![]()
![]() |
DOWNLOAD .pdf 563 Kb |
| ZLOĆUDNE
NOVOTVORINE - VODEĆI UZROK SMRTI U "DRUGOJ DOBI" 8.
CILJ - SMANJENJE (NEZARAZNIH) NEPRENOSIVIH BOLESTI Cilj
se može postići ako:
Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny |
Maligna oboljenja | ||
KAKO SMANJITI POBOL I POMOR OD RAKA | ||
Citirat ću dijelove uvodnog odlomka iz mog rada objavljenog prije 30 godina u "Liječničkom vjesniku", dok sam bio voditelj Onkološkog dispanzera u Puli: "Maligni su tumori u suvremenoh zdravstvenoj službi jedan od glavnih problema. Za ilustraciju mogu poslužiti neki podaci o kretanju malignih tumora 1971. u Istri. Na ljestvici mortaliteta na prvom su mjestu bolesti cirkulatornog sustava s 50,7% na drugom mjestu neoplazme s 15,8%... Umire svaki drugi oboljeli od malignih tumora... U roku od 10 godina (1962.-1971.) porazno je i kretanje pobola od malignih tumora (porast od 75% i, nešto manje, kretanje pomora (porast od 43%). Takvi podaci obvezuju zdravstvenu službu, ali i čitavo društvo i predstavnike tog društva, da ozbiljno pristupe rješavanju problema..." | ||
Upute o mjerama protiv raka-podsjetnik | ||
Rak u djece | ||
RIJEDAK I IZLJEČIV | ||
"Da mogu birati, roditelji bi sigurno izabrali da oni obole od raka umjesto njihove djece. Ali rak nikada ne pruža takav izbor." (Doris Gowen, Leukemia Home Page, 1999., Virginia, SAD) | ||
Zloćudne bolesti oka | ||
OČI OPASNE PO ŽIVOT | ||
Sjećam se kad sam postala specijalizant na Očnoj klinici. Bila sam sretna što ću, kao okulist, do kraja svoje liječničke karijere biti pošteđena susreta sa smrću i tuge zbog gubitka pacijenta koja neminovno potrese svakog od nas. Mislila sam: "Od bolesti oka ne umire se." Nažalost, prevarila sam se. | ||
Rak | ||
OTKLONITI RIZIČNE ČIMBENIKE | ||
Od raka su osobito ugroženi: pušači duhana koji mnogo puše, operirani od raka, ljudi stariji od 65 godina (među bolesnicima od raka otprilike svaki drugi stariji je od 65 godina, što se najviše povezuje s njihovim, zbog starenja oslabljenim obrambenim snagama), žene u dobi između 50 i 70 godina (opasnost im prijeti prije svega od raka dojke), pripadnici obitelji u kojima je više njezinih članova umrlo ili bolovalo od raka (naslijeđena sklonost prema raku), debele (pretile) osobe. | ||
Prehrambene namirnice | ||
KUPUS (Brassica oleracca var. capitata) | ||
Prehrambene namirnice | ||
Šljiva - Prunus domestica | ||
Prehrambene namirnice | ||
OCAT | ||
Prehrana i karijes (II) | ||
KAKO JESTI DA BI SAČUVALI ZUBE | ||
Važnost obiteljskog tjelesnog vježbanja | ||
TAKMIČARSKI DUH JAČA OBITELJSKE VEZE | ||
Iznimno mali broj djece i roditelja zadovoljan je obiteljskom atmosferom i primjerenim odnosima u njoj. Sretne obitelji najčešće podržavaju jednakost svih članova obitelji, posvećuju pozornost duhovnosti, prilagodljive su, iskrene, posebno obraćaju pozornost poticanju učestalih razgovora. | ||
Vedrina duha, smijeh i suze | ||
LIJEK BOLJI OD TABLETA | ||
Tajna da se sačuva zdravlje, da se produži ljudski život ili da se dosegne duboka starost nalazi se u mudro izabranim pravilima života i zdravlja, a ne u ljekarnama! Tissot | ||
Emocionalna inteligencija | ||
LJUBOMORA -začin ljubavnog odnosa (I) | ||
Kad je riječ o začinu bilo koje vrste, vrijedi pravilo: u maloj će količini od nečega bezličnog i bljutavog napraviti izvor aromatičnog užitka. U velikoj će količini uništiti svaki užitak. | ||
Emocije u psihijatriji | ||
ROBOVI STRASTI | ||
Prilagođenu ravnotežu i mudrost stari su Grci, a zatim i Rimljani rastumačili, a rana kršćanska crkva označila pojmom temperatia, umjerenost, suzdržavanje od emocionalnih krajnosti. Cilj je ravnoteža, a ne potiskivanje emocija: svaki osjećaj ima svoju vrijednost i važnost. | ||
Da li je ljubav bolest | ||
ZBOG LJUBAVI VRIJEDI ŽIVJETI | ||
Da li je ljubav zaista dijete boemstva? Izgleda da ljubav, koja se ne pokorava nikakvim zakonitostima, naprotiv, funkcionira prema biološkim procesima. Prema istraživanju Donatelle Morazziti, psihijatrice s univerziteta u Pizi, ljubav znanstveno analizirana izlazi iz domene romantizma, a ulazi u područje psihijatrije. | ||
Kloniranje | ||
ČUDA GENETIKE | ||
Jezgra bilo koje somatske stanice i bilo koje diploidne stanice embriona, fetusa, djeteta ili odraslog prenosi se u oocitu i dobiva se identični sisavac. Tehnologijom nuklearnog transfera ostvareno je kloniranje životinja (miš, zec, svinja, ovca). Ta metoda ima znanstveno, biomedicinsko i komercijalno značenje. Kloniranjem životinja mogu se proizvesti vakcine, spašavati ugrožene vrste i razumjeti razvoj primata. Nuklearni transfer može se koristiti kod humanog infertiliteta. Zasad postoji moratorij na primjenu kod čovjeka u sljedećih 3-5 godina. Po nekim anketama, samo 7% ljudi kloniralo bi se ako bi imalo tu šansu. | ||
Što je homeostaza | ||
STABILNOST I RAVNOTEŽA ORGANIZMA | ||
Homeostaza znači zdravlje. Održavanje optimalnih uvjeta u životnoj sredini organizma označava se kao homeostaza. Brojni organski sustavi, kroz stotine regulacijskih mehanizama, održavaju homeostazu, odnosno zdravlje, a poremećaj homeostaze znači bolest. | ||
BUHE | ||
Nepoželjni podstanari | ||
Buhe su maleni, smeđi insekti bez krila, tijelo im je uzdužno spljošteno. Imaju tri para vrlo snažnih nogu koje im omogućuju nevjerojatno velike skokove. Upravo na taj način, skakanjem, buha prelazi s jednog domaćina na drugog. | ||
Dezinsekcija muha i komaraca | ||
DOSADNI PRENOSNICI BOLESTI | ||
Obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD) na području javnog zdravstva i komunalne higijene ima dugu i zanimljivu povijest. Prvi podatak o najranijim počecima DDD-službe na području Primorsko-goranske županije datira još iz 1530. godine. Iz tog dokumenta vidljiva je potreba za provođenjem i održavanjem javne higijene zbog očuvanja zdravlja stanovništva. | ||
Još o pušenju | ||
DA, SVAKA CIGARETA NAM ŠTETI... | ||
Oni koji svakodnevno preko Hrvatskog radija slušaju oglas kojim se stručno animiraju pušači da se vrate zdravijem življenju, prepoznat će povod ovom napisu. No, poticaj je dala jedna vremešnija službenica šibenskog Ureda za prostorno uređenje, koja je jednog ljetnog jutra, kod širom otvorenih prozora, obilazila sobe s cigaretom u ustima tužeći se da "nema zraka", koji je osjetno i vidljivo strujao raznoseći oblačiće plavkastog dima njene cigarete. | ||
Ljekovito bilje | ||
ZAŠTO CVIJEĆE JAČE MIRIŠE POSLIJE KIŠE | ||
Uživamo u ljepoti cvijeća. Osobito cijenimo upravo one biljke koje imaju mirisavo cvijeće. Dobri promatrači već su odavno primijetili da cvijeće jače miriše poslije kiše. Kemičari su objasnili zašto je to tako. Cvijeće miriše zbog toga što s njegovih latica hlape različita mirisava ulja. | ||
Rak dojke | ||
RANIM OTKRIVANJEM DO IZLJEČENJA | ||
Rak dojke najčešći je rak u žena u svijetu i cjelini. Drugi je najčešći rak, iza raka pluća, kada se radi o oba spola zajedno. Na rak dojke otpada 10,1% svih slučajeva raka u svijetu ili nešto preko milijun novodijagnosticiranih žena godišnje. Broj novooboljelih povećava se u svim razvijenim zemljama svijeta. Ipak, postoje razlike u učestalosti između pojedinih zemalja svijeta i pojedinih područja. | ||
Čuvanje i unapređenje zdravlja dišnog sustava | ||
NEŽELJENO STANJE | ||
Organi dišnog sustava slobodno komuniciraju s okolinom preko traheobronhijalnih dišnih puteva. To je i potrebno kako bi dovoljno zraka s kisikom stiglo do plućnih alveola. S druge strane, toliko slobodan pristup razlog je brojnim bolestima dišnih puteva i pluća. | ||
Zimske zarazne bolesti - prevencija | ||
NE ČEKAJTE IH SKRŠTENIH RUKU | ||
Vrijeme pojave pojedinačnih ili epidemijskih zimskih zaraznih bolesti traje od konca jeseni do početka proljeća. Uzrokovane su, od vremena pojave antibiotika, sve rjeđe raznim bakterijama, najčešće virusima. Na viruse antibiotici ne djeluju. | ||
Kronične plućne bolesti | ||
SPAS JE U PREVENCIJI | ||
Kronične bolesti dišnoga sustava već su dugo vremena među vodećim bolestima u strukturi obolijevanja stanovnika. Zajedničke su im značajke: mnogostruki uzroci, neprimjetan početak, kroničan tijek, kao i za sada još skromne mogućnosti sprječavanja te nemogućnost potpunog izlječenja. | ||
Prehrana kod bolesti dišnih organa | ||
VOĆE, VITAMINI I TRAVE | ||
Vegetationes adenoidea - povećana ždrijelna tonzila (treći krajnik) | ||
DIŠIMO PUNIM ... NOSOM | ||
Ždrijelna tonzila ("treći krajnik") žlijezda je koja se nakon 10 godina smanjuje, ali u ranom djetinjstvu stvara mehaničke zapreke drenaži paranazalnih sinusa i srednjeg uha te ometa disanje. Njezino povećanje najbolje je dijagnosticirati anamnezom i pregledom. | ||
Oči i zima | ||
OPREZ, OČI - PREHLADE NAPADAJU | ||
Zima je vrijeme kad često boravimo u zatvorenom prostoru. Topli i suhi zrak pogoduje prehladama. Nosna se sluznica osuši i postane neotporna na uzročnike bolesti. Dosta je da jedan kihne i svi će oko njega udahnuti virus koji se u kapljicama sline rasprše u zraku. Načeta sluznica nosa bit će prava gozba za viruse koji se tu nasele. Tako započne prehlada u dišnim putovima. Kakve veze s tim imaju oči? | ||
Citrusi - agrumi | ||
ZIMSKI ZAŠTITNICI | ||
Citrusi su voće južnog podneblja, s blago kiselim sokovima. Intenzivno su žute do narančaste boje. U prehrani najčešće koristimo naranče, mandarine, klementine, limune i grejp. | ||
KESTEN | ||
CASTANEA SATIVA | ||
Prehrana i karijes (III) | ||
KAKO SPRIJEČITI KVARENJE ZUBA | ||
Ljubomora - začin ljubavnog odnosa II | ||
NEKONSTRUKTIVNI NAČINI IZRAŽAVANJA LJUBOMORE | ||
Sram | ||
PONIŽAVANJE SAMOGA SEBE | ||
Sram je nedovoljno proučavano osjećanje jer se u našoj civilizaciji isuviše rano i lako utapa u osjećaj krivice. U razvojnoj teoriji ličnosti sram predstavlja negativan oblik rješavanja krize autonomije. Sram održava pasivnu orijentaciju, za razliku od krivice koja podrazumijeva aktivan stav. | ||
Prostitucija | ||
POMOĆ PRIJE POGREŠNOG KORAKA | ||
Kad se spominje prostitucija u svakodnevnom govoru, obično se misli na plaćeno podavanje žena muškarcima. No, takozvana ženska heteroseksualna prostitucija nije jedini, iako je najčešći oblik iznajmljivanja spolnosti. | ||
Kretanjem do zdravlja | ||
Trideset minuta zdravlja | ||
Za očuvanje zdravlja i sprečavanje bolesti potrebno je samo trideset minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno, ne nužno najednom. | ||
STRAH OD ŠKOLE - VELIKI PROBLEM | ||
Strah i ljubav ne stanuju pod istim krovom! Njemačka mudrost Strah općenito definiramo kao uznemirenost, zabrinutost, tjeskobnost, bojazan od kakve ugroženosti, opasnosti, prijetnje, ucjene. Kao i strah, tjeskoba je neugodno osjećajno stanje koje se očituje u napetosti, strepnji, nelagodi, nespokojstvu. | ||
Kronobiologija | ||
NAŠ UNUTARNJI VODIČ | ||
Po učenju drevnih Kineza prije kojih 3000 godina, protok vremena, odnosno smjenjivanja dana i noći, Janga i Jina utječe na biološke procese. Po njima, svaki naš organ u različito vrijeme ponaša se drugačije. | ||
Godine i emocije | ||
S OPTIMIZMOM DO STAROSTI | ||
Tijelo neizbježno stari i propada s godinama, ali emocionalna zrelost i emocionalno zdravlje ljudi starenjem se konstantno poboljšavaju, a to dokazuje najnovije istraživanje grupe psihologa sa Stanford univerziteta u Kaliforniji (SAD), na čelu s dr. Laurom Karstensen. | ||
Arterijska hipertenzija | ||
DISCIPLINOM PROTIV KOMPLIKACIJA | ||
Arterijska hipertenzija ili hipertonija bolest je povišenog arterijskog tlaka (bolje je reći arterijski nego krvni tlak); ona je tihi ubojica i jedan od najvažnijih čimbenika srčanožilnog rizika (ateroskleroze i srčanog infarkta), moždanožilnog inzulta (moždanog udara), terminalne bubrežne bolesti, bolesti perifernih žila i zatajenja srca. | ||
Ozljede u prometu | ||
TRZAJNA OZLJEDA VRATNE KRALJEŽNICE - WHIPLASH INJURY | ||
I stručni medicinski krugovi, i široka javnost sve su više zaokupljeni problemom sve češćih ozljeda vratnoga dijela kralježnice. To su ozljede koje nastaju kao posljedica naglih ubrzanja ili usporenja, većinom u prometu. | ||
Ljekovito bilje | ||
VRSTA JE IME, A ROD PREZIME BILJKE | ||
Biljke su u toj mjeri dio svijeta koji nas okružuje da o njima, takoreći, i ne razmišljamo. Nema ništa ljepše i ljupkije od cvijeta, ništa bitno važnije od biljke. Sve krute namirnice, sva pića, sva opojna sredstva, lijekovi i farmaceutski preparati - jednom riječju sve što čovjeka održava na životu i sve što ga, ako on to razumno iskorištava i troši, čini zdravim poput drena, dugujemo divnom procesu fotosinteze. Ako za trenutak stanemo i pokušamo nabrojiti sve biljke koje znamo napamet, ili bar one koje vidimo svakog dana, odmah ćemo vidjeti da ih ima mnogo, toliko mnogo da bi nam vjerojatno bio potreban čitav dan da bismo ih se sjetili, a da pritom ipak ne obuhvatimo sve. Taksonomi (sistematičari) podijelili su biljni svijet na grupe čiji svi članovi imaju zajedničke karakteristike i tako učinili klasifikaciju. Omogućena su i proučavanja prirode jer je stvoren sustav naziva. | ||
U očekivanju nove epidemije | ||
GRIPA KROZ PITANJA I ODGOVORE | ||
Svake godine, dolaskom prvih hladnijih jesenjih dana, u Epidemiološku službu stižu telefonski pozivi s pitanjima: "Da li ste počeli cijepiti protiv gripe? Kada dolazi cjepivo protiv gripe?" itd., itd. Očito je gripa bolest koja zavrjeđuje puno pažnje i brige. O zaštiti od gripe osobito brinu starije osobe, od kojih se neke sjećaju poznate španjolske gripe kada je zbog nje umrlo mnogo njihovih vršnjaka.Što je to gripa? Što uzrokuje gripu? Što to čini gripu tako opasnom i zašto je ona razlog strahovanja velikog broja ljudi? Da li su ti strahovi opravdani ili ne? Na ta i druga pitanja pokušat ćemo odgovoriti u daljem tekstu. | ||
Nekoliko poznatih činjenica o tuberkulozi | ||
PONOVNO BUĐENJE BOLESTI | ||
Tuberkuloza je zarazno oboljenje prošlosti, ali i sadašnjosti. Tuberkuloza je oboljenje koje je haralo zapadnom Europom u doba industrijske revolucije, a kod nas je vrhunac epidemije tuberkuloze bio na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće. Tada je godišnje od tuberkuloze umiralo više od 400 oboljelih na 100 000 stanovnika. | ||
Zarazne bolesti - jučer danas i sutra | ||
SPRIJEČITI POVRATAK U PROŠLOST | ||
Hrvatska se po svojim ekonomskim, civilizacijskim i kulturnim obilježjima može uvrstiti u granični dio skupine razvijenih zemalja. Kao takva, ona nema problema s većim brojem zaraznih bolesti, čak je broj oboljelih od njih u padu. | ||
Povijest cijepljenja | ||
ISKORJENJIVANJE VELIKIH BOGINJA | ||
Kužne bolesti harale su Hrvatskom stoljećima i uništavale stanovništvo. U 17. i 18. stoljeću velike boginje kosile su narod nemilice. Županijski fizik Leopold Pluskal podnosi Križevačkoj županiji izvješće o kretanju bolesti tijekom 1785. godine: "Puk je vrlo teško stradao od boginja, a najvećma je umirao. Čini se da nema lijeka za boginje, iako to neki vjeruju!" Ivan Lalangue iste godine podnosi izvještaj Varaždinskoj županiji i doslovno kaže: "Boginje haraju!" | ||
Zaštita djece protiv zaraznih bolesti | ||
PRIDRŽAVAJTE SE KALENDARA CIJEPLJENJA | ||
Čovjek svakodnevno dolazi u doticaj s uzročnicima raznih bolesti, od kojih mnogi mogu prouzročiti teške bolesti, dovesti do invalidnosti, pa čak i do smrti. Mjere zaštite protiv zaraznih bolesti možemo u grubo podijeliti u aktivne i pasivne. Najbolji je oblik zaštite aktivni oblik, dakle cijepljenje, vakcinacija ili aktivna imunizacija. | ||
Hepatitis B | ||
OPREZOM I CIJEPLJENJEM PROTIV BOLESTI | ||
Različiti uzročnici dovode do upale i oštećenja jetrenih stanica. Uz alkohol, lijekove, toksine i autoimune procese, najčešće su to virusi. | ||
Trovanja hranom: Salmoneloze | ||
PERI RUKE PRIJE JELA I POSLIJE... | ||
Hrana koju jedemo gotovo nikada nije sterilna, u njoj se uvijek mogu naći mikroorganizmi. Mikroorganizmi u hrani mogu potjecati iz normalne mikroflore sirovine, mogu ući u hranu procesom prerade i uskladištenja i, naknadno, nepravilnom manipulacijom. | ||
Trovanje hranom | ||
ESCHERICHIA COLI KOJA STVARA VEROTOKSIN | ||
Trovanje hranom učestale su infekcije u ljudi. Različiti su uzročnici infekcija koje se tako prenose, od nama vrlo dobro poznatih uzročnika, kao što su salmonele, šigele, stafilokoki a u posljednje vrijeme otkriva se sve više različitih bioloških agensa. | ||
AIDS | ||
SUOČENJE S ISTINOM | ||
"Život ne prestaje biti zabavan kada ljudi umiru, ni malo više nego što prestaje biti ozbiljan kada se ljudi smiju" | ||
Ovisnosti | ||
DROGE OSVAJAJU MLADE I UZIMAJU SVOJ DANAK | ||
Tko prikloni glavu lošoj navici, priklonio ju je zlu jarmu! | ||
Preventiva i okulistika | ||
PACIJENT I OKULIST - ŽRTVE KRONIČNE UPALE OKA | ||
Približno 28 milijuna ljudi na svijetu slijepo je. To je kao 20 Zagreba. Mnogi su od njih obnevidjeli zbog infekcija oka koje su se mogle spriječiti primjenom jednostavnih higijenskih mjera o kojima uči sustav javnoga života. | ||
Zubna ambulanta i zarazne bolesti | ||
ZAŠTITA U FUNKCIJI PACIJENATA I OSOBLJA | ||
U prostor stomatološke ambulante dolaze osobe različite dobi, različitog zdravstvenog statusa i s bolestima u različitoj fazi razvijenosti. Nema zdravstvene ustanove u koju dolazi tako širolika populacija jer su druge ustanove podijeljene po dobi pacijenata ili po vrsti oboljenja, dok danas takva podjela u stomatologiji ne postoji. | ||
Jezgrasti plodovi i sjemenke | ||
KVALITETNA ZAMJENA ZA MESO | ||
Jezgrasto voće i sjemenke visoko su koncentrirana hrana. Veći dio energije dobiva se iz sadržaja masti te ih stoga treba umjereno koristiti. | ||
ODNOS HRANE I LIJEKOVA | ||
Emocionalna inteligencija | ||
OSJEĆAJ KRIVNJE - POTICAJ ILI ZAMKA | ||
Vjerojatno vam je poznat osjećaj "grizodušja" ili "grižnje savjesti". Neugodan je, proganja nas, muči. Pojavljuje se nakon nekog propusta ili lošeg postupka. To je naš osobni znak da se zbog nečeg osjećamo KRIVI. | ||
Strah od genetike | ||
PRIRODA IMA SVOJE ZAKONE | ||
Matt Ridley, u svojoj knjizi "Genom", piše: "U početku bijaše riječ. Ta riječ svojom porukom obrati more, umnožavajući se bez prestanka i zauvijek. Ta riječ otkri kako rasporediti kemijske spojeve da bi se zarobili i oživjeli maleni vrtlozi u stanju entropije. Ta riječ preobrazi površinu tla planeta iz prašnjavog pakla u zeleni raj. Naposljetku, procvjeta ta riječ i posta dovoljno domišljata da stvori kašasto čudo - ljudski mozak, koji otkri i posta svjestan te riječi same." | ||
