, za jačanje organizma, poboljšavanje probave i izlučivanje vode iz organizma, kod prehlade i upale grla, za jačanje desni i protiv proljeva.
  
Čaj od kupina - 3 žlice suhog usitnjenog lišća kuha se u pola litre vode, 5-10 minuta te ostavi stajati dok se ne ohladi. Tada se procijedi i doda se dok od limuna ili malo prirodnoga jabučnog octa te se ispiru usta i desni. Pomaže kod paradentoze.
  
Voćna salata - 1 šalicu svježih plodova kupine, pola šalice narezane jabuke i 1 šalicu kuhane pšenice u zrnu prelije se vrhnjem i pospe nasjeckanim lješnjacima - blagotvorno djeluje na čitav organizam.
  
  

MALINA - RUBUS IDAEUS

  
Nazivi su joj i himer, nimper, crvena jagoda, jagodnjak, črlena kupina. Malina raste u obliku grma, samoniklo po šumama, a i uzgaja se u predjelima umjerene klime. Plod maline sastoji se od mnogo malih, zajedno sraslih koštunica, koje su sočne i vrlo ukusne. Sazrijeva od lipnja do kolovoza.Plod sadrži 80% vode, 0,9% bjelančevina, 6% ugljikohidrata, pektine, puno biljnih vlakana - 7,4 grama, limunsku, jabučnu i mravlju kiselinu, aromatične tvari, flavonide, alkaloide.
Energetska vrijednost 100 grama iznosi 105 kJ (25 kcal). Od vitamina sadrži karotene 80 µg, vitamine grupe B, vitamin C i E te od minerala 220 mg kalija, 41 mg kalcija, 22 mg magnezija, fosfor, željezo, bakar. U lišću maline ima vitamina C, i to čak 200 mg u mladom lišću, karotena, gorkih tvari, organskih kiselina, eteričnih ulja, flavonida. Svježe maline zdrave su i vrlo hranjive, kao i sušene. Od malina se prave sokovi, sirupi, džemovi, kompot, vino. Sok maline - malinovac sadrži voćne kiseline, vitamine, minerale, pektin. U vrijeme sezone malina najbolje je piti svjež, neukuhan sok, a zimi kuhan. U narodnoj medicini, pored sokova i sirupa koji se prave u ljekovite svrhe širokog spektra, ljekoviti su i čajevi od malinovog lišća, kao i suhih malina od kojih se prave ukusni i zdravi voćni čajevi. Čajevi se koriste kod upale grla, prehlada, snižavanja temperature, za jačanje srca, kod hemoroida, lišajeva, osipa, kao oblozi kod upale očiju, za jačanje organizma.
  

Čaj od malinovog lišća - 3 žlice usitnjenog lišća prelije se s pola litre kipuće vode, pusti odstajati i, kada se ohladi, piju se dvije šalice na dan, ili služi za ispiranje, ili za obloge.

  
 Sok od malina - 3 litre malina, 2 litre vode, 40 grama vinske kiseline - stavi se na sunce 24 sata, procijedi kroz gustu gazu i u sok se doda šećer koliko ima soka te kuha na laganoj vatri, a pri kuhanju skida se pjena.  
  
  

JAGODA - FRAGARIA VESCA

   
Višegodišnja je niska zeljasta biljka, koja uspijeva u šumama - šumska jagoda i u vrtovima u predjelima umjerene klime. Poznato je oko 400 vrsta jagoda u svijetu. Šumska jagoda - plodovi su sitni, fine arome, ugodnog okusa i aromatičniji od uzgajanih jagoda. U svom sastavu sadrži više vitamina, minerala i drugih važnih sastojaka od vrtne jagode i zbog toga se koristi u narodnoj medicini. Bogata je invertnim šećerom 10%, vitaminom C, vitaminima grupe B, folnom kiselinom, karotenom, vitaminom E, aromatičnim eteričnim uljima, slobodnim organskim kiselinama te kalijem, magnezijem, kalcijem, željezom, fosforom, cinkom i bakrom.
 U prehrani se koriste svježe jagode, a mogu se i sušiti kao drugo voće te prarađivati na razne načine - džem, marmelada, sirup, kompot, slatko, sladoled, žele, vino. U narodnoj medicini koriste se svježe jagode, ali i list i korijen. Korijen i lišće upotrebljavaju se protiv proljeva. Svježe jagode koriste se protiv napetosti i stresa, za bolju probavu, kod bolesti bubrega i žuči.  
  

Čaj - 2 žlice suhog korijena, 5 žlica suhog lišća prelije se i prokuha s pola litre vode te ostavi stajati oko 15 minuta. Procijedi se i pije toplo, tri puta po jedna šalica.

  
Vrtne jagode - pripadaju jednom od najvećih rodova voća i pojavljuju se u više od 60 vrsta. Jagoda je bila jedno od najnnepravednije zaboravljenog voća u razdoblju od kraja Rimskog Carstva do početka 18. st., kada je skoro potpuno pala u zaborav. U Francuskoj je slučajno jedan vrtlar, koji je radio na francuskom dvoru, donio nekoliko stručaka jagoda s putovanja po Italiji, te ih zasadio. U vrijeme jedne velike svečane večere na dvoru uspio je svakoj uzvanici, unatoč protivljenju, poslužiti svega tri jagode. Večeri je prisustvovao i Luj XV. kome se to voće jako svidjelo i nakon toga je prihvaćeno. Slavni botaničar Carl Linné tvrdio je da je izliječio upalu zglobova jedući redovito ujutro i uveče samo jagode. U narodnoj medicini preporučuje se anemičnim osobama, reumatičarima i ljudima s oboljenjem jetre, bubrega i zglobova.   
  

BOROVNICA - VACCINIUM MYRTILUS

  
Nazivi su joj i brosnica, borovnika, bornica, crna jagoda, borovnjača, divlja mrča, crna borovnica. Borovnica raste kao nizak žbun, sa sitnim bobicama tamoplave boje, veličine zrna graška. Raste uglavnom u brdskim krajevima, u listopadnim i crnogoričnim šumama. Ne smije se zamijeniti s borovnicom. Koriste se plod i list. Svježi plod borovnice izvanrednog je okusa, idealan za jelo u svježem stanju. Izuzetne je biološke vrijednosti. U 100 grama ploda borovnice ima 85% vode, 0,5 grama bjelančevina, 0,6 grama biljnih ulja s višestruko nezasićenim masnim kiselinama te 14,5 grama ugljikohidrata, pektina, organskih kiselina i tanina od 5-10%. Energetska vrijednost je 234 kJ (56 kcal). Od vitamina sadrži 130 µg karotina, vitamina C 22 mg i manje količine vitamina grupe B. Od minerala sadrži 65 mg kalija, 10 mg kalcija, 9 mg fosfora te magnezij, željezo, bakar, cink i mangan. Tamnoplava boja soka i vina borovnice pripisuje se prisustvu antocijanskih heterozida, koji djeluju na poboljšanje vida. Koristi se svježa i sušena te sokovi, želei, kompoti, marmelada, džem, vino. List borovnice sadrži tanine, glikozide, flavone i dr. U narodnoj medicini sušeni plodovi i čaj koriste se protiv proljeva, upale ždrijela i sluznice usne šupljine, afti i protiv šećerne bolesti.  
  

Čaj - 3 dcl kipuće vode prelije se preko 2 žlice suhih listova i kuha 10 minuta, pusti da kratko odstoji, procijedi i pije 2-3 puta na dan po jedna šalica. Taj čaj koristi se i za obloge.

 
 

Prim. doc. dr. sc. Elika Mesaroš-Kanjski, dr. med.