Radarsko zračenje | ||
RADARI VIDE I PO MRAKU | ||
Elektromagnetsko zračenje fizikalna je pojava širenja električnih i magnetskih valova, odnosno ultrasitnih čestica zvanih fotoni. Elektromagnetski valovi svrstani su u elektromagnetski spektar koji se proteže od valova najmanje frekvencije i najdužih valova (tehnička izmjenična struja) do valova najveće frekvencije i najkraćih valova (visinske kozmičke zrake). | ||
Izbor tjelovježbe - TAI CHI CHUAN | ||
LIJEČI DUHOM, NE LIJEKOVIMA | ||
Filozofija biološke medicine temelji se na činjenici da većinu bolsti stvara sam čovjek - neurednim životnim navikama, pogrešnom prehranom, nedostatkom adekvatne tjelovježbe - i tako uništava vlastito zdravlje. S tjelovježbom je slično kao i s hranom ili drugim životnim potrebama za koje najčešće ne tražimo stručno mišljenje liječnika, a potrebno je. | ||
Samonikla vegetacija | ||
U PRIRODI JE SVE PRIRODNO | ||
U Primorsko-goranskoj županiji proglašeni su zaštićenima na svim prirodnim staništima: planinski bor, tisa, planinčica, Kitajbelov pakujac, crveni i lovorasti likovac, božikovina, dlakavi pjesnišnik, žuta sirištara, širokolisna veprina, kranjski ljiljan, zvjezdasti ljiljan, ljiljan zlatan, bijeli vimenjak i vratiželja. Sve su te ljekovite i ljekovite otrovne biljke zaštićene jer su na različite načine u prirodi ugrožene. | ||
HIV - AIDS - SIDA | ||
ZNANJEM PROTIV BOLESTI | ||
HIV - AIDS je jedna od najpogubnijih bolesti čovječanstva i predstavlja globalni
javnozdravstveni problem, posebno djece i mladih. | ||
SVJETSKI DAN ZDRAVLJA 7. travnja 2003. | ||
Vježbajte svaki dan | ||
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokreće inicijativu da se jedan dan u godini proglasi danom "kretanja za zdravlje", kako bi se promovirala tjelesna aktivnost kao osnovni preduvjet za zdravlje i dobro osjećanje. Objavljujući tu inicijativu, Gro Harlem Brundtland, generalna direktorica SZO, naglasila je da je inicijativa odraz brige zemalja članica zbog povećanja kroničnih zdravstvenih problema uzrokovanih nepravilnom prehranom i fizičkom neaktivnošću. | ||
Tjelesna aktivnost | ||
KRETANE ZNAČI ZDRAVLJE | ||
Za čovjeka 21. stoljeća odnos prema fizičkoj aktivnosti predstavlja stupanj civilizacijskog dosega kvalitete života. | ||
Preventiva u praksi | ||
MOJ MOTIV – ČOVJEK | ||
Svoj sam liječnički radni vijek započeo u gradiću od desetak tisuća stanovnika. U jednom naselju s dvjestotinjak obitelji odskakao je broj oboljelih od crijevnih zaraza, kožnih infekcija i zimskih respiratornih bolesti. Kao vjerni Štamparov đak, proveo sam epidemiološku anketu u tom naselju, uveo obiteljske kartone o higijensko-epidemiološko-zdravstvenom stanju i stalni nadzor življenja tih obitelji. | ||
Patronažna zdravstvena skrb | ||
PATRONAŽNA SESTRA DANAS | ||
Patronažna zdravstvena skrb sastavni je dio primarne zaštite i u kompetenciji
je više medicinske sestre zaposlene u Domu zdravlja na poslovima patronaže. | ||
Iskustva o realizaciji programa u Dječjem vrtiću Rijeka – praksa Centra predškolskog odgoja Tur | ||
ODGOJ ZA ZDRAV ŽIVOT PREVENIRA OVISNOSTI | ||
Centar predškolskog odgoja Turnić u 1998./99. pedagoškoj godini uključuje se u sustavno provođenje Preventivnog programa suzbijanja ovisnosti djece predškolskih ustanova, učenika osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova Primorsko-goranske županije, i to s aspekta usvajanja i promicanja zdravog načina života te pomoći u otklanjanju i suzbijanju rizičnih čimbenika zdravog i nesmetanog razvoja djeteta i obitelji. | ||
Oči i kako ih čuvati | ||
NEVOLJU MOŽEMO IZBJEĆI | ||
Kad bi čovjek izgubio neko od svojih pet osjetila, čiji bi gubitak najteže podnio? Za većinu ljudi to je upravo osjet vida. Sposobnost vida toliko je dragocjena da ne možemo ni zamisliti kako bi izgledao svijet oko nas kad ga ne bismo mogli vidjeti. | ||
Preventiva u stomatologiji | ||
UČENJE POČINJE U OBITELJI | ||
Čini se da nikada nije bilo više bolesnika nego danas, unatoč ogromnom napretku medicine, tehnologije i medicinske tehnologije. Nova tehnologija izaziva promjene u čovjekovoj ekologiji (fizičke, biološke, kemijske te socijalno psihološke), a novi uvjeti života traže adaptiranje čovjeka (on se teško i sporo mijenja) te postaju uzrokom masovne pojave nekih oboljenja. | ||
Voda | ||
RIJEKA ZA HRANJIVE TVARI | ||
Život se ne može zamisliti bez vode, u kojoj su se i pojavili njegovi prvobitni oblici. Svaka živa stanica sadrži slobodnu ili vezanu vodu. Za održavanje života bitno je da se količina vode održava u određenim granicama. | ||
DJELOVANJE HRANE NA UČINKOVITOST LIJEKOVA | ||
Voće i povrće | ||
ŠPAROGA - Asparagus officieales | ||
Aktivnosti Udruge za mlade "Spirit" | ||
NEKOLIKO PROMJENA BRZINA | ||
Udruga Spirit osnovana je 1997. i bavi se poboljšanjem kvalitete življenja kroz organizaciju programa u kulturi i supkulturi. Članova ima: aktivnih - 18 (mladi), prijatelja (probni članovi) - 189, posjetitelja - puno. | ||
Terapijsko jahanje u organizaciji udruge "Pegaz" rijeka | ||
KVALITETNIJI ŽIVOT MALIH JAHAČA | ||
Udruga za terapijsko jahanje "Pegaz" Rijeka krenula je prije dvije godine s provođenjem programa terapijskog jahanja za djecu s posebnim potrebama. Program se provodi u suradnji s Konjičkim klubom "Vodičajna" u Lukežima, mjestu na Grobniku, koje je udaljeno od Rijeke 15 kilometara. | ||
Medicinska sestra Anđa Julijana Majić – jedini stalni zdravstveni djelatnik na otoku Susku | ||
"Dobri duh" otoka Suska | ||
Zdravstvena zaštita na velikim skupovima | ||
NA VRIJEME SPRIJEČITI NEUGODNA IZNENAĐENJA | ||
Svuda, pa i u nas, učestali su skupovi s velikim brojem ljudi: koncerti popularne glazbe, športske priredbe, religiozni skupovi, politički skupovi, demonstracije itd. Za održavanje pune sigurnosti ljudi na skupovima od ključne je važnosti odgovorna organizacija na visokoj stručnoj razini: od vrha do široke baze brojnih izvršitelja, profesionalnih i dobrovoljnih, uvrštenih u odgovarajuće grane organizacije, svaka sa svojim područjem odgovornosti – za opću sigurnost, za promet, za protupožarnu zaštitu, za sanitarnu zaštitu, za sanitarne uređaje i higijenu, za zaštitu zdravlja i medicinsku skrb itd. | ||
Liječnik, pacijent i društvo | ||
EMOCIJE SE SKRIVAJU I PRED LIJEČNIKOM | ||
Osoba koja dolazi liječniku donosi sa sobom ne samo svoju tjelesnu bolest i svoje simptome, već ujedno i svoje probleme vezane s bolešću: svoja strahovanja i zabrinutost, svoje nade i očekivanja. No, emocionalna situacija u tom susretu nije ipak tako jednostavna i ne svodi se samo na pitanje razumijevanja očekivane reakcije ličnosti na prisutnost tjelesne bolesti ili prijeteće životne opasnosti. | ||
Emocionalna inteligencija | ||
KAKO POSTATI BLIŽI S NAJBLIŽIMA | ||
Možda nam se učini da s naslovom nešto nije u redu jer valjda se podrazumijeva da smo sa svojim najbližima bliski. No, ako se malo temeljitije zamislimo, otkrit ćemo da bismo s tim najbližima možda željeli biti bliski, što još ne znači da u tome i uspijevamo. | ||
Sustav suzbijanja zloporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj | ||
SURADNJA ZA ZAJEDNIČKI CILJ | ||
Suzbijanje zloporabe opojnih droga globalni je problem s dugoročnim posljedicama na zdravstvenoj, socijalnoj i gospodarstvenoj razini. Povećana dostupnost svih vrsta opojnih droga na ilegalnom narkotržištu uvjetuje pad njihove cijene i pogoduje pojačanom interesu, odnosno povećanoj potražnji. | ||
Ljekovito bilje | ||
I PRIRODA JE ORGANIZIRANA | ||
Istraživanje sličnosti i različitosti bilja na osobit način bistri i uči prepoznavati pravu ljepotu u prirodi, uči točnosti, redu i sustavnosti, a ujedno upućuje i na strpljenje i smirenost, bez čega se biljke ne mogu upoznati. Primijenjena botanika u poljoprivredi, šumarstvu i vrtlarstvu može koristiti i zainteresiranima za gospodarstvo i obrt. | ||
Eko-centar Caput Insulae – Beli (ECCIB) | ||
PRONAĐITE SVOJE MJESTO U PRIRODI | ||
Povratak prirodi – teoretska rasprava o načinima njene zaštite ili djelovanje? Uglavnom, kad se razgovara, svi smo za akciju, ali...No, što kad bismo vas mi pozvali na akciju, i to zabavnu i efektnu akciju? | ||
Živjeti zdravo | ||
Promijenimo krivo naučeno ponašanje | ||
Temeljna je odrednica promicanja zdravlja unapređenje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje, prije nego se zdravsteni problemi ili ugroženost zdravlja pojave. | ||
Kampanja “Živjeti zdravo” | ||
Živimo zdravo na Korzu | ||
Svjetska zdravstvena organizacija predložila je zemljama članicama da 10. svibnja proglase danom posvećenom kretanju za zdravlje. U Hrvatskoj je taj dan određen i za početak nacionalne kampanje posvećene pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti | ||
Godišnji odmor | ||
Prigoda za zdravi početak | ||
U Hrvatskoj ljudi najviše umiru od kardiovaskularnih bolesti, od zloćudnih tumora i od ozljeda. Uz njih, najviše obolijevaju i od neurotskih i depresivnih poremećaja, od bolesti dišnog sustava, od pretilosti i od bolesti zubiju. | ||
Tjelesno vježbanje studenata | ||
Kretanje olakšava umni napor | ||
U zemljama duge sveučilišne tradicije, kao što su Engleska, Francuska, Njemačka, Italija, studiranje je nezamislivo bez aktivnog bavljenja studenata nekim sportom. Primjeri su ponuđenih sportskih studentskih sadržaja i USA, Švedskoj te zemljama visokih materijalnih i inih standarda. U njih je dobrovoljnost pokretač aktivnosti. | ||
Tjelesna aktivnost radnog čovjeka | ||
Vježbanje je izvor zadovoljstva i zdravlja | ||
Današnji način života jako je ubrzan pa nastojimo obaviti što više poslova u što manje vremena, pretežno sjedeći, a civilizacija dnevno smanjuje potrebe za kretanjem. | ||
Tjelesna aktivnost | ||
Vježbanje za dobro jutro | ||
Kampanja “Živjeti zdravo”, koja je započela 10. svibnja 2003. godine u cijeloj našoj zemlji, posvećena je pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti. | ||
Šetnja trim-stazom u Kostreni | ||
Zdravstveni radnici pokazuju: kretanje je zdravo | ||
Koliko ste puta čuli savjet zdravstvenih radnika da je važno pravilno se hraniti, redovito vježbati i kretati se, ne pušiti i piti? Od osobe koja vam to preporuča očekujete barem da je nepušač i da je normalne tjelesne težine. Inače njegove preporuke ne shvaćate ozbiljno. “Meni priča, a sam se toga ne pridržava!” | ||
Tjelesna aktivnost u trećoj životnoj dobi | ||
Kretati se ili ne? | ||
Nakon što je SZO 2002. godine objavila da su glavni činitelji razvoja kroničnih bolesti tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana i pušenje, u svijetu i kod nas poduzima se niz akcija kojima se pokušava podignuti razina svijesti o tim činjenicama, ali i primijeniti neke praktične akcije kako bi populacija bila zdravija. | ||
Uravnotežena prehrana | ||
Primijenimo poznate preporuke | ||
Temeljem brojnih istraživanja, Svjetska zdravstvena organizacija dala je sedam naputaka za zdrav, kvalitetan i dug život: | ||
Prehrana predškolskog djeteta | ||
Zdravo od djetinjstva | ||
S navršenom prvom godinom života dijete bi trebalo imati tri glavna obroka (doručak, ručak, večera) i dva međuobroka. Hrana bi trebala biti usitnjena, a ne «miksana». Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno služiti žlicom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Tijekom hranjenja dobro je da za stolom sjedi cijela obitelj, ili veći dio obitelji. Zanimljivi razgovori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a treba naglasiti da je bitno osigurati i dovoljno vremena za obrok. To, naravno, ne znači da obrok treba trajati satima. | ||
Zdravlje školske djece | ||
Zdravo rasti i odrasti | ||
Istraživanja provedena u nas i u svijetu pokazuju da prekomjerna tjelesna težina, zajedno s pušenjem, stresom, konzumacijom alkohola i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću, čini skupinu čimbenika rizika koji povećavaju smrtnost od nezaraznih bolesti, kao što su bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest, kronični reumatizam, dišne bolesti, oboljenja probavnog trakta te povećana učestalost nekih malignih bolesti. | ||
Prevencija poremećaja u prehrani | ||
Učenje kroz igru | ||
Dok sam boravio u dispanzeru za školsku medicinu, bili su u tijeku sistematski pregledi za upis u prvi razred osnovne škole. Zaintrigiralo me s koliko su pažnje uzimani podatci o prehrambenim navikama djece. | ||
Voće i povrće | ||
Prehrana | ||
Ljekovitost kvasca | ||
Kvasac je namirnica koju rijetko koristimo samog u prehrani. Uobičajen je dodatak različitim vrstama kruha i kolača. | ||
Stomatologija | ||
Dobra prehrana – zdravi zubi | ||
Zdravi zubi – zdravo tijelo Pravilna prehrana utječe na razvoj, zdravlje i opstanak organizma kao cjeline, pa iz te spoznaje proizlazi zaključak da djeluje i na zube, koji su samo dio te cjeline. | ||
Lijekovi utječu na prehranu | ||
Oči i vitamini | ||
Vitamini – gorivo za zdravlje | ||
Svi vi koji imate auto, jako dobro pazite koje ćete gorivo u njega natočiti. Nema greške, sve po propisu. Kad se o autu radi, jako dobro pazite. Popravak je skup. | ||
Emocionalna inteligencija | ||
KAKO POSTATI BLIŽI S NAJBLIŽIMA | ||
Psihologija ljubomore | ||
Nedostatak samopouzdanja | ||
U ljubavnom se životu često javlja osjećaj ljubomore, na nju se obično gleda kao na dokaz da postoji ljubav. Jednom me začudilo ponašanje neke djevojke koja je kod svog mladića sistematski izazivala ljubomoru. Zapitao sam je zašto to čini, a ona mi je rekla: «Činim ga ljubomornim da vidim voli li me.» | ||
Psihijatrija i psihologija | ||
Vlastita slika o sebi ili kompleks | ||
U tijeku razvoja ličnosti formira se u čovjeku slika o vlastitu tijelu. Ona predstavlja centralnu reprezentaciju dijelova tijela i tijela u cjelini. Slika tijela nije identična s onom slikom tijela koju drugi imaju o nama. Osoba ugodnog izgleda može sebe doživljavati kao osobu neugledne vanjštine, i obratno. | ||
O (ne)pušenju | ||
Slobodne radikale povisuje i pasivno pušenje | ||
Da je pušenje duhana štetno za mnoge organe i sustave ljudskog organizma, dokazano je epidemiološkim istraživanjem prije pedesetak godina, a svjedočili su to i uživaoci duhana ubrzo po Kolumbovu povratku iz Amerike. | ||
Biljna kemija | ||
Pojedini su istraživači posvetili život farmaciji i bolesnom čovjeku, a ostavili su iza sebe dokaze svoje ljubavi prema biljkama koje su bile nerazdvojni dio njihovih života, njihovog rada i nade da biljka pruža lijek za svaku bolest. Mi i danas koristimo izvjesne biljne droge ne poznavajući im kemiju. Možda je priroda nadarila biljke ravnotežom koja se iz nepoznatih razloga gubi ako se ne upotrijebi cijela biljka? | ||
Najčešće pogreške u uobičajenoj prehrani | ||
Zdravlje u kockarnici | ||
U tzv. zapadnjačkoj prehrani, tj. uobičajenoj prehrani stanovnika zapadnih, gospodarski razvijenih zemalja, može se kao najčešće izdvojiti 15 pogrešaka (nazivaju se i nezdrave prehrambene navike) zbog kojih mogu nastati i razvijati se mnoge bolesti, odnosno drugi poremećaji koji nisu bolest u užem smislu, ali manje ili više ugrožavaju zdravlje, kao tegobe, smetnje, simptomi. | ||
Pedijatrija | ||
PREVENCIJA DEBLJINE POČINJE U DJETINJSTVU | ||
Razvijeni svijet krenuo je u novo tisućljeće s novim zdravstvenim problemima, kao što je prekomjerna težina. Problem se svrstava uz bok infekcijama i pothranjenosti u zemljama u razvoju. Broj osoba s prekomjernom težinom i dalje se povećava te je 1998. godine Svjetska zdravstvena organizacija tu pojavu označila globalnom epidemijom. | ||
Porod u vodi | ||
OPUŠTENO I BEZ STRAHA | ||
Porod u vodi jedan je od alternativnih načina rađanja, s ciljem poticanja što prirodnijeg rađanja. Takav način poznat je odavna među Camash Indijancima na Kostariki i sastavni je dio njihove kulture. Godine 1963. rađanje u vodi javlja se u Rusiji, ali kao neformalna djelatnost, izvan sustava zdravstva. U Francuskoj su 80-ih godina započeli eksperimenti s uporabom vode pri rađanju i 1987. godine dr. Michael Odent uvodi takav način rađanja u bolničku praksu, a 80-ih godina praksa se širi i u Americi, Njemačkoj i Engleskoj. | ||
SOS - telefon za dojenje | ||
Zdrave majke i zdrava djeca | ||
Udruga "Roditelji u akciji – RODA" osnovana je 2001. godine i zalaže se za dostojanstvenu trudnoću, roditeljstvo i djetinjstvo u Hrvatskoj. Naši su projekti brojni i obuhvaćaju zalaganje za prava trudnica, roditelja i djece, edukaciju i izdavanje edukativnih materijala, rad na humanizaciji porođaja u Hrvatskoj i mnogo drugog. | ||
Prehrana dojenčeta | ||
Hranjenje iz Šalice bolje nego iz bočice | ||
U proteklih nekoliko desetljeća postalo je jasno da, kada se dijete ne može dojiti izravno, najbolji način davanja mlijeka, majčinog ili zamjenskog, jest hranjenje iz šalice. Taj jednostavan način hranjenja, kojem je prethodilo hranjenje iz bočice, dio je tečajeva u sklopu pokreta Rodilište – prijatelj djece. Djeca koja imaju korist od hranjenja iz šalice uključuje i nedonoščad koja nije sposobna aktivno sisati, djecu čije majke iz nekog razloga ne mogu dojiti ili djecu koja se iz bilo kojeg razloga ne mogu hraniti dojenjem. | ||
Povišena tjelesna temperatura | ||
Čelo vruće, ruke hladne | ||
Povišena tjelesna temperatura najčešće predstavlja odgovor organizma na infekciju bakterijama, virusima, parazitima, no može biti i posljedica manjka tekućine u organizmu (dehidracije) ili pak primijenjenog cjepiva. | ||
ŠKOLSKA MEDICINA | ||
JA U ŠKOLU IDEM... | ||
Polazak u prvi razred osnovne škole jedan je od najvažnijih, ili čak prijelomnih trenutaka u životu svakog djeteta, ali i roditelja. Za svako je dijete i njegove roditelje polazak u školu uzbudljiv, samo što je za neke praćen oduševljenjem, a za neke strahom. | ||
VID I ŠKOLA | ||
Kvaliteta vida utječe na ono što ćemo postati | ||
Je li vam se ikad desilo da vas ljuti nečija sporost? Jeste li se ikad zapitali zašto netko oklijeva? Je li vam palo na pamet da razlog leži u tome što osoba možda ne vidi na način na koji vidite vi? Može li drukčije viđenje okoline rezultirati drukčijim reagiranjem u istoj situaciji? Može! | ||
ZAŠTITA ZUBI | ||
DJEČJA USTA I LJETO | ||
Stiglo nam je to željno očekivano godišnje doba. Ne zna se tko mu se više veseli – djeca ili roditelji. To je doba kad su najduže zajedno jer su roditelji na godišnjem odmoru, a djeci je završila nastava. | ||
Obiteljska astma-škola | ||
(DO)ŽIVJETI ASTMU S NOVIM MOGUĆNOSTIMA LIJEČENJA | ||
Mnogo je novosti o astmi, a one trebaju biti dostupne svima. Posebno ih trebaju znati oni koje bolest pogađa, naročito stoga što od te najčešće kronične bolesti dječje dobi boluje svako deseto dijete i zato što astma pokazuje izrazit trend porasta posljednjih 10-20 godina u svijetu i u nas. Astma se, poput rijeke ponornice, izgubi u svom nepredvidivom tijeku (40-80% djece do puberteta “izraste iz astme”), da bi se kasnije u životu ponovno pojavila, izazvana nekim pokretačima. | ||
SARS | ||
RENDGENSKE PLUĆNE PROMJENE | ||
Donedavno je SARS (Severe Acute Respiratory Syndrome – teški akutni respiratorni sindrom) bio nepoznata zarazna bolest. Lako se prenosi i zato postoji opasnost njene globalizacije. Ne spriječi li se njeno širenje, ona može promijeniti način našega života. | ||
VODA | ||
Voće | ||
Psihologija | ||
OSAMLJENOST I PREKID ŠKOLOVANJA | ||
Zamislite kako je boraviti trideset sati tjedno tamo gdje vas nitko ne voli. Svakako je riječ o vrlo uznemirujućem trenutku. Kroz osjećaj odbačenosti i nedostatka prijatelja prođe gotovo svatko u određenoj fazi djetinjstva ili mladosti. | ||
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA | ||
POTREBA ZA PAŽNJOM I PREPOZNAVANJEM (I) | ||
Kad vam, prolazeći ulicom, susjed mahne šeširom i osmjehne se, a vi mu sa smiješkom dobacite: "Dobar dan! Je li vam vruće?", obostrano ste zadovoljili jednu od svojih primarnih potreba: POTREBU ZA PAŽNJOM I PREPOZNAVANJEM. | ||
DREVNA KINESKA MEDICINA | ||
Korisna znanja | ||
RAZGOVOR S IVANOM BONIFAČIĆEM | ||
Debel neću vredit ništa | ||
Sredinom kolovoza na brojnim će promidžbenim prostorima u Hrvatskoj, u sklopu kampanje Ministarstva zdravstva "Živjeti zdravo", koja promiče pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost, osvanuti veliki plakati s porukom "Ovo je moje zdravlje" koju će poslati gospodin Ivan Bonifačić, krepki devedesetpetogodišnjak koji, osim što je poslužio kao "model" kampanje, zaista i živi na način koji kampanja propagira. | ||
Cjelovit pristup ljudskom zdravlju | ||
Ne liječiti bolest, već čovjeka | ||
Već je Hipokrat (prije gotovo 2.500 godina) zastupao tezu da “najprije treba liječiti dušu, a tek onda tijelo” te da bolesniku treba “ponuditi najprije riječ, a tek nakon toga i lijek” | ||
NENAD RAOS | ||
OPASNOST OD MOBITELA (ŠTO JE ISTINA, A ŠTO SU PRIČE) | ||
HIGIJENA BAZENA NA OTVORENOME | ||
U evolucijski pradavna vremena čovjekov je predak bio četveronožac. Razvoj mozga i korištenje prednjih nogu kao ruku obilježja su dvonožnog Homo sapiensa. Suvremeni čovjek polako se pretvara u beznošca jer stalno sjedi – Homo sedens. | ||
Ljekovito bilje | ||
Lijek i otrov | ||
Manji broj biljaka koje rastu spontano u prirodi ima veliku farmakomedicinsku važnost, nešto veći broj osrednju, a najveći broj nađenih biljaka ima malu važnost za znanstvenu medicinu koja brine o liječenju bolesti i o prevenciji. U narodnoj uporabi najraznovrsnija je primjena baš te druge i treće grupe biljaka. | ||
LIJEPI I ZDRAVI ZUBI | ||
PROFIT OVISI O ULOŽENOM | ||
Ljepota i zdravlje naših zubi proporcionalni su uloženom trudu i pažnji koju
im poklanjamo. | ||
Mliječni zubi i ortodontske anomalije | ||
MLIJEČNI ZUBI ČUVAJU TRAJNE | ||
Puno puta u specijalističkoj ortodontskoj ordinaciji, kada pregledamo dijete s mliječnim ili mješovitim zubalom i ustanovimo da ima kariozne mliječne zube, čut ćemo sljedeće riječi roditelja: "Nismo djetetu popravljali mliječne zube jer će oni i tako otpasti te će ih ionako zamijeniti stalni zubi." Takve su tvrdnje u potpunosti netočne. | ||
STOMATOLOŠKA PROTETIKA | ||
ZUB, A NIJE ZUB | ||
Karijes, kao oboljenje tvrde zubne supstance, i razna parodontološka oboljenja, kao bolest potpornog aparata zuba, najraširenije su bolesti suvremenog čovjeka i isto tako najčešći uzroci gubitka žvačnih jedinica-zuba. | ||
PARODONTNE BOLESTI | ||
IZVOR BOLESTI CIJELOG ORGANIZMA | ||
Parodontitis je široko rasprostranjena bolest koja pokazuje različite oblike razvoja i različitu brzinu progresije. Bitno je uočiti znakove rizika za parodontnu bolest u pojedinih osoba i skupina te se posvetiti prevenciji i što ranijoj dijagnostici i uklanjanju rizičnih čimbenika što pogoduju razvoju i progresiji oboljenja. | ||
GNATOLOGIJA – SASTAVNI DIO STOMATOLOŠKE PRAKSE | ||
ZDRAVI ZUBI – ZDRAVO KRETANJE | ||
Gnatologiju neki smatraju sastavnim dijelom opće stomatologije, za druge je to supspecijalizacija. Treći je diferenciraju kao posebnu granu za stručnjake lokomotornog aparata koji se bave poremećajima temporomandibularnoga zgloba (TMZ). TMZ je zglob koji spaja donju vilicu s lubanjom. | ||
KIRURŠKI ZAHVATI NA ČELJUSTI | ||
Kad zub zapne | ||
Najčešći kirurški zahvati na čeljustima vezani su za bolesti zuba i njihove komplikacije. Od njih, najčešći su zahvati: vađenje zaostalog korijena zuba, odstranjenje vrška korijena zuba (apicektomija), odstranjenje impaktiranih i retiniranih zubi (odontotomija) te odstranjenje raznih cista koje se javljaju u čeljustima (cistektomija). | ||
OKULISTIKA | ||
OKO ZA OKO – ZUB ZA ZUB | ||
(Može li oko za zub?) | ||
KALCIJ | ||
VOĆE, POVRĆE, SJEMENKE | ||
PSIHIJATRIJA I PSIHOLOGIJASTRAH | ||
STRAH | ||
Interes liječnika za bolesnog čovjeka oduvijek je bio usmjeren ne samo na njegovo tjelesno, nego i na psihičko. Dobar se liječnik interesirao i interesira se za emocionalne probleme svoga bolesnika. Jer bolesnik, iako ima izvjesne tjelesne smetnje, ima još i mnogo drugoga. Ima svoja raspoloženja, svoj način života, očekivanja, brige, svoje misli i želje. | ||
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA | ||
Potreba za paŽnjom i prepoznavanjem (II) | ||
PSIHIJATRIJA I PSIHOLOGIJA | ||
MALI ODMOR | ||
Skupni su život i skupna zakonitost u pojedincu. Ne prihvatimo li to mišljenje, moramo pretpostaviti postojanje neke mistične sile koja lebdi nad skupinom i u skupini, stvara zakone skupine, ali to se ne uklapa u naš suvremeni pogled na svijet. | ||
STRES | ||
ČOVJEKOV NAJVEĆI NEPRIJATELJ | ||
Što je stres? Po narodu, to je ako brinete zbog novca, zbog posla, ako vas nešto tišti, brinete se zbog bolesne majke itd. Za tijelo, stres je širi pojam od briga. Za njega je stres i kad dobijete unapređenje na poslu, kad vam na putu pukne automobilska guma, kad vam se razboli kućni ljubimac, kada vam dođu gosti i ostanu kod vas sedam dana, kada odete na muving i zaružite do jutra, kada vam isporuče kupljeni namještaj. Svaka je ta situacija stres. | ||
SPOLNI ŽIVOT U BUDUĆNOSTI | ||
BEZ DODIRA | ||
Engleski evolucijski biolog Robin Baker, u svojoj knjizi "Budući seks - budućnost našeg seksualnog ponašanja", piše da će već za nekoliko desetljeća seks i razmnožavanje biti međusobno odvojeni. Razmnožavanje će biti moguće nezavisno od starosti i ljubavi, a seksualnost će igrati mnogo veću društvenu ulogu nego danas. | ||
Suvremena medicina istražuje drevne metode liječenja | ||
LJEKOVITI DODIR RUKOM | ||
Da dodir rukom može biti ljekovit, "upisano" je u kolektivnu svijest mnogih naroda svijeta. Kada majka osjeti da njeno dijete boli trbuh, odmah će mu – instinktivno – staviti dlan ruke na njega i nježno ga masirati. U većini slučajeva taj pradavni oblik prirodnog iscjeljivanja donosi osobi koja trpi od bolova znatno olakšanje, a – nerijetko – i potpuni nestanak boli. | ||
HELIKOPTER U HITNIM MEDICINSKIM INTERVENCIJAMA | ||
NEUDOBAN ALI NAJBRŽI | ||
Tijekom ljetne turističke sezone i u vrijeme produženih vikenda promet na cestovnim
magistralama natprosječno je gust, vozači nestrpljivi, te zato prometne nesreće
učestale. | ||
LJEKOVITO BILJE | ||
SPRAVLJANJE BILJNIH LIJEKOVA U NARODU (etnogalenika, etnofitofarmacija i etnofitoterapija) | ||
Biljni lijekovi čine dio naše prastare narodne zdravstvene kulture. Vjekovno iskustvo narodne medicine ukazalo je da ljekovito bilje može pomoći u liječenju srca, pluća, bubrega, živčanih i drugih oboljenja. Dobro dokumentirane studije iz znanstvenoistraživačkih djelatnosti pružaju mogućnost boljeg poznavanja povijesti te kulture. | ||
ZDRAVSTVENI VODIČ ZA MLADE SPORTAŠE (I) | ||
Sportaš mora biti zdrav, a potrebne su i osobne predispozicije za konkretne sportske aktivnosti. Skrbiti mora za svoje zdravlje i zdravlje drugih sportaša. | ||
KAKO SAČUVATI ZDRAVE ZUBE | ||
BRIGA O ZUBIMA OD MALIH NOGU | ||
Kakav je proces nastajanja zubnog karijesa, tj. kvara zuba? Hrana što sadrži šećere, ako se ne odstrani pranjem, stvara na površini zuba prevlaku koja se zove plak. | ||
MENTALNO ZDRAVLJE, POREMEĆAJI I BOLESTI | ||
RAZMIŠLJANJA O ORGANIZACIJI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE | ||
Prateći podatke u Godišnjaku hrvatske zdravstvene službe za 2000. godinu vidi se da u Rang-ljestvici deset vodećih uzroka smrti nema duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja niti kongenitalnih abnormalnosti; njihov je postotni udio u smrtnosti tek 1,54%. | ||
Mentalno oboljeli član obitelji | ||
ZAJEDNICA IZVOR STRESA | ||
Mentalna oboljenja koja oštećuju svakodnevno funkcioniranje, kao što su shizofrenija i bolesti raspoloženja, imaju utjecaj na živote drugih osoba koje su emocionalno vezane (obitelj) ili su s njima u svakodnevnom kontaktu (skrbnici i profesionalci). Članovi obitelji poznaju bolesnika prije nastupa bolesti i imaju iskustvo prvih konfuznih stanja, naglih promjena raspoloženja bez razumljivih povoda, kao i emocionalnih osvetničkih reakcija i optuživanja za koja okolina ne nalazi razloga u stvarnosti. | ||
DJEČJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA I PSIHOTERAPIJA | ||
OD NESAMOSTALNOSTI DO ZRELOSTI | ||
Mentalno zdravlje djece i adolescenata područje je interesa dječjeg i adolescentnog psihijatra. Skrb za mentalno zdravlje mladih treba započeti još u dojenačko doba, tako da je ispravnije govoriti o dojenačkoj, dječjoj i adolescentnoj psihijatriji. | ||
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA | ||
NAKON SUNCA DOLAZI KIŠA | ||
Poremećaji osnovnoga nivoa raspoloženja nazivaju se poremećaji raspoloženja. Često su praćeni i nekim drugim promjenama u psihičkim i tjelesnim funkcijama. Raspoloženje se može mijenjati u dva smjera: od sniženog raspoloženja, koje nazivamo depresija, do povišenog raspoloženja, koje nazivamo hipomanija ako se radi o težem poremećaju. | ||
ANKSIOZNI POREMEĆAJI (NEUROZE) | ||
Anksioznost, tj. tjeskobnost stanje je unutarnje nelagode, praćeno tjelesnom napetošću. Ona se javlja u svim psihijatrijskim poremećajima, a kao primarni simptom javlja se u anksioznim poremećajima. To su poremećaji karakterizirani jakom tjeskobom koju osoba nastoji nesvjesno razriješiti na različite načine, korištenjem raznih mentalnih mehanizama. Izvor tjeskobe može biti unutarnji nesvjesni konflikt ili situacijski faktor poput traumatskog iskustva, stresa ili gubitka. | ||
SHIZOFRENI POREMEĆAJI | ||
CIJEPANJE RAZUMA | ||
Shizofrenija je jedna od najstarijh bolesti u ljudi. Najraniji opisi te bolesti sadrže obiteljsko podrijetlo, endogeni uzrok, rani početak, remitirajući ili progresivni tijek, bizarne ideje, disocijaciju misli i emocija, kao i socijalno povlačenje. | ||
DEMENCIJE | ||
KAKO SE ZOVEM? | ||
Proučavanjem, preveniranjem i liječenjem duševnih poremećaja starijih osoba, koji se kliničkom manifestacijom razlikuju od sličnih poremećaja u mlađih odraslih osoba, bavi se gerontopsihijatrija. Kao posebna supspecijalistička grana u našoj zemlji, unatoč potrebi, ona još ne postoji. Mnogi poremećaji starijih osoba zahtijevaju pažljiviji tretman nego kod mlađih osoba. | ||
Posttraumatski stresni poremećaj | ||
IDEM NA PUSTI OTOK | ||
O posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP) govorimo posljednjih dvadesetak godina premda je taj sindrom opisivan u literaturi već vrlo davno, a spominjan pod raznim imenima i u zapisima liječnika s ratišta mnogih ratova posljednjih stoljeća. PTSP predstavlja jedan od sindroma koji se javljaju kao posljedica proživljenog traumatskog događaja poput sudjelovanja u borbenim akcijama, ali i prirodne katastrofe, saobraćajne nesreće, silovanja, napada i sličnih životno ugrožavajućih situacija. | ||
SUICIDALNOST I SUICID | ||
BRISANJE GRANICE ŽIVOTA I SMRTI | ||
Suicid je krajnje složeno, uvjetno rečeno, ponašanje koje odražava suprotne težnje
i čiji ishod zavisi od relativne jačine tih težnji i od nepredvidivih činitelja. | ||
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA | ||
EMOCIONALNE MASKE - II. dio | ||
EMOCIONALNE MASKE katkad svjesno "navlačimo" želeći izgledati drukčije
ili se zaštiti. Smatramo ih nužno potrebnima. Ako nam životno iskustvo pokaže
da i nije tako, spremni smo uložiti puno energije kako bismo sami sebe uvjerili
da su "maske" nužnost i da je jedino s njima moguće preživjeti "u
okrutnom svijetu". | ||
MEDICINA I ZDRAVLJE | ||
Misli pozitivno u interesu zdravlja | ||
OKULISTIKA | ||
KAD SA SLIKOM NEŠTO NIJE U REDU | ||
Jesu li krive kamere ili režija? | ||
ZUBI I POREMEĆAJI PREHRANE | ||
ANOREKSIJA I BULIMIJA NERVOZA | ||
Danas su moderne mršave djevojke s tankim dugim nogama. U prirodi je malo osoba s takvim tijelom, ali da bi takvima postale, one primjenjuju razne dijete za mršavljenje. Rezultati takvih dijeta varijabilni su nepostojani, a ponkad i patološki. | ||
Zdrava prehrana (II. dio) | ||
Jačanje imuniteta hranom | ||
ZIMSKE BOLESTI | ||
GRIPA I UPALA PLUĆA | ||
Gripa ili influenca akutna je zarazna bolest dišnog sustava. Prvi opis bolesti potječe od Hipokrata, još iz petog stoljeća prije Krista. | ||
LJEKOVITO I AROMATIČNO BILJE | ||
FINOĆA MIRISA | ||
Najveći broj ljekovitih biljaka pripada cvjetačama, a velika količina mirisnog bilja nalazi se samonikla u prirodi, kao korov. Često se kod nas koristi naziv "ljekovito bilje" i za ono ljekovito, i za aromatično. Teško je izdvojiti začine, mirodije i aromu. | ||
RAD UDRUGE "TERRA" | ||
RUKA POMOĆI U NEVOLJI | ||
U ožujku 2001. Udruga "Terra" započela je s programom Smanjenja zdravstvenih i socijalnih posljedica uzimanja droga, u svijetu poznatijim kao "Harm Reduction/Needle Exchange" program. Program je pokrenut kao odgovor na rastuću epidemiju ovisnosti i realnu opasnost širenja HIV/AIDS epidemije među ovisnicima, koja se javlja kao posljedica međusobnog dijeljenja upotrijebljenih šprica, igala i kuhala, a time i na širu populaciju seksualnim putem. Opći su ciljevi programa smanjenje zdravstvenih i socijalnih posljedica intravenoznog uzimanja droge te senzibilizacija i edukacija zajednice o problemima korištenja droga. | ||
SVJETSKI DAN ZDRAVLJA | ||
Poruka generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije dr. Lee Jong-Wooka | ||
GLAVNI FAKTORI RIZIKA ZA PROMETNE NESREĆE I OZLJEDE | ||
SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA | ||
PROMETNE OZLJEDE | ||
Činjenice: | ||
ODGOVORNOST ČOVJEKA ZA PREVENCIJU U PROMETU | ||
TKO JE JAČI – VOZAČ ILI VOZILO | ||
Prometne nesreće već su se pretvorile u svjetsku i u našu nacionalnu katastrofu: među uzrocima smrtnosti u suvremenoj civilizaciji zauzimaju visoko treće mjesto. Epidemija prometnih nesreća zamijenila je negdašnje epidemije zaraznih bolesti poput kuge i kolere. | ||
Preventiva u prometu Autoklub Rijeka | ||
SVI SMO U ISTOME FILMU | ||
Vozim već 28 godina. Sram me je reći da do prije nekog vremena mnogim znakovima nisam znala značenje. Što je još poraznije-vozila sam napamet. Da mi je život ovisio o tome, ne bih znala nabrojiti znakove koji se nalaze na mom putu od kuće do posla, a tim se putem vozim već 8 godina! I što se onda dogodilo? | ||
OSOBE S INVALIDITETOM U PROMETU | ||
KULTURA ŽIVLJENJA I HUMANIZAM | ||
Samostalan život, mogućnost samoodređenja i izbora, pridonošenje društvu u cjelini, mogućnost izbora i sudjelovanje u gospodarskom, političkom, socijalnom, kulturnom i obrazovnom sustavu - sveukupno ovisi o mobilnosti osobe s invaliditetom. Stoga sve ono što društvo investira u mobilnost osoba s invaliditetom, u smislu njihova socijalnog uključivanja, daje momentalne i nemonetarne učinke na društvo u cjelini. | ||
REHABILITACIJA BOLESNIKA NAKON PROMETNE NEZGODE | ||
NEZAŠTIĆENI SU NAJUGROŽENIJI | ||
Pravilan i povoljan put oporavka nakon prometne nezgode uvjetovan je nizom čimbenika. S obzirom na broj prometnih nezgoda i broj ljudi koji u njima svakodnevno sudjeluju, valja načiniti nekoliko podgrupa načina ozljeđivanja, prema čemu se i određuje put i vrijeme oporavka. | ||
OVISNOST O DROGAMA KAO RIZIK PONAŠANJA U PROMETU | ||
KAO PIJANI ... ILI JOŠ GORE | ||
Zloporaba droga, kao velik socijalno-gospodarski problem, nije zaobišla ni nas, a utječe na različite društvene sfere, pa tako i na promet. Broj prometnih nezgoda u Hrvatskoj raste svake godine sve više. Uzroci prometnih nesreća nisu samo loše ceste, stara i neispravna vozila, neopreznost, nego i sve veći broj mladih koji ne samo da su neiskusni vozači, već i uživaju različita opojna sredstva. | ||
DOBAR VID GLAVU ČUVA | ||
TKO JE JOŠ NASTRADAO SJEDEĆI PRED TELEVIZIJOM | ||
Neki sam dan doživjela osobni i profesionalni poraz. Kao okulist već nekoliko godina potpisujem vozačima pravo da sjednu za volan s obzirom na kvalitetu njihovog vida. Nastojim im objasniti koliko je dobar vid važan za sigurnu vožnju. | ||
STOMATOLOGIJA | ||
IMAM SAMO JEDNU GLAVU | ||
Dani su nam sve duži, sunce češće i jače sija s neba, a temperatura zraka polako ali sigurno raste. Takve klimatske promjene utječu na naš način života. Sve češće izlazimo iz svojih domova, bavimo se aktivnostima u prirodi i mnogi se počinju baviti svojim hobijima koje su držali u mirovanju za hladnih i vlažnih zimskih dana. Energiju akumuliranu za vrijeme zimskog mirovanja treba potrošiti. Načini trošenja energije različiti su, ovisno o starosnoj dobi, navikama, strastima i tko zna kojim još sve porivima. | ||
KRIZNA STANJA | ||
GUBITAK TLA POD NOGAMA | ||
Pojmovi stres i kriza nerijetko se upotrebljavaju kao istoznačnica premda se radi o pojmovima koji označavaju različita zbivanja. Dok stres predstavlja složenu psihološku i fiziološku reakciju organizma na stresor, pojam krize označava specifičnu psihološku reakciju na situaciju u kojoj je došlo do promjene materijalne ili sociokulturne realnosti pojedinca ili promjene njega samog, što može narušiti individualnu ravnotežu u toj mjeri da ju pojedinac nije u stanju ponovo uspostaviti za uobičajeno vrijeme. | ||
U svjetlu najnovijih znanstvenih istraživanja | ||
Ima li čovjek samo pet osjetila | ||
Već u osnovnoj školi učenici uče da čovjek ima pet osjetila, odnosno osjetne organe za vid (oko), sluh (uho), opip ili dodir (u koži), okus (na jeziku) i njuh (u sluznici nosa). Međutim, osjetna područja znatno su šira, tako da imamo i osjet za bol, temperaturu te kinestetičke osjete koji nas obavještavaju o položaju tijela i kretnjama pojedinih dijelova tijela, zatim organske i statičke osjete za registriranje položaja tijela u prostoru (kod čovjeka i svih kralježnjaka nalaze se u labirintu u unutarnjem uhu). | ||
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA | ||
EMOCIONALNE MASKE - III. dio | ||
EMOCIONALNIM MASKAMA nekad svjesno, a nekad nesvjesno prekrivamo autentične emocije koje smatramo nepoželjnima, za koje vjerujemo da nas čine slabijima, manje atraktivnima, manje poželjnima ili manje vrijednima u usporedbi s drugima. Želimo se zaštititi od mogućeg neprihvaćanja, odbacivanja ili nekog drugog emocionalnog ozljeđivanja. | ||
MIGRENA | ||
KAD U GLAVI KUCA | ||
Migrena je najduže poznata i jedna od najčešćih vrsta glavobolje,koja se javlja periodično, s karakterističnim bolovima samo na jednoj strani glave. Bolovi su iznenadni, pulzirajući i većinom vrlo jaki. Migrenu obično prate mučnina, povraćanje te osjetljivost na buku i svjetlost. Prema različitim istraživanjima, od nje pati od 8 do 20% pučanstva, prosječno se od nje boluje 34 dana u godini, a bolovanje traje 17 radnih dana u godini. U Europi od migrene boluje otprilike 65 milijuna ljudi, što uzrokuje milijune izgubljenih radnih dana pa, osim zdravstvene, migrena ima i jasne društveno-ekonomske implikacije. | ||
FARMAKOMANIJA – OVISNOST SUVREMENIH LJUDI | ||
PILULE SREĆE I SNAGE | ||
Zdrav radi svašta da oboli, a bolestan se brine kako da ozdravi! Talijanska mudrost | ||
AEROBIKA I ZDRAVLJE | ||
RAZNOLIKOST POKRETA I VJEŽBI | ||
Svi dijelovi tijela koji su u funkciji, ako se primjereno koriste i vježbaju radom, dobro se razvijaju, ostaju zdravi, stare sporo, ali ako nisu u uporabi, postaju skloni bolesti, zaostaju u rastu i brzo stare. | ||
Pročitali smo – pročitajte | ||
Mirko Štifanić: IMA LI NADE ZA KUTE I PIDŽAME | ||
Potkraj prošle godine objavljena je u nas jedna nova knjiga, zanimljiva u prvom redu stoga što se bavi temom odnosa liječnik – pacijent, o čemu se vrlo malo govori, a još manje piše. | ||
KAKO POSTIĆI VRHUNSKU FORMU | ||
TRENINGOM UMA DO UMNE KONDICIJE | ||
LJEKOVITO BILJE | ||
DOMAĆA LJEKARNA | ||
U tradiciji hrvatskoga naroda prepoznavanje i primjena ljekovitoga bilja imaju dugu povijest, a narodna je izreka da ”za svaku bolest trava raste”. Općenito vrijedi tvrdnja da se tim prirodnim sastojcima djelovanje može dokazati, ali da je teško utvrditi mehanizam djelovanja. Poznato je i da se iskustva narodne medicine uvijek iskorištavaju, uvijek se kritički promatraju i uvijek, gdje to nije učinjeno provjeravaju da bi dalja primjena određenih lijekova imala znanstvenu osnovu. | ||
VOŽNJA NIJE IGRA | ||
Naglim povećanjem broja motornih vozila i gustoće prometa dolazi do porasta ozljeđivanja i smrtnosti u prometnim nesrećama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u 2002. godini umrlo je u cestovnim prometnim nesrećama 1,19 milijuna ljudi u svijetu: 869 000 muškaraca i 323 000 žena. | ||
Probavni sustav | ||
ULAZ ZA ZDRAVLJE I BOLEST | ||
Od usta do izlaznoga crijevnog otvora pruža se do 9 metara duga cijev u kojoj se probavlja hrana. Probavni sustav najjednostavnijeg oblika postoji i u ranih živih bića, još od prije milijuna godina. U čovjeka taj je sustav najrazvijeniji i vrlo je kompleksne građe. | ||
VITAMINI | ||
BorcI protiv slobodnih radikala | ||
Vitamini su organski spojevi potrebni u malim količinama za odvijanje metabolizma u stanicama organizma. Najvećim dijelom ne mogu se sintetizirati u našem organizmu, osim nekih, poput vitamina D (pod utjecajem sunčevih zraka), vitamina K i H uz pomoć crijevne mikroflore, vitamina B3 iz aminokiseline triptofan koju moramo u organizam unijeti hranom. | ||
Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) | ||
KAD U GRLU ZAPEČE | ||
Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) patološko je stanje uvjetovano povratkom (refluksom) sadržaja želuca u jednjak, usta i dišne puteve, s čitavim nizom simptoma i znakova bolesti. Početkom 20. stoljeća ta je bolest bila nepoznata, a posljednjih 20 godina za nju vlada veliko zanimanje. Podaci u novijoj literaturi upućuju na to da u zapadnom svijetu doseže razmjere epidemije, dok je u nerazvijenim zemljama slabije nazočna. | ||
DIVERTIKULOZA DEBELOGA CRIJEVA | ||
VLAKNA I VODA ČUVAJU CRIJEVA | ||
Divertikuli su male vrećaste hernijacije (kile) sluznice kroz mišićni sloj debeloga crijeva (kolona). Mogu se pojaviti u bilo kojem dijelu kolona, ali ih najčešće vidimo u sigmoidnom dijelu debeloga crijeva. Veličina im je prosječno od 0,5 do 1 cm u promjeru, a s lumenom crijeva komuniciraju preko vrata koji može biti različitog kalibra i dužine. Naročito su česti u osoba starije životne dobi. | ||
Hemoroidalna bolest | ||
Čvorići koji žuljaju | ||
Visok postotak bolesnika koji pate od probavnih tegoba, a dolaze na pregled u ambulantu opće prakse i u specijalističke ambulante, odnosi se na one koji boluju od hemoroidalne bolesti. Gotovo 50% populacije iznad 50 godina ima povremene tegobe zbog hemoroidalne bolesti. | ||
BOLESTI JETRE | ||
Čašica na dan vodi u cirozu | ||
Jetra je najveći organ u našem tijelu, teži 1200-1500 mg i čini pedeseti dio ukupne tjelesne mase. U djece je relativno veća te čini njezin osamnaesti dio. Smještena je u desnom gornjem dijelu trbuha i zaštićena rebrima. | ||
Žučni kamenci | ||
Crne i smeđe perle | ||
Žučni su kamenci vrlo česta pojava te se procjenjuje da oko 10% populacije i oko 30% populacije iznad 65 godina, u Europi i Americi ima žučne kamence. U žena su žučni kamenci dvostruko češći nego u muškaraca. | ||
Rendgenske pretrage organa probavnog sustava | ||
ODLJEV POKAZUJE SVE | ||
Bolesnici oboljeli od bolesti organa probavnog sustava zauzimaju značajan postotak pregledanih u ambulantama opće medicine. Tome odgovara i podatak da oko 30% pregleda u rendgenskim kabinetima otpada na probavne organe. | ||
Oči i probava | ||
KAD VAM PROBAVA NATJERA SUZE NA OČI... | ||
Dobila sam zadatak da napišem nešto o probavi i očima i našla sam se na čudu. Što napisati? Prvo što mi je palo na pamet bio je vic o Muji koji je došao na pregled okulistu i počeo skidati gaće. Okulist ga je zapanjen gledao, a Mujo, svlačeći se, nešto sasvim ozbiljno upita. | ||
USTA I PROBAVA | ||
POČETAK CIJELE PRIČE | ||
Svaki stambeni prostor ima ulazna vrata i pretprostor (predsoblje) gdje se susreću domaćin i posjetilac. Taj susret ponekad je topao i srdačan, a ponekad, ovisno o trenutku, raspoloženju domaćina te osobinama posjetitelja, i hladan. Tu se oni upoznaju i formiraju svoje prve stavove u svom budućem odnosu. | ||
PSIHOSOMATSKE BOLESTI | ||
TIJELO U CENTRU AFEKTIVNOG ŽIVOTA | ||
Tijelo je organ ekspresije psihe. Sve se emocije izražavaju preko fizioloških procesa: radost smijehom, žalost suzama, bol grčem, stid crvenilom itd. I obratno, u svim je emocijama čovjek prisutan cijelim svojim tijelom. | ||
BIOMETEOROLOGIJA | ||
Vrijeme i naše zdravlje | ||
Još je Hipokrat, otac medicine, prije gotovo dvadeset i pet stoljeća, upozoravao da vremenske prilike utječu na ljudsko zdravlje. Naglašavao je da se kod nagle promjene vremena te promjene godišnjih doba moraju posebno čuvati kronični bolesnici. | ||
Emocionalna inteligencija | ||
ŠTO SVE LJUBAV NIJE – I dio | ||
Malo tko od nas razlikuje vlastite predstave i vjerovanja o ljubavi od ljubavi same. Uopće nam ne pada na um da bi drugi ljudi pod ljubavlju mogli podrazumijevati nešto što mi nikad ne bismo. | ||
Dostignuća prirodne medicine | ||
Blatom protiv visokoga tlaka | ||
Tradicionalna ili prirodna medicina ne samo da privlači pažnju ljudi koji traže neki «narodni lijek», već i stručnjaka, usprkos mnogim epohalnim dostignućima klasične medicine. Mnoge ekipe profesionalaca iz tog razloga neumorno krstare tropskim prašumama i nepreglednim pustinjama. Stručnjaci smatraju da prirodna medicina može postići mnogo više nego što se pretpostavlja. | ||
Naše nesreće i uzroci | ||
ŽIVOT JE ARENA | ||
Promatranjem povijesnog tijeka jasno se primijeti rast, razvoj i nestajanje naroda. Naša je stopa nataliteta negativna. Bojimo se bijele kuge, da li ćemo ostaviti povijesni trag ili ćemo doživjeti potpun krah kao Maye i Inke i još neki narodi slične sudbine. | ||
Rak probavnih organa I dio | ||
Kad stanice «prolupaju» | ||
U jurnjavi svakodnevnog života vrlo često zanemarujemo prirodne potrebe i ritam svojeg tijela. Nakon dugotrajnog iscrpljivanja, tijelo najčešće reagira bolešću. Niz je bolesti koje nastaju na taj način, ali, što je najvažnije, ispravnim životom i poštivanjem vlastitih potreba mnoge bi se mogle izbjeći ili ublažiti. | ||
Genetski preinačene namirnice | ||
Insekt u krumpiru | ||
Dostignuća moderne molekularne biologije i genetike omogućila su manipulacije s DNA na molekularnoj razini, ali i horizontalni prijenos gena i pripadajućih svojstava između jedinki različitih, nesrodnih vrsta te time stvaranje novih rekombinantnih svojstava živih organizama. | ||
LJEKOVITO BILJE II | ||
DOMAĆA LJEKARNA DRVEĆE, LISTOVI, CVIJEĆE | ||
KEMOTERAPIJA | ||
MODERNI LIJEKOVI POBJEĐUJU RAK | ||
Zloćudni su tumori po učestalosti drugi uzrok smrtnosti, odmah iza bolesti srca i krvnih žila. Prema podacima Državnoga registra za rak, u Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 24.000 novih slučajeva zloćudnih bolesti, što znači 65 novih slučajeva dnevno. Kod žena je najčešći rak dojke, slijedi rak maternice i debeloga crijeva. Muškarci najčešće obolijevaju od raka pluća, zatim od raka želuca i prostate. | ||
DEMOGRAFIJA | ||
Hrvatska demografski umire | ||
Prema relevantnim demografskim pokazateljima, demografsko je zdravlje Hrvatske ozbiljno narušeno, ona demografski umire, tj. nalazi se na putu demografskog nestajanja. | ||
Dojenje | ||
Što je "isključivo dojenje"? | ||
Isključivo dojenje znači da dijete šest mjeseci dobiva samo majčino mlijeko, ili izdojeno majčino mlijeko, i nijednu drugu hranu ili piće, s iznimkom kapi vitaminskih sirupa, zamjenskih minerala ili lijekova. Nakon šest mjeseci, dojenje se treba nastaviti dvije godine ili duže, zajedno s odgovarajućom dohranom. | ||
Problemi za vrijeme dojenja | ||
Dojenje je potpuno prirodna stvar za svaku majku. To je jedinstveno iskustvo koje treba cijeniti. Ponekad neki sitni problemi s kojima se suočava majka rezultiraju prekidom dojenja ili davanjem zamjenskog životinjskog ili industrijskog mlijeka djetetu. Problemi mogu biti ravne bradavice, uvučene bradavice, prepunjenost dojki, oticanje, ozljede bradavica, premalo mlijeka itd. Ti se problemi mogu spriječiti ako su za vrijeme trudnoće poduzeti koraci za pripremu dojenja. | ||
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA TIJEKOM TRUDNOĆE | ||
ZDRAVLJE PRIJE ROĐENJA | ||
Antenatalna skrb je sustav zaštite materinstva tijekom trudnoće. Sastoji se u potpunom obuhvaćanju svih trudnica dovoljnim brojem kvalitetnih pregleda. | ||
MENOPAUZA | ||
ŠTO GODINE NOSE | ||
Menstruacijski je ciklus vrlo složeno reguliran djelovanjem niza hormona koji se luče u mozgu i žlijezdama s unutarnjim lučenjem. Žensko dijete rodi se s oko 700.000 folikula u kojima se nalaze jajne stanice, ženske spolne gamete. Tijekom života njihov broj se neprestano reducira i svega oko 400 do 500 jajnih stanica postigne sve promjene potrebne za oplodnju i začetak novog života. Folikul koji okružuje jajnu stanicu aktivni je dio jajnika koji proizvodi najveći dio spolnih hormona estrogena, progesterona i nešto manje testosterona. | ||
Kloniranje čovjeka i uloga kloniranja u medicini 21. stoljeća | ||
(NE)Prirodni blizanci | ||
Stvaranje klonova je postupak dobijanja genetički istovjetnih gena, stanica ili cijelih organizama, koji potječu od ishodišnih. Priroda milijunima godina klonira, jer nespolno razmnožavanje predstavlja prirodan način stvaranja istovjetnih organizama. Prava evolucija i stvaranje raznolikosti započeli su tek spolnim razmnožavanjem. | ||
MLIJEKO | ||
NAJBOLJA NAMIRNICA, ALI I DOBAR LIJEK | ||
DESET PRAVILA ZA SIGURNO PRIPRAVLJANJE HRANE | ||
O ljekovitosti đumbira | ||
ZDRAVI KVRGASTI PRSTI | ||
Đumbir (Zingiber officinalis) egzotična je začinska biljka podrijetlom iz tropske Azije. Stabljika ima visinu do 1 m, s izduženim listovima i sitnim žutim cvjetovima; ima mnoge podanke (rizome). Podanci imaju izgled šake s nepravilnim kvrgastim prstima. | ||
Stomatologija | ||
KAD ZUBI NISU NORMALNI | ||
Pogledom u usta djeteta roditelj vidi njegove zube i zapaža njihov oblik, veličinu,
| ||
Prehrana djece zdravo i redovito | ||
Nedostatak apetita | ||
Roditelji se često nalaze pred zabrinjavajućom dilemom te traže odgovor na pitanja: | ||
VAKUUMSKA ANTICELULITNA TERAPIJA | ||
RAZMEKŠATI, RASTAVITI I ODSTRANITI | ||
Celulit je tvar poput želatine koja se nataložila u džepovima neposredno ispod kože. Može zahvatiti gotovo sve dijelove tijela, no najviše se nakuplja na bedrima, trbuhu, bokovima, stražnjici, koljenima, skočnim zglobovima, nadlakticama. | ||
Rak probavnih organa | ||
Kad stanice "prolupaju" II dio | ||
Vrtoglavica | ||
Kad se svijet zavrti | ||
Vrtoglavica (vertiginozni sindrom) poremećaj je u kojem se bolesniku u njegovoj glavi čini da se njegova okolina okreće oko njega ili da se i sam vrti zajedno s okolinom, pa mu usko povezano s održavanjem ravnoteže, hod postaje nesiguran Tome se mogu pridružiti mučnina, povraćanje i drugi simptomi, kao povećano znojenje, bljedoća. Kod nekih se vrtoglavica javlja i nistagmus, tj. nehotično nemirno, ali ritmičko gibanje očnih jabučica. | ||
ŠTO SVE LJUBAV NIJE – II dio | ||
LJUBAV KAO OSJEĆAJ | ||
KAKO SE OSLOBODITI STRAHA | ||
OD MIŠA DO VISINE | ||
Obdareni smo da osjećamo zadovoljstvo, ljubav, radost, simpatiju, blaženstvo, ponos, samopouzdanje i niz drugih ugodnih emocija, koje nas pokreću i daju nam snagu i inspiraciju za lijep i kreativan život, ali nismo lišeni ni onih ružnih emocija, koje nas koče, sputavaju, pasiviziraju, vode nas u iracionalno ponašanje, kao što su bol, sujeta, žalost, razočaranje, strepnja, bijes, stidljivost, mržnja, strah itd. | ||
Razgovor sa Željkom Mavrovićem, vlasnikom Ekocentra | ||
OPSTANAK OVISI O NAMA | ||
Ovo nije priča o briljantnoj sportskoj karijeri. Nije ni priča kojom se reklamiraju proizvodi jedne firme. Ovo je priča o snu jednoga čovjeka koji je svu svoju energiju uložio u ostvarenje svoje ideje, koju ne plasira samo drugima, već je i sam živi. U razgovoru o tome vrlo je uvjerljiv i o svome poslu priča kao da intimno priča o samome sebi. | ||
LJEKOVITO BILJE | ||
ZBOG LJEKOVITIH BILJAKA NASTALA SU ZNANSTVENA IMENA SVIH BILJAKA | ||
Čovjek je poznavao ljekovitu moć biljaka i dok one nisu imale svoja imena, no ipak je te biljke, uz poznavanje, i nekako zvao. Iako su narodna imena biljaka postojala od ranije za biljke su utvrđene zajedničke latinske oznake imena za cijeli svijet i sve narode. Nakon toga zavladala je preglednost u biljnom svijetu po srodnosti u sistemu biljaka, jer srodnost je prirodna, dokazana pojava. Do svega toga došlo je od narodnog opažanja u prošlosti. | ||
RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE | ||
ŠTO ŽENA MOŽE NAPRAVITI SAMA | ||
Velik problem predstavlja kasno otkrivanje bolesti jer, kada se rak dojke otkrije u njegovom najranijem stadiju, šanse za izlječenje znatno su veće. Žene trebaju znati što raditi kako bi im se pomoglo u otkrivanju promjena na dojkama. To znači otkrivanje raka dojke u ranoj fazi, čime se povećava mogućnost uspješnog oporavka. | ||
KRETANJE ZA ZDRAVLJE | ||
SJEDENJE NIJE PRIRODNO | ||
Organi sustava za kretanje – kosti, zglobovi i mišići – omogućuju kretanje. O njihovom optimalnom funkcioniranju ovisi i optimalno funkcioniranje brojnih drugih sustava: kardiovaskularnog i dišnog sustava, središnjeg živčanog sustava, mijene prehrambenih tvari i kisika. Čovjek razvijene civilizacije sve manje koristi organe sustava za kretanje, pa i ranije i češće obolijevaju kosti, zglobovi i mišići te spomenuti, o njima dijelom ovisni sustavi. | ||
OSTEOPOROZA | ||
Tiha epidemija | ||
Osteoporoza je progresivna koštana bolest, karakterizirana smanjenom koštanom masom, ali i gubitkom kvalitete kosti koji uključuje oštećenje mikroarhitekture koštanog tkiva (dolazi do stanjenja koštanih gredica i povezanosti među njima). Jedno i drugo smanjuje čvrstoću kosti i dovodi do povećane lomljivosti kosti i podložnosti za prijelome koji nastaju i na minimalnu traumu. | ||
REHABILITACIJA NAKON MOŽDANOG UDARA | ||
VJEŽBANJE I NAKON OPORAVKA | ||
Moždani udar akutno je neurološko stanje, a nastaje zbog poremećaja cirkulacije i nedostatka opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i drugim hranjivim tvarima. Rezultat toga je oštećenje dijela mozga i oštećenje funkcija kojima upravlja oštećeni dio mozga. | ||
Bolesti vratne kralježnice | ||
Jedan uzrok za brojne simptome | ||
Kralježnica je šuplji koštani stup koji čini os tijela. Njezina građa omogućava veliku pokretljivost trupa i uspravno držanje zahvaljujući koordiniranom djelovanju mišića, sveza i kostiju. | ||
Artroza - degenerativna bolest zglobova | ||
Zglob upoznaš kad zaboli | ||
Degenerativne promjene zglobne hrskavice, koje zatim uzrokuju promjene i na ostalim dijelovima zgloba (zglobna čahura, kost), a prije ili poslije očituju se bolima i oštećenom funkcijom zgloba, nazivaju se arthrosis, osteoarthrosis ili osteoarthritis. | ||
KOLAGENOZE - BOLESTI VEZIVNOG TKIVA | ||
NAPAD ORGANIZMA NA SEBE SAMOG | ||
Termin kolagenoza uveo je u medicinu američki liječnik Klemper 1947. godine, za skupinu bolesti nepoznatog uzroka, često fatalnog ishoda, a zajednička im je karakteristika fibrinoidna degeneracija (oštećenje) vezivnog tkiva. U tu skupinu svrstao je sistemsku sklerodermiju, sistemski lupus eritematosus, dermatomiozitis, reumatoidni artritis, reumatsku groznicu i još nekoliko rjeđih bolesti. | ||
Reumatoidni artritis | ||
LIJEČENJE USPORAVA NAPREDOVANJE BOLESTI | ||
Reumatoidni artritis (RA) kronična je, autoimuna bolest, koja se najčešće očituje nespecifičnom, simetričnom upalom malih perifernih zglobova, tetivnih ovojnica, tetiva i zglobnih vreća. Upalnim procesom mogu biti zahvaćene krvne žile, potkožje, mišići, srce i osrčje, pluća i porebrice, oči, krvotvorni organi i periferni živci. | ||
Hod i cipela | ||
Moderno nije uvijek i zdravo | ||
Film je ovjekovječio visoke potpetice i seksi hod, bilo da je to Merylin Monroe ili Julie Roberts u “Pretty woman”. Tu je modu pedesetih unijela Coco Chanel. Moda nam se sada opet vraća i suočavamo se s istim problemom. Opet na ulici susrećemo žene u beskonačno visokim petama i špicericama u kojima satima stoje ili na još višim petama idu u školu, šeću se ili rade. | ||
OKULISTIKA | ||
MOGU LI OČI PATITI OD "REUME" | ||
Puno je starijih ljudi koji se tuže da ih nešto "štreca" u kostima kad se vrijeme mijenja. Probude se ujutro, a sve ih boli dok se ne razgibaju. Koljena ih bole dok se penju stepenicama, kukovi škljocaju, prsti na rukama ne slušaju... Reći će: "Muči me reuma." | ||
LJUBAVNI PROBLEMI - SKLAD TIJELA, UMA I DUŠE | ||
SEBIČNI NE ZNAJU VOLJETI | ||
Život ne krije ništa jer je proziran i otvoren pa ga treba iskreno, otvorenih čula i uma promatrati. Nismo uporni u pitanjima i malo pažnje posvećujemo odnosima koje gradimo sa svijetom, pa ne nalazimo odgovore na pitanja od životnog interesa i, kao da nemamo vremena, srljamo iz odnosa u odnos u nadi da ćemo naći ono pravo, trajno, istinsko zadovoljstvo i vječno nepomućen mir. | ||
BIJELI I CRNI DUD – MORUS ALBA I NIGRA | ||
PREKIDANJE ŠKOLOVANJA | ||
Budi mi prijatelj! | ||
To nije nikakvo čudo: zamislite kako je boraviti nekoliko sati svaki dan negdje gdje vas nitko ne voli. Svakako je riječ o vrlo uznemirujućem trenutku; kroz osjećaj odbačenosti i nedostatka prijatelja prođe gotovo svatko u određenoj fazi djetinjstva ili mladosti. | ||
ONKOLOGIJA | ||
NE BAŠ SASVIM OBIČAN ŽIVOT | ||
U posljednje se vrijeme u svijetu sve više piše o takozvanom sindromu «burnout»-a ili psihičkog izgorijevanja medicinskog osoblja. Radi se o kumulativnoj prezasićenosti duše ljudi koji u svom poslu svakodnevno liječe bolesnike oboljele od «teških» bolesti i koja dovodi do kroničnog osjećaja psihičkog umora koji nije moguće ukloniti na «obične» načine. | ||
ZANIMLJIVOSTI DREVNE KINESKE MEDICINE | ||
Pritisak otklanja bol | ||
Korijeni drevne kineske medicine u dalekoj su prošlosti. Ona je sjedinjavala u sebi tisućljetno iskustvo i znanje naroda s kineskom filozofijom. | ||
PSIHOLOGIJA | ||
SMIJEHOM DO ZDRAVLJA I SREĆE | ||
Dan bez smijeha izgubljen je dan. | ||
TJELESNA AKTIVNOST | ||
MOŽEŠ AKO MISLIŠ DA MOŽEŠ | ||
Jače, brže, više | ||
Ljekovito bilje | ||
Alge, lišajevi, gljive… | ||
U sklopu pokreta za povratak prirodi i hrani koja neće sadržavati štetne tvari,
od kojih je korist samo prividna, veća važnost pridaje se i korištenju ljekovitog
bilja. A današnja upotreba bilja temelji se na spoznajama prirodoslovnih znanosti
i dio je prirodoslovno usmjerene medicine. | ||
ODRŽAVANJE ZDRAVLJA KRETANJEM | ||
TIJELO POZNA SVOJE GRANICE | ||
Većini ljudi godišnji odmor služi za odmor. Jednom dijelu ljudi to je vrijeme umora. Nerazmjer između duševnih i tjelesnih opterećenja za vrijeme radne godine mijenja se za vrijeme godišnjih odmora najčešće duševnim i tjelesnim opuštanjima, preopterećenjima hranom, pićima i opijatima. U odnosu na tipičan radni dan, vrijeme ustajanja i lijeganja pomiče se za nekoliko sati. Povećavaju se unosi suvišnih masnoća, alkohola i svega onoga što svi dobro znamo kao štetno po zdravlje. Opuštamo organizam i mijenjamo radni bioritam u neradni. | ||
Transplantacija i psihologija | ||
STRUČNJACI RAZBIJAJU STRAHOVE | ||
Transplantacija je presađivanje organa ili tkiva s jedne jedinke na drugu. Organi se mogu transplantirati sa živa ili s mrtva davaoca. Medicinski i psihološki bolje je presađivati s mrtvog nego sa živog davaoca. Pri zatajivanju funkcije pojedinih organa bolesni se organ primaoca zamijeni zdravim organom davaoca. Život je spašen i obično se nastavlja normalno. | ||
DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI | ||
LJUDSKO TKIVO KAO LIJEK | ||
Prvi pokušaji transfuzijskog liječenja javljaju se još u | ||
PRESAĐIVANJE ROŽNICE II | ||
Šest godina poslije | ||
O važnosti presađivanja rožnice u svrhu liječenja oka već sam pisala davne | ||
Transplantacija jetara | ||
ZNANJA PUNO, ORGANA PREMALO | ||
TRANSPLANTACIJA BUBREGA OD ŽIVOG DONORA | ||
OD BLIZANCA DO SUPRUGE | ||
Svakodnevno se u svijetu, pa tako i kod nas, povećava broj bolesnika čiji su bubrezi prestali raditi (terminalno kronično bubrežno zatajenje). Takvima bolesnicima potrebno je nadomjesno liječenje (dijalizom ili transplantacijom bubrega). | ||
Nacionalna lista čekanja za transplantaciju bubrega | ||
REDNI BROJ NIJE VAŽAN | ||
Transplantacija bubrega metoda je izbora za liječenje bolesnika s uremijom - završnim bubrežnim zatajenjem. Svi bolesnici u završnom stadiju bubrežnog zatajenja uzimaju se u obzir za presađivanje bubrega, odnosno bolesnici koji dodatno boluju od šećerne bolesti (tipa 1) za kombinirano presađivanje bubrega i gušterače. Time se omogućava veća kvaliteta života i dulji očekivani životni vijek nego što je to moguće ostvariti dijalizom. | ||
ODBACIVANJE PRESAĐENOG BUBREGA | ||
SATI ILI DESETLJEĆA | ||
Ove se godine navršava 50 godina od prvog presađivanja bubrega između jednojajčanih blizanaca. Iako je to bio značajan događaj, transplantacija bubrega postala je masovna metoda liječenja nakon što se riješio problem kontrole imunog odgovora primatelja organa na presađeni organ. Time je omogućeno nalaženja davatelja bubrega među ostalim članovima obitelji i nesrodnim umrlim osobama. Ta je kontrola imunog odgovora iz godine u godinu sve bolja zahvaljujući primjeni novih lijekova. | ||
TRANSPLANTACIJA KOŠTANE SRŽI | ||
STANICE SPASITELJI | ||
Koštana srž je uistinu poseban dar (Bone marrow is a very special gift) | ||
TRANSPLANTACIJA KOŽE | ||
S NOGE NA RUKU | ||
Pod pojmom transplantacije kože podrazumijevamo prijenos dijela kože različite debljine s jednoga mjesta na drugo. U kliničkom smislu najvažnija je tzv. autotransplantacija dijela kože, tj. kožnog presatka s jednoga na drugi dio tijela na istoj osobi, iako se u određenim situacijama (npr. u slučaju opsežnih opeklina) može činiti i tzv. homotransplantacija kože, koja podrazumijeva prijenos kože među različitim jedinkama iste vrste. | ||
STOMATOLOGIJA | ||
Kad zub nedostaje | ||
Uzroci gubitka zubi ili njihovog nedostatka različiti su. Kod nekih obitelji javlja se izostanak zametka za neki zub - HIPODONTIA, pa susrećemo više članova te obitelji bez jednog ili više zubi u ustima. | ||
PRVA POMOĆ | ||
REPLANTACIJA AMPUTIRANOG DIJELA TIJELA | ||
Razvoj mikrokirurške tehnike s mikroskopom omogućio je razvoj replantacijske tehnike za ponovno prišivanje ozljedom odvojenog dijela tijela. Replantacija je podvrsta autotransplantacije, tj. presađivanje vlastitog dijela tijela, prsta, dijela ekstremiteta, dijela nosa, uške itd. | ||
PUT OZDRAVLJENJA | ||
VJERA UGRAĐENA U PODSVIJEST | ||
Kao što se razlikuju prsti ruke svakog čovjeka, tako se razlikuju i ljudi međusobno. Možemo biti slični po mnogočemu, ali opet se u nečemu razlikujemo. Sličnost je mogućnost, a različitost je pravilo. | ||
PSIHOLOGIJA | ||
UPOZNAJ SAMOGA SEBE | ||
Sve je na našem planetu, kao i u Svemiru, međusobno povezano, a to znači da svi u izvjesnom smislu i mjeri zavisimo od općih prirodnih i društvenih okolnosti i pojedinaca različitih profesija, od znanja i uloga koje oni imaju u našem životu (zavisimo od vremenskih prilika, društvenog sustava, pekara, mesara, vozača, liječnika, pravnika, bankara itd.). To je i prirodna i normalna ovisnost radi nužne razmjene energije i sadržaja naših društvenih usluga i proizvoda, ali postoji i ovisnost koja nije poželjna, a to je psihološka ovisnost. | ||
EMOTIVNA INTELIGENCIJA | ||
PREDRASUDE O LJUBAVI | ||
Iako velik broj ljudi ljubav proglašava ključnom za kvalitetu odnosa i življenja, malo tko se potrudi da o njoj sazna nešto više. O sistematskom učenju i upoznavanju te složene pojava da i ne govorimo. Pretpostavlja se da će se svatko od nas nekako snaći. A baš to snalaženje, bez dovoljnog znanja o prirodi ljubavi i ljubavnog odnosa, rađa cijeli niz predrasuda o ljubavi. | ||
NASILJE MEĐU DJECOM – BULLYING | ||
IGRA OTVARA OČI | ||
Krivi smo za mnoge propuste i pogreške, ali naš je | ||
KNJIGA | ||
DJELO NA KOJE SE DUGO ČEKALO | ||
Ante Škrobonja: SVETI od zdravlja (ilustrirani leksikon svetaca zaštitnika), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004. | ||
Ljekovito bilje | ||
ANTIBIOTICI IZ ZELENE PLIJESNI | ||
Postoje izvjesni narodni običaji i kroz vjekove stečena iskustva oko skupljanja ljekovitog bilja. Najvažnije uputstvo, i jedno od mnogih nepisanih pravila, kaže da je botaničko poznavanje ljekovitog bilja i razlikovanje od sličnog ljekovitog ili otrovnog, zapravo jedno od temeljnih znanja prije prilaženja prirodi i skupljanju. | ||
Transplantacija | ||
ULOGA JAVNOSTI U PRESAĐIVANJU ORGANA | ||
Iskazujemo duboku zahvalnost svim obiteljima | ||
Rendgenska dijagnostika danas | ||
VIDJETI NEVIDLJIVO | ||
Njemački fizičar Wilhelm Konrad Röntgen otkrio je 1895. godine do tada nepoznate zrake. Nazvao ih je X-zrakama, a kasnije su po njemu prozvane rendgenskima. Otkriće je bilo revolucionarno jer su to bile elektromagnetske zrake do tada nezamislive energije. | ||
ZRAČENJA | ||
Korist ovisna o dozi | ||
Zračenje ili radijacija oblik je energije koji se stvara u materiji i tada emitira i širi se energetskim valovima, izmjerivima pomoću fizikalnih, kemijskih i bioloških metoda (dozimetrija). | ||
Aparati u radiološkoj dijagnostici i njihov utjecaj na zdravlje ljudi | ||
SCINTIGRAFIJA | ||
Do dijagnoze bez posljedica | ||
Odlaskom liječniku svakim se danom povećava broj pacijenata koji se susreću s pojmom «scintigrafija». Liječnik opće medicine ili specijalist preporučit će neki od dijagnostičkih postupaka, npr. scintigrafiju, i uputiti bolesnika na odjel nuklearne medicine. | ||
DOPLER ULTRAZVUČNA PRETRAGA KRVNIH ŽILA MOZGA U PREVENCIJI MOŽDANOGA UDARA | ||
Slikom i zvukom do dijagnoze | ||
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, moždani udar, kao najteža posljedica bolesti krvnih žila mozga, prvi je uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, dok je u svijetu već dugi niz godina na trećemu mjestu. Posljednjih godina broj oboljelih od moždanoga udara u zemljama zapadne Europe i SAD-a smanjuje se, u prvom redu zahvaljujući organiziranim preventivnim akcijama i usvajanju zdravoga načina života. | ||
LASER I OČI | ||
"ZAVARIVANJE" BOLESNIH MJESTA | ||
Postoji li itko tko nije čuo za LASER? Na spomen lasera u medicini odmah nam se stvori predodžba o nečem korisnom, ljekovitom, što vraća zdravlje. Primjenu lasera dočekamo s dobrodošlicom. Tko ne bi bio oduševljen da mu, u poplavi zastarjele opreme i preživjelih metoda liječenja, ponude laser? Nije nam tada uopće bitno što je to i kako funkcionira. Glavno je da liječi. | ||
Čovjek ili tehnika | ||
I RAZGOVOR JE LIJEK | ||
Razvoj tehnike danas dostiže gotovo neslućene visine. Ono što je do jučer bilo nemoguće, danas je stvarnost. Razumljivo, tehnička dostignuća čovjeku olakšavaju život, čine ga ugodnijim i omogućavaju mu da određeni posao obavlja točnije, brže i s manje napora. | ||
Emocionalna inteligencija | ||
DA LI SE SAMO JEDNOM LJUBI | ||
CENTRI ZA MLADE – savjetovališta «OTVORENIH VRATA» | ||
INFORMACIJA ČUVA ZDRAVLJE | ||
U zaštiti reproduktivnog zdravlja, adolescenti od 14 do 19 godina imaju posebno mjesto budući da su zdravstveni problemi adolescentne dobi vezani uz reproduktivno zdravlje (neplanirane trudnoće i pobačaje, spolno prenosive bolesti i njihove posljedice) ovisni o rizičnom spolnom ponašanju u toj dobi, a dugoročnim posljedicama utječu na reproduktivno zdravlje i plodnost te zdravstvene probleme u budućnosti. | ||
LJEKOVITOST ANANASA, BADEMA, BANANE I JABUKE | ||
Užitkom do zdravlja | ||
Vjerojatno je najvažnije ljekovito i zaštitno svojstvo voća to što sadrži antioksidanse, prije svega vitamin C, karotenoide (beta–karoten i dr.) i flavonoide (katekline, flavone, antocianine i dr.). | ||
PSIHOSOCIJALNA PODRŠKA OBOLJELIMA OD RAKA | ||
SUOČITI SE S ISTINOM | ||
Stoljećima je rak bolest koja u ljudi izaziva strah, prvenstveno zbog loših rezultata liječenja, često uz smrtni ishod, ili pak zbog preostalog života ispunjenog boli, strahom i patnjama. Zbog toga su mnogi liječnici, i novinari, a i ljudi općenito, u komunikaciji godinama izbjegavali upotrebljavati riječ «rak», a prava dijagnoza bila je skrivana od bolesnika. | ||
O DEBLJINI S HUMOROM | ||
SVAKI JE IZGOVOR DOBAR | ||
Britanski liječnici smatraju da višak kilograma može ponekad biti i koristan. Dr. Roger Hollwood, vodeći britanski endokrinolog, kaže: "Godinama su medicinski stručnjaci upozoravali ljude da masno tkivo predstavlja velik rizik za organizam i da je čak i nekoliko kilograma viška vrlo opasno." | ||
PRVA POMOĆ ZA LAIKE | ||
NOVINE U OŽIVLJAVANJU ODRASLIH | ||
PRIPREMLJENI NA SKIJANJE | ||
ZAGRIJANI U HLADNOĆU | ||
Skijanje je puno više od rekreacije i sporta, to je istovremeno odmor, užitak, zabava i stil života. Sezona skijanja počinje oko Nove godine, a “pripreme” uključuju rezervaciju skijaške destinacije, nabavu, obnavljanje i servisiranje skijaške opreme... | ||
IN MEMORIAM | ||
Prof. Dr. Sc. ELIKA MESAROŠ-KANJSKI (10.7.1951. – 3.12.2004.) | ||
POKRETNE KOMUNIKACIJE I LJUDSKO ZDRAVLJE | ||
MJERENJEM DO SIGURNOSTI | ||
Ljudi su svakodnevno izloženi različitim vrstama zračenja koja uglavnom, pri umjerenoj izloženosti, ne utječu na njihovo zdravlje. | ||
Poruka generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije Lee Jong-Wooka | ||
Neka svaka majka i dijete budu važni | ||
Poruke za Svjetski dan zdravlja 2005. | ||
Opća je poruka Svjetskog dana zdravlja 2005. poruka nade za sve majke i djecu. Budućnost će biti zdravija i produktivnija u svim zajednicama ako djelujemo sada da svaka majka i dijete budu važni. | ||
Fototerapija u liječenju novorođenačke žutice | ||
POD PLAVIM SVJETLOM | ||
Najčešće stanje koje izaziva zabrinutost roditelja za njihovo novorođenče novorođenačka
je žutica. Žutica u novorođenčeta znači povišenu razinu bilirubina u krvi. Katkada
to može značiti produženje boravka u rodilištu i dodatnu zabrinutost roditelja.
U pojedinim slučajevima potrebno je i liječenje, koje se najčešće provodi izlaganjem
novorođenčeta „plavom svjetlu“, | ||
Stotinu i deset godina od otkrića rendgenskih zraka | ||
SVE BEZ MATURE | ||
Aparati u modernoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji | ||
SVAKOME SVOJ RECEPT | ||
Fizikalna medicina jedna je od najstarijih grana medicine jer je već primitivni čovjek poznavao i koristio prirodne čimbenike za poboljšanje zdravlja. | ||
Terapija u fizikalnoj medicini | ||
Stare metode na nov način | ||
Vakuumska terapija veoma je stara. Ranije (prije pet tisuća godina pa do nedavno) bila je ograničena na upotrebu ventuza u kojima je vladao konstantni potpritisak. Cilj je bio trening krvnih sudova, tj. vazokonstrikcija i vazodilatacija. Također su se upotrebljavale za opuštanje napetosti mišića. No, nakon povlačenja ventuza po koži, ostajali su podljevi s posljedicama bola, oštećenja kože, umor i sl. | ||
Liječenje laserom | ||
LJEKOVITI BLJESAK | ||
Godine 1905. Albert Einstein objavio je svoju "Specijalnu teoriju relativiteta".
Time je Newtonova fizika proširena u novu znanstvenu eru, u kojoj smo još uvijek.
Ove je godine stota obljetnica od te prekretnice, zato je 2005. proglašena Einsteinovom
godinom. On je, među ostalim, 1917. predvidio kvantnu fotoelektroniku, koja
se temelji na optici, spektroskopiji, kvantnoj mehanici i elektronici. | ||
TEKAR-TERAPIJA U FIZIKALNOJ MEDICINI | ||
RADIOVALOVI KOJI LIJEČE | ||
Pronađen je nov način liječenja ozljeda - lezija zglobova, mišića i tetiva: radio-valovi niske frekvencije, koji u nekoliko primjena potaknu prirodne procese liječenja, smanjujući bol i upalu. | ||
KRIOTERAPIJA U DERMATOLOGIJI | ||
Zamrznuti lijek | ||
Pojam krioterapija označava primjenu sredstava za pothlađivanje ili smrzavanje u svrhu liječenja. | ||
EMG – biofeedback u liječenju mucanja | ||
NAPETOST U GRLU | ||
U Zavodu za dijagnostiku i rehabilitaciju sluha i govora Kliničkog bolničkog centra Rijeka u liječenju mucanja primjenjuje se EMG – biofeedback postupak. | ||
Vrijeme terapije – tehnikom | ||
JE LI TEHNIKA SVEMOGUĆA | ||
Suvremene metode fizikalne terapije najčešće se temelje na tehnici. Dobro opremljeni prostori za fizikalnu terapiju danas se ne mogu ni zamisliti bez brojnih aparata, uređaja i tehničkih naprava koji terapijski djeluju na poboljšanje ili održavanje ljudskog zdravlja. | ||
Okulistika | ||
ČOVJEK I/ILI STROJ | ||
Može li napredak istisnuti naših deset prstiju, znanje i iskustvo? | ||
STOMATOLOGIJA | ||
ŠTO TO SVIJETLI PLAVO | ||
Stomatologija i radiologija grane su medicine u kojima su rezultati rada u direktnoj korelaciji s razvojem tehnologije. Što je aparatura savršenija, to su i mogućnosti i uspjesi u radu veći. Jedina je razlika u tome što se u stomatologiji tehnološka dostignuća koriste više za terapiju, a u rendgenologiji za dijagnostiku. To je razumljivo i iz razloga što je stomatologija više terapijska grana. | ||
INFEKCIJE U DJECE I IMUNOST | ||
Djecu ne treba držati pod staklenim zvonom | ||
U svakodnevnoj liječničkoj praksi imunološki sustav povezuje se u prvom redu s obranom organizma od infekcije. Zahvaljujući imunološkom sustavu uspijevamo opstati u svijetu koji je prepun raznih mikroorganizama. Ako nas oni, uvjetno rečeno, “pobijede”, dolazi do oštećenja zdravlja i pojave infekcije. | ||
Pravilna prehrana | ||
PREHRANA MEDITERANA | ||
Brojne znanstvene spoznaje potvrđuju izravnu vezu prehrane i zdravlja te dovode
u nepobitnu vezu pojavu određenih bolesti s prehrambenim navikama stanovništva.
Epidemiološke studije i medicinska istraživanja na vodeće mjesto ističu prehranu
Mediterana. U definiranju prehrane Mediterana polazi se od najzastupljenijih
namirnica u dnevnim jelovnicima te navika stanovništva. | ||
LJEKOVITO BILJE | ||
Najbolja kadulja na svijetu raste na području hrvatskog primorja (od Istre do Dubrovnika) i naših jadranskih otoka. | ||
Radioaktivnost u službi liječenja | ||
«REZANJE» TUMORA ZRAKAMA | ||
Onkologija ili znanost o tumorima u današnje je vrijeme jedna od najzaposlenijih medicinskih grana. Nažalost, svjedoci smo stalnog porasta broja oboljelih od zloćudnih tumora. | ||
Sestrinstvo | ||
POMOĆ NA PUTU IZLJEČENJA | ||
Medicinskim sestrama posvećen je 12. svibnja svake godine, MEĐUNARODNI DAN SESTRINSTVA. To je prilika da se osvrne na njihov rad i ulogu u njezi bolesnih i u zaštiti zdravih ljudi. Začetnica je modernog sestrinstva Florence Nightingale, ona je inicirala ulazak profesionalno obrazovanih žena u zdravstvenu njegu bolesnih. | ||
Sestrinstvo | ||
POMOĆ NA PUTU IZLJEČENJA | ||
Medicinskim sestrama posvećen je 12. svibnja svake godine, MEĐUNARODNI DAN SESTRINSTVA. To je prilika da se osvrne na njihov rad i ulogu u njezi bolesnih i u zaštiti zdravih ljudi. Začetnica je modernog sestrinstva Florence Nightingale, ona je inicirala ulazak profesionalno obrazovanih žena u zdravstvenu njegu bolesnih. | ||
Florence Nightingale – začetnica modernog sestrinstva | ||
MAJKA SESTRINSTVA | ||
Florence Nightingale rođena je u Firenci, 15. svibnja 1820. godine, ali je bila prava Engleskinja. Kao kćerka bogatog engleskog veleposjednika, provela je bezbrižnu mladost. Stekla je temeljitu filozofsku, literarnu i matematičku naobrazbu. | ||
Medicinske sestre | ||
Mostovi do puta ozdravljenja | ||
Medicinske sestre ne polažu Hipokratovu zakletvu kao liječnici, iako u lancu zdravstvene skrbi predstavljaju značajnu kariku bez koje je liječenje gotovo nemoguće zamisliti. | ||
MEDICINSKA SESTRA U – JEDINICI OPĆE OBITELJSKE MEDICINE | ||
TOPLA RIJEČ ZA MLADE I STARE | ||
Sestrinstvo ima korijene u potrebama čovječanstva u liječenju i ozdravljenju bolesnih, pružanju zaštite i njege te pomaganju svima bespomoćnima ili hendikepiranima, mladima, starima ili nezrelima. Cilj je sestrinstva sprečavanje bolesti i očuvanje zdravlja. | ||
PEDESET GODINA RADA SAVJETOVALIŠTA ZA PREHRANU DOJENČADI | ||
UPUTA, POTPORA I TOPLA RIJEČ | ||
Ove godine Svjetski dan zdravlja obilježen je pod motom Svaka majka i dijete važni su (Make every mother and child count). Tom prilikom, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, obilježeno je i 50 godina rada ovog Savjetovališta. | ||
ASISTENTICA U STOMATOLOŠKOJ ORDINACIJI | ||
POMOĆ I LIJEČNIKU I PACIJENTU | ||
Svaki stomatolog danas traži asistenticu brojnih sposobnosti i znanja. Mnoge su od tih osobina prirođene, a neke se uče. Najveći broj stomatoloških ordinacija su polivalentan je, što znači da u njih dolaze pacijenti svih životnih dobi. Zajednička im je osobina jače ili slabije izražena nelagoda, strah, pa čak i potpuno negativan stav prema stomatološkom liječenju (naročito u djece). | ||
PATRONAŽNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA | ||
SESTRA ZAŠTITNICA OBITELJI | ||
Patronažna je zdravstvena zaštita medicinsko-socijalna djelatnost u svrhu promicanja i očuvanja zdravlja pojedinca, obitelji i zajednice tamo gdje oni žive, rade, uče, igraju se. Prvenstveno se odnosi na one pojedince i grupe koji imaju povećan rizik za zdravlje. | ||
ZDRAVSTVENA NJEGA I REHABILITACIJA U KUĆI | ||
POMOĆ STIŽE U DOM | ||
Zdravstvena njega i rehabilitacija bolesnika u kući nastavak je zdravstvene njege i rehabilitacije nakon izlaska iz bolnice, lječilišta i drugih stacionarnih ustanova. Usluge zdravstvene njege i rehabilitacije u kući pružaju se i onim bolesnicima kojima nije potrebna bolnička skrb. | ||
RAD MEDICINSKE SESTRE U DOMU ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE | ||
UTJEHA U TOPLOJ RIJEČI | ||
Rad medicinske sestre u zdravstvenoj skrbi okostarijih osoba prikazat ćemo na primjeru Doma za starije i nemoćne osobe “Kantrida”. Osnivač je Doma “Kantrida” Županija primorsko-goranska. Svojom djelatnošću ostvaruje značajan dio skrbi za starije i nemoćne građane PGŽ. | ||
Radioterapija i onkologija | ||
Neprimjetni stres | ||
Kraj je još jednog radnog dana na Zavodu za radioterapiju i onkologiju. Ni jedan dan nije isti, kao prethodni. Nije isti, ne zbog obujma i vrste poslova, već zbog unutarnjeg mira i nemira koji nas svakodnevno prati i brusi. | ||
Škola za medicinske sestre | ||
ORGANIZACIJA VJEŽBI IZ ZDRAVSTVENE NJEGE | ||
Psihologija | ||
Stres, frustracija i obrambeni mehanizmi | ||
Frustracija (lat. frustratio = zavaravanje, osujećivanje) stanje je osjećajne napetosti, neugode, nemira i nezadovoljstva, izazvano zaprekama ili poteškoćama u ostvarenju nekog cilja ili zadovoljenju neke potrebe. | ||
Pedofilija – teško nasilje nad djecom | ||
ZLO VREBA IZ KOMPJUTORA | ||
Krivi smo za mnoge propuste i pogreške, ali naš je najveći zločin | ||
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA | ||
LJUBAV KAO SMISAO ŽIVOTA | ||
Jeste li kad zastali i zapitali se: «Što je smisao mog života…?», «Zašto ga živim…?», «Što mi se to treba dogoditi pa ću svoj život smatrati ispunjenim, a sebe ostvarenom osobom…?»? Koliko vas je pomislilo na ljubav ili, još preciznije, na čaroliju partnerske ljubavi? | ||
ALKOHOLIZAM | ||
Kako ne postati ovisnikom o alkoholu | ||
Pravilna prehrana | ||
Odaberite zelenu večeru | ||
Ljekovito bilje | ||
DRIJEN (Cornus mas L.) | ||
IN MEMORIAM | ||
Mr. sc. DRAGAN JANKOVIĆ, dr. med. | ||
KAMENCI BUBREGA I MOKRAĆOVODA | ||
SVAKI PACIJENT PRIČA ZA SEBE | ||
Simbolika hrane | ||
Hranjenje je ritual | ||
Hrana kao tema svakodnevno je prisutna u brojnim časopsima, emisijama, u svakodnevnom govoru. Razgovara se o receptima, “zdravoj i nezdravoj hrani”, skupoći određenih namirnica ili njihovoj kvaliteti. Majke često pričaju o napretku svoje bebe kroz rast i tjelesnu težinu, tuže se na izbirljivu djecu. Roditelji, kada dolaze po dijete u vrtić, najčešće pitaju kakvo je bilo: je li jelo, je li spavalo… | ||
SVJETSKI TJEDAN DOJENJA | ||
Blagodati dojenja | ||
DOJENJE | ||
KRAVLJE MLIJEKO JE ZA TELIČKE | ||
Majčino mlijeko bez sumnje je idealna hrana za novorođenče i isključivo dovoljno do dobi od 6 mjeseci. Ali dojenje je mnogo više od hrane - ono predstavlja komunikaciju s majkom, razmjenu ljubavi i topline, sigurnosti i nježnosti. Pretpostavlja se da ta primarna socijalna relacija osigurava zdrav psihički razvoj u daljem životu. | ||
Okulistika | ||
DOJENJE - VJEŽBA ZA OČI | ||
Kako je priroda pametna! Čim se novorođenče rodi, čim ga prvi put okupaju i onako polumokro polože na majčin trbuh, zdrava se beba prikopča na sisu. Mali sisavac počne vući i mljackati na sav glas, kao da je to nešto što je već puno puta probao. A zapravo mu je prvi put u životu. | ||
Dojenje kao emocionalno hranjenje | ||
NA POČETKU JE BIO DODIR | ||
Svima nam je jasno da dijete dojenjem dobiva hranu, toliko potrebnu za njegov rast i razvoj. No, dojenje je i idealan način da dijete upotrijebi sva svoja instinktivna ponašanja kojima ga je priroda obdarila, kako bi nakon rođenja ostvarilo nov oblik osjećajne veze sa svojom majkom. Ti instinkti su: sisanje, hvatanje, grljenje, privijanje, traženje blizine, plakanje i smijanje. Baza su tzv. zdrave emocionalne privrženosti djeteta svojoj majci. O kvaliteti tog odnosa u najranijem periodu ovisit će djetetov osjećaj sigurnosti i povjerenje u odrasle osobe, a time i njegova buduća emocionalna stabilnost i socijalna kompetencija. | ||
Pravo iz socijalne skrbi 2005 | ||
PSIHOLOGIJA | ||
ZDRAVO DIJETE BIT ĆE I ZDRAV ČOVJEK | ||
Dijete nije odrasla osoba u malom, ono je samo dijete. Treba oko dva desetljeća da se formira odrasla osoba. Temelji zdravim navikama stvaraju se u mladoj dobi; tako fiksirane navike zadržavaju se cijeli život i jamac su dugom i zdravom životu. Na razvoj i stvaranje navika u mladoj dobi u većoj mjeri djeluju primjeri i uzori iz okoline, tzv. stečena svojstva, a u manjoj mjeri trajnu ulogu imaju genetska, nasljedna svojstva. | ||
Psihologija i psihijatrija | ||
ODSJEK ZA ADOLESCENTE I OBITELJ | ||
Odsjek za adolescente i obitelj osnovan je 1998. godine i organizacijski pripada Odjelu za psihološku medicinu Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka. | ||
ŠKOLSKA MEDICINA | ||
PREVENCIJOM DO RADNE SPOSOBNOSTI | ||
RODITELJ I NJEGOV ADOLESCENT | ||
RAZGOVOR, POVJERENJE, LJUBAV | ||
Adolescencija (lat. adolescentia = mlado doba) razdoblje je prelaska iz djetinjstva u odraslu dob. Iako je teško reći kad počinje, a kada završava, obično se pod tim pojmom smatra razdoblje između 12. i 19. godine (engl.: teen-ages). | ||
UMJETNOST ŽIVLJENJA | ||
ČOVJEK SE RAĐA TRI PUTA | ||
Činjenica je da se «bolji život» mora graditi. Gradimo ga idući iz iskustva u iskustvo, ma kakvo ono bilo. Svi mi na svijet dolazimo dramatično, s tišim ili glasnijim krikom. Time dajemo svima do znanja da postojimo i da krećemo u borbu za život. | ||
Duševni poremećaji u prijelaznoj dobi | ||
OTKRITI LJEPOTU NOVE ŽIVOTNE DOBI | ||
Srednja i starija životna dob može se s psihijatrijskog gledišta podijeliti
u tri faze: | ||
Psihijatrija | ||
Spolni identitet | ||
Poput edipskog mladca, komu je preteško suparništvo s roditeljem istog spola, pa odustaje od boja i ponizno se pokori svom roditelju, mlada osoba često prolazi kratkotrajnim razdobljem homoseksualnosti. | ||
Zašto umiru brakovi | ||
SVATKO NA SVOME KOLOSJEKU | ||
U nas je budućnost približno svakog četvrtog braka – razvod. Polovica je brakova polumrtva. | ||
Psihijatrija | ||
Spolni identitet | ||
Poput edipskog mladca, komu je preteško suparništvo s roditeljem istog spola, pa odustaje od boja i ponizno se pokori svom roditelju, mlada osoba često prolazi kratkotrajnim razdobljem homoseksualnosti. | ||
Trafficing | ||
Zločin bez kazne | ||
«Kad se netko nalazi u opasnosti, treba ga | ||
POROD U VODI | ||
NJEŽAN DOLAZAK NA SVIJET | ||
U većini naših rodilišta još je uvijek tradicionalna “klasična” metoda poroda. Ipak, sve više pozornosti pridaje se alternativnom pristupu vođenja poroda. Rodilja postaje aktivni sudionik u svom porodu i ne očekuje pasivno kraj poroda. | ||
Ljekovito bilje | ||
LAVANDA (Lavandula officinalis chaix ex vill.) | ||
Ljekovito bilje | ||
B A Z G A (Sambucus nigra L.) | ||
IN MEMORIAM | ||
NEVENKA VINSKI – OSNIVAČICA MLIJEČNE KUHINJE | ||
PSIHOLOGIJA I PEDAGOGIJA | ||
PSIHOLOŠKI ASPEKTI USPJEŠNOG ODGOJA DJECE | ||
Nijedan putokaz na raskršću ne može poštedjeti pješaka od napora puta: | ||
HORMONI | ||
Impulsi iz malih centara | ||
Hormoni su složeni organski spojevi različita sastava. Proizvode ih žlijezde s unutrašnjim lučenjem, unutrašnjim jer se iz njih luče direktno u krv, a ne van, i tako stižu do udaljenih ciljnih organa, gdje djeluju za dobro cijelog organizma. Za razliku od njih, žlijezde s vanjskim lučenjem luče svoje sekrete kroz izvodne kanale van. | ||
Poremećaj hormona | ||
Smjene plus i minus faza | ||
Svaki poremećaj endokrinih i metaboličkih procesa, nutritivni deficiti ili urođene aberacije metabolizma mogu izazvati psihičke poremećaje. Poznato je da tjelesni poremećaji i bolesti utječu na raspoloženje i na druge psihičke funkcije te da, s druge strane, burna emocionalna proživljavanja mogu izazvati funkcionalne poremećaje pojedinih organa i organskih sustava. | ||
BOLESTI ŠTITNJAČE | ||
Hormonski sustav i duševne smetnje | ||
Psiha je osjetljiva biljka | ||
Nakon neke stresogene situacije često čujemo “skočio mi adrenalin”; suočeni s uznemirenom ili agresivnom osobom, kažemo “smiri hormone” i sl. | ||
Psihičke smetnje nakon poroda | ||
Strah od majčinstva | ||
Psihički poremećaji nakon poroda čine cijeli spektar smetnji, od onih koje se ne smatraju bolešću do onih koji sliče tjeskobi, depresiji ili shizofreniji. | ||
PUBERTET I ADOLESCENCIJA | ||
KAD HOR MONI PROLUPAJU | ||
Pubertet je razdoblje značajnih hormonalnih promjena koje dovode do razvoja sekundarnih spolnih obilježja te u kasnijoj fazi stjecanja reprodukcijske sposobnosti. Uz razdoblje biološkog sazrijevanja, to je i doba psihičkog sazrijevanja, odnosno oblikovanja osobnosti, razvijanja osobnih stajališta i načela, postignuća emocionalnog osamostaljenja od roditelja, izgrađivanja odnosa s vršnjacima, usvajanje spolnog identiteta te učenja i izgradnje socijalno odgovornog ponašanja. | ||
TRAŽIM LI PREVIŠE | ||
Molim vas, pomozite mi odrasti | ||
PRVI POLAZAK U ŠKOLU | ||
Nikada dovoljno pohvala | ||
Polazak u školu jedan je od najvažnijih, ili čak prijelomnih trenutaka u životu svakog djeteta, ali i njegove obitelji. Polazak u školu predstavlja velik preokret za obitelj, a naročito za dijete, mijenjajući mu stil života, jer iz igre prelazi u period obveza. | ||
Hormoni i oči | ||
Oči dijele sudbinu organizma | ||
Sjećate li se onog: “Oči dijele sudbinu cijelog organizma”? Tu rečenicu stalno ponavljam, ali pacijenti kao da ne čuju. Zašto to napominjem? U pravilu, pacijent dolazi okulistu jer ga na očima nešto smeta. Recimo, žuljaju ga, kao da su pune pijeska. Jedan mali, bezazleni simptom na očima može biti pokazatelj početka ozbiljne bolesti. Možda žuljanje u očima ukazuje na pogoršanje bolesti od koje se pacijent već duže liječi, ali on to ne povezuje. | ||
Agresivnost i asertivnost | ||
LJUTNJA NE RJEŠAVA PROBLEM | ||
Kada govorimo o agresivnosti, razlikujemo pojam agresivnosti kao osobine ličnosti te agresivnosti kao psihosocijalne pojave. | ||
O kolesterolu i aterosklerozi – povezanost s prehranom | ||
ČUVARI ZDRAVLJA IZ HRANE | ||
Kolesterol je masna tvar (slična vosku), prijeko potrebna našem tijelu za mnoge vitalne funkcije (rad mozga, živčanoga sustava i staničnih membrana, za stvaranje žučnih kiselina, spolnih i nekih drugih hormona, vitamina D). Međutim, ako ga ima previše u krvi, kolesterol se nakuplja, taloži u arterijama (na njihov unutrašnji sloj), stvarajući zadebljanja (aterome, plakove, ploče), uzrokujući aterosklerozu, koja je glavni čimbenik rizika za nastanak i razvoj krvožilnih poremećaja i bolesti. | ||
KOCKANJE – VRLO RIZIČNO PONAŠANJE | ||
KAD NE ZNAŠ REĆI NE | ||
Nije izgubio onaj tko je izgubio, | ||
LAVOSLAV (LEOPOLD) RUŽIČKA – PRVI HRVATSKI NOBELOVAC | ||
DIABETES MELLITUS – ŠEĆERNA BOLEST | ||
Samo sam umoran | ||
Nesposobnost tijela da regulira razinu krvnog šećera (glukoze) nazivamo šećerna bolest ili diabetes mellitus (grč. sladak kao med). Glukoza ili krvni šećer najznačajniji je izvor energije u našem tijelu. Bez nje ne bismo mogli raditi, misliti, rasti, kretati se. | ||
OSNOVNI PRINCIPI LIJEČENJA ŠEĆERNE BOLESTI | ||
Mislite na svoja stopala | ||
KLIMAKTERIJ, MENOPAUZA I POSTMENOPAUZA | ||
Trećina života žene | ||
Ljekovito bilje | ||
RUŽMARIN | ||
Najčešće se sabiru listovi ružmarina, iako se mogu brati i grančice sa cvijetom
i listom. | ||
Ljekovito bilje | ||
BOSILJAK | ||
Priča iz života | ||
VELIKI OBRAT | ||
Kronika neznanja, propusta, ali i borbe | ||
PRAVILNA PREHRANA | ||
ZNAMO LI DOVOLJNO | ||
U ljudskoj je prirodi želja za što duljim i, pri tome, za što zdravijim životom. Znanost zna kako to postići: zdrava prehrana, dovoljno kretanja, stalna psihička aktivnost, održavanje primjerene tjelesne težine, nepušenje, vrlo malo alkoholnih pića, pridržavanje higijenskih navika, održavanje prirodnosti okoliša. Znanost jedino ne može direktno djelovati na nasljedne genetske okolnosti, ali pridržavanje nebrojenih mjera može ublažiti ili odgoditi njihov utjecaj. | ||
ZDRAVA HRANA | ||
Hrana je i lijek | ||
Poznata je izreka: Recite mi kako se hranite pa ću vam reći kakva vas budućnost čeka! Dakako, radi se o budućnosti zdravlja, mogućim bolestima, pa čak i dužini života. Liječnik znalac, iskusnik, ne mjeri pacijentu samo krvni tlak, razinu šećera u krvi ili ga pita što ga boli, već ga podrobno propituje što i koliko puta na dan jede, kako priprema hranu… | ||
PREVENCIJA DEBLJINE POČINJE U DJETINJSTVU | ||
Prvi kilogram viška | ||
Razvijeni svijet krenuo je u novo tisućljeće s novim zdravstvenim problemima, među kojima je i prekomjerna težina. Problem se svrstava uz bok s infekcijama i pothranjenosti u zemljama u razvoju. Broj osoba s prekomjernom težinom i dalje se povećava te je 1998. godine Svjetska zdravstvena organizacija tu pojavu označila globalnom epidemijom. | ||
PREHRANA DJECE PREDŠKOLSKE DOBI | ||
Teta, molim još malo | ||
Hrana i prehrana imaju velik utjecaj na zdravlje čovjeka tijekom cijeloga
života, a pravilna prehrana osobito je značajna u dječjoj dobi zbog intenzivnog
rasta i razvoja djeteta. | ||
VAŽNOST PRAVILNE PREHRANE ŠKOLSKE DJECE | ||
Izaberite zdravlje | ||
Pravilnom, kvalitetnom, raznovrsnom i kontroliranom prehranom zaštićuje se zdravlje djece, potiče se njihov optimalan rast i razvoj te pridonosi stjecanju pozitivnih prehrambenih navika od najranije životne dobi. Edukacijom stečene prehrambene navike u predškolskoj dobi treba proširiti i obogaćivati znanjem u školskoj, adolescentnoj i odrasloj dobi, tako da se zadrži kontinuitet usvajanja potrebnog znanja o zdravoj prehrani. | ||
PREHRANA U STARIJOJ ŽIVOTNOJ DOBI | ||
Zadržati hranjivost, smanjiti kalorije | ||
Starija ili treća životna dob razdoblje je određenih životnih promjena. Dolazi do bioloških promjena organizma, ali i načina življenja uzrokovanog tim promjenama. S godinama mijenjaju se metabolički, fiziološki i biokemijski procesi i te promjene imaju nepovoljan utjecaj na nutritivni status starijih ljudi. Smanjuje se oštrina okusa, mirisa, dolazi do gubitka zubi, a s tim i do smanjenja mogućnosti uživanja u hrani. Sastav tijela mijenja se, smanjuje se mišićna masa, povećava masno tkivo i usporava metabolizam. | ||
PREHRANA | ||
HRANA S „PRAZNIM" KALORIJAMA | ||
Kada pomislimo na kalorije, uobičajeno ih povezujemo s hranom, ali one se odnose na sve što sadrži energiju. Na primjer, jedna litra benzina sadrži oko 7 750 000 kalorija. Prema definiciji, kalorija je količina energije, ili topline, koja je potrebna da se temperatura jednog grama vode povisi za jedan Celzijev stupanj. | ||
PROBLEMI S ISHRANOM | ||
SVE SU IZGOVORI | ||
KRUH KAO NAMIRNICA | ||
ZA SREĆU I BLAGOSTANJE | ||
"Komad dobro ispečenog kruha predstavlja jedan od najvećih pronalazaka čovječanstva." (K. A. Timirjazev) | ||
Profesionalni vozači i hrana | ||
OD UMORA DO GUBITKA SVIJESTI | ||
Velik broj godina obavljao sam rendgenske pretrage u Domu zdravlja Labin. Pretežno su to bile pretrage želuca. To su bili pacijenti koji su imali čir na želucu ili dvanaesniku, ili se pak sumnjalo na tu bolest. Među tim pacijentima bio je nerazmjerno velik broj profesionalnih vozača kamiona ili autobusa. Radili su, naime, u jednom od najvećih prijevoznih poduzeća u Istri. U njih je bilo u postotku mnogo više “čiraša” nego u drugih zanimanja. | ||
ŽVAKANJE I ZDRAVLJE | ||
I ŽELUDAC "ŽVAČE" | ||
Odavna je poznato da je stanje zubala vrlo važno za zdravlje i prehrambeno stanje organizma. To znači da se dobro prožvakana i s pljuvačkom dobro promiješana hrana bolje iskorišćuje te da je organizmu dovoljna i manja količina hrane ako je dobro prožvakana. | ||
RAST I OČI | ||
Malen korak za oko, velik za dioptriju | ||
Sigurna sam da svaki roditelj s ponosom gleda kako njegovo dijete raste. Dobro papa, lijepo napreduje, malo-pomalo i koji je centimetar više. Pa čak i onda kad se malo potužimo da im često treba kupovati cipele broj veće, mi smo ponosni na svoje dijete. Raste – znači zdravo je! | ||
PSIHOLOGIJA | ||
UTJEŠI ME ZALOGAJEM | ||
Da li su vam poznate izjave kao: „Dovoljno mi je da bacim pogled na hranu i već se debljam.“ „Sve mi se prima.“ „Kriv je moj suprug – toliko me naživcira da moram jesti.“ „Na poslu je tako stresno da moram uzeti koji zalogaj da se smirim.“ „Ako se još i hrane odreknem, što mi preostaje u životu.“ Izlike, izlike, izlike. | ||
Psihologija | ||
Odakle taj osjećaj krivnje | ||
Cjelokupna je tajna, u našem unutrašnjem liku. Potrebno je nešto više reći i o tom unutrašnjem liku. Riječ je o značajnoj figuri unutar naše osobe, za koju smo rezervirali mnogo emocionalne energije. Bez obzira na to da li je pozitivan ili negativan emocionalni odnos koji nosimo prema unutrašnjem liku, osoba koju taj lik reprezentira za nas je bila značajna. A sad je važna samo njezina unutrašnja reprezentacija...! To je dio osobe koji na neki način vlada ostalim dijelovima osobe. Psihoanalitičari nazivaju tu strukturu nad-ja ili superego. | ||
DEFEKTOLOGIJA | ||
Sram te bilo, tata | ||
Zadržat ćemo svoje dostojanstvo, | ||
STRAH | ||
Od opreza do užasa | ||
Strah je jedna od četiri osnovne emocije. Kažemo da su četiri osnovne emocije radost, žalost, srdžba i strah jer se i filogenetski i ontogenetski najranije javljaju. | ||
ŠTO TREBATE ZNATI O PTIČJOJ GRIPI | ||
ŠTO JE PTIČJA GRIPA | ||
Ptičja gripa je uobičajena bolest ptica uzrokovana virusima ptičje gripe. Neki virusi uzrokuju teško oboljenje s visokom smrtnošću ptica (virus H5N1). | ||
TRPUTAC (Plantago lanceolata L.) | ||
STOLISNIK (Achilea Millefolium L.) | ||
IN MEMORIAM | ||
Prof. dr. sc. KAJETAN BLEČIĆ | ||
IN MEMORIAM | ||
Josip Tomin | ||
ZNATE LI MRŠAVITI? | ||
DIJETA IDE UZ STRPLJENJE | ||
Barem jednom u životu, mnogi od nas našli su se u situaciji da moraju skinuti nekoliko kilograma viška prije nekog posebno važnog događaja. Većina ljudi tada se radije odlučuje na što drastičniju dijetu. Pri tome smatraju da je za njih usvajanje jednostavnih, stručno i nutritivno dobro izbalansiranih jelovnika, koji će osigurati odgovarajuću tjelesnu masu i pomoći kod gubitka masti jednom zauvijek, nemoguća misija. | ||
Emocionalna inteligencija | ||
RODITELJI KAO MODELI | ||
Rijetko koji roditelji nisu poželjeli da im djeca budu uspješna i sretna. Zbog toga im sve češće nastoje osigurati što bolje uvjete učenja i razvoja. Uključuju ih u igraonice i predškolske grupe da bi se socijalizirali i zarana počeli razvijati sposobnosti. Još ne znaju čitati, a već odlaze na tečajeve stranih jezika i informatičke radionice. | ||
Obitelj i razvoj predškolskoga djeteta | ||
ZDRAVI PRIMJERI ZA PRAVILAN RAZVOJ | ||
Roditelji i društvo sa sve većom zabrinutošću suočavaju se s poremećajima ponašanja mladih. Temelji ponašanja mladih ponajviše se postavljaju u predškolskoj dobi, između 3. i 7. godine života, kao širenje navika što ih je dijete steklo prije toga, u ranom djetinjstvu. | ||
PSIHOLOGIJA | ||
OBITELJ – BITAN ODGOJNI ČIMBENIK | ||
Postignuta iskustva i znanstvena istraživanja pokazala su da dijete mora barem prve tri godine života ostati u okrilju obitelji, jer mu se inače može nanijeti trajnija šteta. Čak i u skromnim obiteljskim okolnostima dijete se razvija povoljnije nego u najboljim ustanovama. | ||
ODGOJ DJETETA U VIŠEGENERACIJSKOJ OBITELJI | ||
Postaviti jasne granice | ||
Obitelj je najmanja i najprirodnija zajednica, čije članove ne povezuje samo krvno srodstvo, već i zajednički život, međusobna ljubav, poštovanje, povjerenje i interesi. Ona je zatvorena cjelina s njena tri najbitnija člana: otac, majka i djeca, a prva iskustva i učenja dijete stječe u matičnoj obitelji. | ||
DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U SUSTAVU RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA | ||
SPAJANJE U ZDRAVU CJELINU | ||
DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U SUSTAVU RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA | ||
SPAJANJE U ZDRAVU CJELINU | ||
Hiperaktivnost kod djece predškolske dobi | ||
DIJETE IZVAN KONTROLE | ||
Često se govori o hiperaktivnosti kao o poremećaju; sam motorički nemir je, zapravo, samo jedan od temeljnih simptoma unutar tog poremećaja. | ||
AGRESIVNOST | ||
TO JE MOJA IGRAČKA | ||
Smatra se da je agresivno ponašanje način za traženje pomoći čak kod 50% djece, kojima je potrebna dodatna stručna pomoć! | ||
Dijete i igračke | ||
Poticanje kreativnosti | ||
U početku djetetova života igračka je samo sredstvo za njegovo upoznavanje okoline. Dijete igračkom maše i njom lupa, udara je i siše. Kasnije mu ona služi za imitaciju rada odraslih i za imitativnu igru uopće. U kasnom djetinjstvu igračka počinje gubiti svoje prvobitno značenje jer se u toj dobi dijete posvećuje ekipnim i borbenim igrama. | ||
Dječje igračke | ||
U skladu s dobi | ||
Djetetova sve veća sposobnost djelovanja na svijet koji ga okružuje ima važne psihološke posljedice. Dijete stječe osjećaj moći, jednako kao i znanje o okolini, uključujući i znanje o prostornim odnosima, udaljenostima i visini. Njegovu sposobnost djelovanja uveliko razvijaju i igračke adekvatne njegovoj uzrasnoj dobi. One pospješuju i njegov motorički razvoj koji se sastoji od sve veće usklađenosti temeljnih pokreta, koji obuhvaćaju pokrete kretanja, pokrete baratanja predmetima i pokrete održavanja ravnoteže. | ||
OBUĆA U MALE I PREDŠKOLSKE DJECE | ||
KRETANJE BEZ GRANICA | ||
Značenje ljudskog stopala (a, naravno, s njime i obuće) u stalnom je žarištu medicinske i nemedicinske javnosti. Možda bismo potvrdu važnosti stopala u ne/medicinskoj praksi najbolje našli u jednoj od misli Jonesa Wooda iz 1940. godine, kada je izjavio kako je 'stopalo takva struktura koja čovjeka razlikuje od životinja'. | ||
DJEČJE NAOČALE | ||
Trošak za roditelje ili ulog u budućnost | ||
Roditelji, je li vam poznato ovo: “Opet je izgubio naočale… Nema ni mjesec dana da smo kupili nove naočale, a već ih je razbio… Stakla se nisu razbila pa smo joj ih preselili u novi okvir… Ovaj se okvir neće iskriviti… Sunčane naočale – što će mu to…?” | ||
Akutne bolesti dišnoga sustava u djece predškolske dobi | ||
Naučimo kako pomoći djeci | ||
Ulaskom djeteta u jaslice ili vrtić započinje i njegovo intenzivnije druženje s vršnjacima, što povoljno utječe na socijalizaciju, ali vodi i prvim učestalijim infekcijama gornjih dišnih putova. Upravo češće pobolijevanje djeteta pred roditelja postavlja niz pitanja od kojih su najčešća "je li oslabio imunitet djeteta", odnosno "postoji li u vrtiću - jaslicama netko tko je nosilac neke bakterije". | ||
STOMATOLOGIJA | ||
DIJETE I STRAH | ||
Kako postići da moje dijete odlazi u stomatološku ordinaciju kao u vrtić? To je najčešće pitanje roditelja male djece. Odgovor je vrlo jednostavan: treba prvi put doći što ranije i kad još ne treba nikakav rad osim upoznavanja. | ||
DIJETE U BOLNICI | ||
Roditelji – suradnici u liječenju | ||
Bol i bolest za svako su dijete traumatska situacija. Naglo odvajanje djeteta od majke ili poznate sredine također je trauma za dijete. Kod primitka u bolnicu trauma je, dakle, dvostruka: dijete je i bolesno, i naglo odvojeno od majke. Ovisno o individualnom tjelesnom i psihičkom stanju, djeca su manje ili više osjetljiva na te traume. | ||
KULTURA PROMETA | ||
ODGOJ OD PRVOG KORAKA | ||
"Ako si čovjeku poklonio ribu nahranio si ga za jedan dan, | ||
HRANOM DO ZDRAVLJA | ||
Nije zdravo sve što volimo | ||
Uobičajene su izreke na području znanosti o prehrani "Čovjek je ono što jede", ili "Čovjek je ono što probavlja i upija". | ||
DETOKSIKACIJA TIJELA | ||
OTROVI VAN! | ||
Toksini, toksini, toksini. Dolaze iz okoline, zbog načina života, stresa, prehrane, dugotrajnog korištenja raznih lijekova i dovode do neravnoteže prirodne energije unutar stanica našega tijela. Nakupljaju se slobodni radikali i dolazi do pada imuniteta i vitalnosti. | ||
Ljekovito bilje | ||
L O V O R (Laurus nobilis L.) | ||
Ljekovito bilje | ||
MASLINA Olea europaea L. | ||
DJECA S POSEBNIM POTREBAMA | ||
Svijet tišine | ||
Poruka generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije povodom | ||
Raditi zajedno za zdravlje | ||
SVJETSKI DAN ZDRAVLJA | ||
Ljudski resursi za zdravlje | ||
Svjetski dan zdravlja – 7. travnja ove godine posvećen je problemu krize zdrvstvenih snaga u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija i druge organizacije brojnim aktivnostima usmjeravaju pažnju svjetske javnosti na tu krizu. | ||
Osječki dobar primjer | ||
DJELUJMO SVI ZA ZDRAVLJE | ||
Zdravlje je najveće bogatstvo svakog pojedinca i naroda. Očuvati to bogatstvo znači stalnu borbu za narodno zdravlje protiv brojnih neprijatelja naroda, od kojih su maligne bolesti „neprijatelj naroda br. 2“. | ||
POLAZAK U ŠKOLU | ||
KALENDAR NIJE DOVOLJAN | ||
U trenucima kada dođe vrijeme za razmišljanje o polasku djeteta u osnovnu školu, svaki roditelj se s više ili manje straha zapita: da li je moje dijete dovoljno zrelo? Hoće li uspješno udovoljiti zahtjevima koji ga očekuju? | ||
MLAĐE ŠKOLSKO DOBA | ||
Početak sazrijevanja | ||
“Od kolijevke pa do groba najljepše je školsko doba…” | ||
RAZVOJ DJETETA U MLAĐOJ ŠKOLSKOJ DOBI | ||
DOSLJEDNOST U ODGOJU | ||
U mlađoj školskoj dobi, između 6 – 7. i 11. godine života, još je dominantan utjecaj obitelji, ali se on postepeno smanjuje zbog utjecaja okoline, prvenstveno zato što se javlja nov i vrlo važan čimbenik – školska sredina. Tek pred kraj te školske dobi počinje se javljati utjecaj trećeg čimbenika – školskih vršnjaka i medija. | ||
ZDRAVSTVENA PROBLEMATIKA DJECE OD I. DO IV. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE | ||
ODRASTANJE BEZ TRAUMA | ||
Ulazak u školu bitna je promjena u životu svakog djeteta: igru i bezbrižno djetinjstvo zamjenjuje organizirani rad, a s njim dolaze brige i dužnosti, oduzimanje slobode pokreta te boravak u zatvorenom prostoru. | ||
ZNAČENJE IGRE ZA DIJETE RANE ŠKOLSKE DOBI | ||
IGRA OTKRIVA SKLONOSTI | ||
«Ne prestajemo se igrati zato što ostarimo; ostarimo zato što se prestanemo
igrati.» | ||
VAŽNOST KRETANJA U DJECE PREDŠKOLSKE I ŠKOLSKE DOBI | ||
TRČANJE JE "U KRVI" | ||
Aktivnost je vitalna ljudska potreba. Činjenica je da je moderni čovjek smanjio razinu fizičke aktivnosti te da se mnogi zdravstveni problemi kod ljudi srednje i starije dobi javljaju kao posljedica neaktivnosti. Dio “odgovornosti” za takvo stanje proizlazi i iz činjenice da čovjek nije stjecao naviku kretanja u mlađoj životnoj dobi te da je stjecanje takvih životnih nazora i mijenjanje već usvojenih puno teže kad je čovjek stariji. | ||
ŠKOLSKA DJECA I SPORT | ||
Počinje kao igra | ||
Preventiva je osnovni vodič u medicini. Svakodnevnom sportskom higijenom lakše je održavati i unapređivati vlastito zdravlje. | ||
SURADNJA U SOCIJALNIM SUKOBIMA | ||
GRADNJA, A NE RUŠENJE ODNOSA | ||
Učenje dugoročno efikasnih ponašanja u sukobima već u ranoj životnoj dobi može
pomoći djetetu u boljoj socijalnoj adaptaciji tijekom mladenaštva i odrasle
dobi. Vježbanje socijalnih vještina za suradničko rješavanje sukoba predstavlja
važno područje prevencije nastanka i razvoja poremećaja u ponašanju. | ||
NEUROZE U DJETINJSTVU – NOĆNO MOKRENJE | ||
Mokar krevet | ||
Spoznaje o psihoneurozama odraslih ne mogu se u potpunosti primjenjivati na djecu. Posebnosti psihodinamike i način pokazivanja psihoneuroza u djetinjstvu proizlaze iz posebnosti duševnog razvoja i utoliko su naglašenije ukoliko je dijete mlađe. | ||
HIPERAKTIVNOST I POREMEĆAJ PAŽNJE U ŠKOLSKOJ DOBI | ||
Nisam zločest | ||
Polazak djeteta u školu velik je događaj u njegovu životu i životu njegove obitelji. Uspjeh u školi postaje vrlo značajan segment u životu djeteta, a počesto i najvažniji u vrednovanju djeteta, kako od učitelja i roditelja, tako i drugih učenika i od djeteta samoga. | ||
RADIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA U DJEČJOJ DOBI | ||
KORIST I ŠTETA NA VAGI | ||
Dijete je dijete, a ne odrastao čovjek u malom. Ono se od odraslog čovjeka razlikuje u anatomskom, fiziološkom i psihološkom, ali i u patološkom pogledu. Te su razlike to jače izražene što je dijete mlađe, tad su slabije i otporne imune snage organizma. | ||
Okulistika | ||
TJELESNI S NAOČALAMA - ZAŠTO NE? | ||
Sjećam se svojeg školovanja. Morali smo poštivati određena pravila. Nitko nam nije objasnio zašto. Kute su bile obvezne. Nismo smjeli nositi nakit. Bože sačuvaj šminke i lakiranih noktiju! Zabrane nam se nisu sviđale, ali smo ih se morali držati. | ||
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA | ||
BITI DRUKČIJI | ||
Mnogo je načina i razloga zbog kojih možemo postati dručiji u nekoj socijalnoj grupi. Nekad nas na to prisili kakav hendikep, nekad preseljenje; nekad sposobnosti i mogućnosti, a nekad nemogućnosti; nekad imovinsko stanje, a nekad običaji. | ||
Iz rada Gradskog društva Crvenog križa Rijeka | ||
"Dan i noć" | ||
Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka svojim dugogodišnjim brojnim aktivnostima dokazuje da je aktivan i uspješan društveni faktor koji se bavi prevencijom ovisnosti. Brojne aktivnosti kojima se bave različite komisije, kao dio Gradskog društva, dijelom su prikazane i u priručniku za rad s mladima «Pridruži nam se». | ||
Razmišljanja studentice Visoke učiteljske škole Marine Krmpotić | ||
nakon održanih radionica u vrtićima i osnovnim školama | ||
Ljekovito bilje | ||
VRIJESAK (Galluna vulgaris L.) | ||
Ljekovito bilje | ||
GOSPINA TRAVA (Hypericum perforatum L.) | ||
Prehrana djece | ||
UKUSNO I ZDRAVO | ||
Winnicot (pedijatar i psihoanalitičar) rekao je "Hranjenje dojenčeta stvar je odnosa između njega i majke, primjena u praksi afektivnog odnosa između dvaju ljudskih bića." Najraniji odnos prema hranjenju treba uspostaviti na adekvatan način (intuitivno uspostavljen kontakt zdrave majke i djeteta). Sa 6 tjedana života počinje proces učenja djeteta o prehrambenim navikama, koji se temelji na imitaciji roditelja. | ||
Na putu prema zrelosti | ||
ODRASTAMO ZAJEDNO | ||
„Odgoj nisu samo naredbe, zabrane, kazne i prigovori. Odgoj su i pohvale, poticaji, podrška, priznanje, razumijevanje i ohrabrivanje. Odgoj je ljubav.“ | ||
ADOLESCENCIJA I PUBERTET | ||
Narušena prirodna ravnoteža | ||
Adolescencija i pubertet zbivaju se istodobno, ali predstavljaju dva različita procesa. Adolescencija je psiho-socijalna pojava, dok je pubertet anatomsko-fiziološka pojava. | ||
TINEJDŽERI I IZLASCI | ||
JASNA PRAVILA IGRE | ||
U razdoblju prelaska iz kasnog djetinjstva i ulaska u fazu rane adolescencije započinju i prvi problemi oko izlazaka. Najveći je problem « pomiriti» želje, potrebe i stavove tinejdžera sa stavovima roditelja. | ||
Tjelesni odgoj i adolescenti | ||
VJEŽBANJE U KAFIĆU | ||
Unatoč tome što se posljednjih godina sve više ulaže u promociju tjelesne aktivnosti kao faktora zdravlja, svjedoci smo kako tjelesna aktivnost opada s godinama, osobito kod mladih. | ||
Programi tjelesne i zdravstvene kulture prilagođeni za učenike sa zdravstvenim teškoćama | ||
KOLIKO TIJELO MOŽE | ||
Tjelesna se aktivnost dugi niz godina promiče kao faktor važan za očuvanje i unapređenje zdravlja, osobito djece i mladeži. Fizička aktivnost vitalna je potreba djece i mladih, što je već odavno prepoznato, i u sustavu školstva provodi se kroz nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjim školama. | ||
Zaštita reproduktivnog zdravlja mladih | ||
NUŽNOST SUSTAVNOG SPOLNOG ODGOJA | ||
Suvremeni život suočava mlade s većim izazovima nego ikad. Seksualnost je prostor (rastućih) individualnih sloboda, ali se u međuvremenu pretvorila i u poprište rizika. | ||
Kako mladi doživljavaju instituciju braka i pojam vjernosti | ||
PUTOVANJE UDVOJE | ||
Živimo u nemirnom vremenu. U životu se sve mijenja, sve dobiva nove oblike.
Od mladih se traži da budu informirani, da se jasno postave i da se bore za
svoje stavove i uvjerenja.
Kao da je to lako i jednostavno!
Što današnjim mladima znače riječi vjernost ili brak? Da li su one izgubile
onaj smisao i vrijednost koje su imale generacijama? | ||
Maloljetnička trudnoća | ||
NEZRELE ZA MAJČINSTVO | ||
Maloljetničkom nazivamo trudnoću u adolescentica između 15 i 19 godina. Statistički podaci pokazuju prosječan početak spolnog života djevojaka sa 17,2, a dječaka sa 16,3 godine. Poznato je da svega 40% parova koristi neki oblik kontracepcije. Hormonsku kontracepciju kod nas koristi svega oko 7 %, a u razvijenijim zemljama i do 40 % adolescentica. | ||
POUZDANJE I NEPOUZDANJE U BRAKU | ||
Roditelji u sjeni | ||
Dijete u svojim roditeljima vidi moć za koju je mislilo da je samo njegova i pripisuje im svemoći i sveznanja. I mnogi odrasli ljudi naginju vjerovanju da su njihovi roditelji svemoćni. | ||
Depresija među djecom | ||
ODRASTI ILI NE | ||
Depresija će do 2020. godine postati, procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija, drugi vodeći javnozdravstveni problem u svijetu, odmah iza ishemične bolesti srca. Zabrinjavajuće je da od depresije sve više pate djeca i mladi. | ||
Prevencija depresije | ||
BRIGOM ZA DRUGE POMAŽEMO SEBI | ||
Depresija je jedna od najčešćih kroničnih bolesti razvijenoga svijeta. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), trenutno zauzima četvrto mjesto među vodećim bolestima, a procjenjuje se da će već do 2020. godine dostići drugo mjesto. | ||
Problemi u adolescenata nastali uzimanjem psihoaktivnih supstanci | ||
BIJEG U DROGU | ||
Problem korištenja alkohola i psihoaktivnih supstanci predstavlja jedan od vodećih problema današnje populacije mladih u Hrvatskoj i u svijetu. U razgovoru s adolescentom često imamo dojam da se pred nama nalazi mlada osoba koja je iako vanjskim izgledom i držanjem u većini slučajeva ostavlja dojam odrasle osobe, u biti je nezrela i nesamostalna, a samim time i vrlo podložna utjecajima koji mogu dovesti i do posezanja za drogom i alkoholom. | ||
Ovisnosti kao ekološki problem | ||
ODGOJ ISPRED OBRAZOVANJA | ||
«Ekologija, ne radi se o tome kako misliš, nego kako živiš.» | ||
Iskustva iz rada savjetovališta u Centru za ovisnosti | ||
ILI JA, ILI ON | ||
HIV / AIDS u Hrvatskoj | ||
DOBRO JE PONOVITI | ||
Sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS) uznapredovali je stadij infekcije virusom humane imunodeficijencije (HIV-om), koji napada obrambeni sustav organizma s posljedičnim razvojem specifičnih zaraznih i malignih bolesti. | ||
MLADI I ZARAZNE BOLESTI | ||
POREMEĆAJ ČITANJA I PISANJA | ||
Planinina | ||
Znatan udio u dječjoj populaciji imaju djeca s različitim teškoćama u učenju, a velik dio te kategorije čine djeca s poremećajima čitanja i pisanja, odnosno disleksijom i disgrafijom. | ||
Negativno emocionalno izražavanje | ||
KAZNA ZA PSOVKU - PSOVKA | ||
Mudrost života ne sastoji se toliko u podizanju što više dobrih navika, koliko
u stjecanju što manje loših. | ||
SISTEMATSKI PREGLEDI DJECE | ||
ČUDESNI ČEŠNJAK (Allium sativum L.) | ||
TRANSMASNE KISELINE | ||
ZAMKE ŽIVOTA | ||
Današnji postupci hidrogenizacije biljnih ulja, kao i rafinacija ulja pri visokim temperaturama, narušavaju prirodnu molekulsku strukturu nezasićenih masnih kiselina, koje štetno djeluju na ljudsko zdravlje. | ||
Svjetski tjedan dojenja | ||
25 godina zaštite dojenja | ||
Svjetski tjedan dojenja | ||
25 godina zaštite dojenja | ||
Svjetski tjedan dojenja | ||
Svjetski tjedan dojenja | ||
25 godina zaštite dojenja | ||
Pet načela dojenja | ||
Tečaj pripreme trudnica za porod i roditeljsku funkciju | ||
Znanjem protiv straha | ||
Zaštita zdravlja žena jedan je od prioritetnih zadataka zdravstvene zaštite. Mjere za unapređenje i očuvanje zdravlja žena, naročito u fertilno doba, spadaju u preventivu visokog ranga. Kao najvažniji moment te zaštite možemo izdvojiti perinatalnu zaštitu koja treba osigurati praćenje i zdravstveni nadzor žene i djeteta tijekom trudnoće, porođaja i puerperija. | ||
Porođaj očima oca | ||
POMOĆ TIJELOM I SRCEM | ||
Oduvijek se smatralo da je rođenje jedna od najvećih trauma u čovjekovom životu, koja znatno utječe na njegovo dalje ponašanje. Posljednjih desetak godina pojavio se niz znanstvenih istraživanja koja potvrđuju tu teoriju. | ||
Kriza dojenja | ||
Trud nije uzaludan | ||
Znanost je dokazala da dojenje u ranom dojenačkom razvoju pruža djetetu najbolju ishranu, štiti ga od brojnih infekcija, potpomaže sazrijevanje probavnog trakta, sprječava razvoj alergijskih reakcija itd. Rast i razvoj u najvećem su zamahu u ranom dojenačkom periodu i tada djetetu treba pružiti najbolje, a majkama upravo to mora biti glavni motivirajući faktor. | ||
Liječenje i rehabilitacija dislociranoga kuka | ||
Vježbe za pravilan hod | ||
Skrining novorođenčadi na razvojnu displaziju kuka | ||
Pogled u zglob | ||
Razvojna displazija kuka najčešća je anomalija lokomotornog sustava. Procjenjuje se da je u Europi incidencija displazije kukova 2 do 4% sve novorođenčadi, a prevalencija luksacije oko 2 na 1 000 djece poslije novorođenačke dobi. | ||
Mentalno zdravlje i rani odgoj | ||
DIJETE UČI OD SVOJE OKOLINE | ||
Čitav ljudski život, u pogledu spoznajnih i misaonih sposobnosti, dominantno zavisi o razvoju ljudskoga mozga u najranijoj životnoj dobi, i to u razdoblju do šeste godine života. | ||
Prepoznavanje i razvijanje darovitosti kod djece | ||
LUMENI U POTICAJNOM OKRUŽENJU | ||
«Svako je ljudsko biće u svojem pojavnom obliku i po svojoj psihotjelesnoj konstrukciji unikat. Čak ni jednojajčani blizanci, koji su začeti na istoj genetskoj matrici, nisu istovjetna bića iako su, dakako, sličniji nego obična braća ili, pogotovo, dalji srodnici. Mogli bismo samo pretpostaviti da bi možebitni ljudski klon bio svojevrsna kopija svojega originala. No, postoji realna činjenica da među ljudima postoje značajne individualne razlike i da sam pojedinac mijenja osobine tijekom svojega razvoja u različitim kvantitativnim i kvalitativnim varijacijama. Isto tako je i činjenica da ima pojedinaca koji u jednakim okolnostima mogu obavljati određene aktivnosti izrazito brže, bolje i originalnije nego drugi, pa onda takve osobe nazivamo nadarenima, odnosno darovitima ili talentiranima.» ( I. Koren ) | ||
Odgoj djece | ||
NIJE LAKO BITI DOBAR RODITELJ | ||
Zadaća je svakog roditelja odgojiti zrelu, emocionalno stabilnu ličnost. Da bi se dijete razvilo u takvu osobu, potrebno je da razvije dobru sliku o sebi, samopouzdanje i da prihvati sebe. To može jedino uz bezuvjetnu ljubav, podršku i prihvaćanje roditelja. Ona djeca koja nemaju takvu podršku ne znaju se nositi s kritikama izvan obitelji, teško podnose neuspjeh i teže ostvaruju svoje potencijale. | ||
GINEKOLOŠKA AMBULANTA ZA MLADE U ODJELU ŠKOLSKE MEDICINE | ||
AKO NE ZNAŠ, PITAJ | ||
Zaštita reproduktivnog zdravlja obuhvaća odgovorno spolno ponašanje, rađanje zdravog i željenog potomstva te kvalitetan spolni život, bez prisile i nasilja. Istraživanja u svijetu ukazuju na to da spolno prenosive bolesti, neželjene trudnoće, pobačaji, seksualno zlostavljanje postaju značajan javnozdravstveni problem te je rad na njihovoj prevenciji temeljni preduvjet očuvanja reproduktivnog zdravlja u zrelijoj dobi. | ||
Kontracepcija | ||
SVATKO NA SVOJ NAČIN | ||
Kontracepcija je jedan od oblika planiranja obitelji. Planiranjem obitelji budući roditelji odlučuju o željenim razmacima između porođaja te o ukupnom broju djece. Kontracepcija je sprečavanje začeća, odnosno trudnoće i uključuje sve metode kojima se, prije usađivanja (implantacije) zametka, sprečava trudnoća. | ||
Ublažavanje klimakterijskih smetnji pomoću hrane i drugih prirodnih mjera | ||
Desetak burnih godina | ||
KLIMAKTERIJ je prijelazno doba u ženinom životu, kada žena postupno gubi sposobnost rađanja, a obuhvaća predmenopauzu, menopauzu i postmenopauzu. | ||
Menopauza i porozne kosti (osteoporoza) | ||
Kad hormoni čine čuda | ||
Naziv menopauza (zadnja prirodna menstruacija) dolazi od grčkih riječi: men-mjesec
i pausis-prestati. Povijesni izvori govore da su žene u antičko doba, u staroj
Grčkoj, zadnju menstruaciju (mjesečnicu) dobivale gotovo u istoj životnoj dobi
(oko 50-e godine) kao i većina žena danas. | ||
Hemofilija | ||
KVALITETAN ŽIVOT BEZ STRAHA | ||
Hemofilija je bolest krvi koja nastaje zbog urođenog nedostatka ili smanjene aktivnosti tzv. čimbenika zgrušavanja. Čimbenici zgrušavanja su proteini u krvi koji sudjeluju u stvaranju ugruška. Postoji najmanje 14 čimbenika zgrušavanja koji, da bi se formirao ugrušak, moraju djelovati zajednički i vrlo precizno. Ako jedan od tih čimbenika nedostaje ili mu je poremećena funkcija, rezultat je abnormalno krvarenje. | ||
INCEST | ||
NAJMONSTRUOZNIJI ZLOČIN | ||
Ne sramoti čovjeka osuda, već njen uzrok. Seneka | ||
Edukativni film za mlade | ||
JUTRO POSLIJE | ||
KAVA | ||
KAVA - napitak koji je osvojio svijet | ||
Može li suvremeni čovjek, bilo gdje na svijetu, zamisliti početak dana bez
kave? Može li se zamisliti poslovni dan, odlazak u kavanu ili "kafić",
susret s prijateljem ili razgovor od pet minuta - bez kave? | ||
Školovanje djece s oštećenjem vida | ||
Kad je ploča predaleko | ||
Grad Rijeka – grad za zdravo starenje | ||
STAROST PRUŽA VELIČANSTVENE VIDIKE | ||
Kvaliteta življenja u velikoj je mjeri određena objektivnim zdravstvenim statusom, ali i percepcijom vlastita zdravlja, odnosno subjektivnom procjenom o tome koliko se zdravima osjećamo. Zdravlje je, zapravo, neprocjenjivo vrijedan životni resurs, kojeg, nažalost, često postajemo svjesni tek kada se ono naruši. | ||
Učimo starjeti | ||
POZITIVAN STAV PRODUŽUJE ŽIVOT | ||
U poslu patronažne sestre svakodnevno susrećem starije ljude s brojnim problemima i bolestima, kojima se starost komplicira te mi se često nameće misao da je starost gotovo uvijek takva. | ||
Kako usporiti starenje i živjeti duže | ||
Preporuke i ograničenja | ||
Starenje je životni proces postupnog i nezaustavljivog pogoršavanja i propadanja organizma kojim se ujedno skraćuje život (što se više stari, veća je vjerojatnost umrijeti). Svaki bi čovjek stario i kada ne bi bilo bolesti, ali bolesti prate čovjeka tijekom cijeloga života, pogoršavajući mu zdravlje, čime se mijenja način starenja i trajanje života, što se osobito odnosi na infarkt srca, moždani udar i rak, zbog kojih mnogi ljudi žive znatno kraće. | ||
Starenje | ||
Normalna pojava ili znak bolesti | ||
Svi ćemo ostarjeti. Normalno starenje dovodi do promjena u tijelu i umu, ali mnogi simptomi mogu dovesti do bolesti, koja se može liječiti ili otkloniti. Te bi znakove trebalo poznavati kako bi se moglo razlikovati starenje od pojave bolesti i te promjene na vrijeme liječiti. | ||
Zdravo starenje | ||
Mojih prvih 90 godina | ||
Imam 90 godina, umirovljenik sam već 30 godina, živim sam u stanu (udovac sam već 28 godina, a troje odrasle djece ne živi sa mnom). Sam obavljam sve kućanske poslove (držim stan u redu, kuham, perem posuđe i dr.), odlazim na tržnicu, ljeti odlazim sam autobusom na kupanje (u 2005. oko 60 puta). | ||
Primjena lijekova u osoba starije dobi | ||
JESAM LI DANAS POPIO LIJEK | ||
Starijom životnom dobi smatra se dob iznad 65 godina iako će se, s obzirom na općenito starenje populacije razvijenog svijeta, ta granica i pomaknuti. Starenje sa sobom nosi promjene u radu mnogih organskih sustava, npr. smanjenu funkciju srca, pluća, bubrega, mozga, degenerativne promjene zglobova i sl. Osobe starije životne dobi uzimaju najviše lijekova i taj dio populacije troši 20-30% ukupne količine lijekova. | ||
Stres kod starijih | ||
Tableta nije jedini lijek | ||
Svi se mi suočavamo s različitim vrstama mentalnog stresa u raznim razdobljima života. Kroničan i pretjeran stres štetan je i može uzrokovati fizičke ili mentalne probleme. Stoga bi svi trebali doznati više o stresu i naučiti prikladne metode njegovog svladavanja radi fizičke i mentalne dobrobiti. | ||
Akutne plućne bolesti u starijih osoba | ||
OD ZRAKA, KLIMA - UREĐAJA I PTICA | ||
Kako bismo razumjeli učinak starenja na pluća, potrebno je razumjeti kojim putem prolazi svaki udah. | ||
Zlostavljanje u starijoj dobi | ||
TRAJNE METE NASILJA | ||
Problem zlostavljanja i zanemarivanja starijih osoba jednako je star kao i ljudsko društvo. Prema našem zakonodavstvu, ono ulazi u sklop zlostavljanja u obitelji pa je, radi zaštite i suzbijanja, nužno priznati postojanje problema. | ||
Padovi u starijih osoba | ||
POLAGANO JE BRŽE | ||
U najvećem broju slučajeva padovi u starijih osoba ne uzrokuju ozljede ili dovode samo do lakih ozljeda. Međutim, u jednoga dijela osoba zbog pada nastaju teške ozljede koje zahtijevaju bolničko liječenje, a posljedica pada može biti i smrtni ishod. Te teške posljedice pada posebno su izražene u starijih osoba. | ||
Umiranje | ||
Smrt je razlog za život | ||
Smrt je sastavni dio života. Način na koji su ljudi živjeli i umirali u prošlosti, dužina trajanja života razlikuju se u odnosu na današnje vrijeme. U prošlosti su ljudi većinom umirali u kući. U današnje vrijeme to je sasvim drukčije. | ||
Voda | ||
TEKUĆINA ŽIVOTA | ||
Voda je potrebna svakom organu jer, prolazeći iz gastrointestinalnog trakta u krv, «napaja» sve stanice tijela. Poznata je preporuka liječnika da dnevno treba popiti barem osam čaša vode jer je ona životno važna i neophodna svakom organu. | ||
Poremećaji spavanja | ||
Mrak i tople čarape | ||
Sve veći problemi spavanja kod ljudi suvremenoga svijeta poprimili su razmjere epidemije u razvijenim zemljama zapada. Današnja istraživanja u svijetu na tom području nikako ne zadovoljavaju rastuće probleme. | ||
Primjena glazbe na radu | ||
KUPELJ DUHA | ||
Prije tisuću godina, unutar tzv. starog vijeka, ljudi su koristili glazbu da pomognu sebi u radu i olakšavanju bolova. O tome postoje zapisi kod Grka, Egipćana, Perzijanaca i drugih kulturnih naroda. | ||
Nekontrolirano kupovanje | ||
Kada dlanovi zasvrbe | ||
Kad govorimo o nekontroliranom kupovanju, tipično zamišljamo ženu pretovarenu paketima i vrećicama punim stvari koje će joj kasnije samo stvarati nered u ormaru. Slika je, nažalost, u većini slučajeva ispravna. Više od 90% osoba koje boluju od tog poremećaja žene su. | ||
BUNDEVA (Cucurbita pepo L.) | ||
JABUČNI OCAT | ||
KRONIČNE BOLESTI | ||
OMEGA MASNE KISELINE | ||
Poremećena ravnoteža između omega-6 i omega-3 masnih kiselina u krvi, od kojih se stvara niz izuzetno značajnih ljudskih hormona, jedan je od najsnažnijih elemenata utjecajnih na kakvoću života čovjeka zbog mogućeg razvoja niza (40-ak) akutnih i kroničnih bolesti. | ||
Srce | ||
IZMEĐU ROMANTIKE I STVARNOSTI | ||
U popularnim pjesmama, literaturi i klasičnoj poeziji niti jedan ljudski organ ne spominje se tako često kao što se spominje srce, simbol romantičnih osjećaja. Koliko smo samo puta čuli ili pročitali: junačko i hrabro srce, dobro srce, kameno srce, čelično srce i tako unedogled. | ||
KOLIKO JE MLADO VAŠE SRCE? | ||
Zdrava prehrana u djetinjstvu | ||
ZAPOČETI MAJČINIM MLIJEKOM | ||
Bolesti krvnih žila glavni su razlog smrti u razvijenim zemljama. Čimbenici koji su direktno odgovorni za nastanak tih bolesti jesu: visok kolesterol i visok krvni tlak, debljina, pušenje, tjelesna neaktivnost i šećerna bolest. | ||
Što mladi misle o svom izgledu i kontroli tjelesne težine | ||
PRIHVATITE SVOJE TIJELO KAKVO JEST | ||
Danas je imperativ vitkosti i dobrog izgleda toliko snažan da se u mnoge djece i mladih potpuno neopravdano pojavljuje strah od vlastite "debljine" i težnja da se što više približi idealnom liku iz časopisa, s malih ili velikih ekrana. Istražili smo što o svom izgledu misle mladi i kako se doživljavaju. | ||
Suvremena prehrana - ŠTO JEDEMO? | ||
KAKVOĆA HRANE I MOGUĆI IZBOR | ||
Hrana je jedan od najznačajnijh vanjskih činitelja od utjecaja na kakvoću života i zdravlje čovjeka. Korisnost ili štetnost živežnih namirnica, raspoloživih današnjem čovjeku, spadaju u najelementarnije značajke prehrane. | ||
Važnost tjelesne aktivnosti u djece | ||
ULAGANJE U ZDRAVLJE | ||
Djetinjstvo, a posebice predškolsko razdoblje, najosjetljivije je i najranjivije životno doba. Ono određuje kakvo će biti zdravlje odrasle osobe. | ||
Tjelesnim vježbanjem i prehranom do kvalitete života u starijoj populaciji | ||
UŽITAK, BEZ VOJNE DISCIPLINE | ||
Danas je potpuno jasno da je stupanj zdravlja odraslih, osim nasljednih faktora i utjecaja okoline, značajnim dijelom odraz različitih aspekata načina života povezanih s obiteljskom tradicijom, kulturološkim i socioekonomskim okolišem. U mozaiku faktora povezanih s načinom življenja (nepušenje, neovisnost o alkoholu i drogama, zdrav način prehrane, otpornost prema stresu i infekcijama) tjelesno vježbanje predstavlja važan udio. | ||
Povišeni krvni tlak - kako ga prepoznati i što učiniti | ||
DOKTORE, BOLI ME GLAVA | ||
Ono što popularno nazivamo povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) vjerojatno je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u razvijenim zemljama svijeta. Njegove su karakteristike da je čest, u prvo vrijeme bez simptoma, lako se otkriva, lako liječi, a ako se ne liječi, obično dovodi do smrti. | ||
Kolesterol | ||
DOBAR, LOŠ, ZAO | ||
Mjerenje razine kolesterola u krvi predstavlja jednu od najčešćih dijagnostičkih pretraga koje se rutinski obavljaju u liječničkoj praksi. | ||
Moždani udar i povezanost s prehranom | ||
POVRATAK NA «STARU» PREHRANU | ||
Razlikuju se dva oblika moždanog udara (cerebralne apopleksije), i to ishemijski moždani udar (infarkt mozga) i hemoragijski moždani udar (hemoragija, tj. krvarenje u mozgu). | ||
Moždani udar | ||
TIHI UBOJICA | ||
Moždani udar ili cerebrovaskularni inzult (CVI) najčešća je neurovaskularna bolest, koja se u Hrvatskoj nalazi na prvom mjestu uzroka invalidnosti, treći je vodeći uzrok smrti i jedan od glavnih uzroka demencije. | ||
Aortokoronarne premosnice | ||
MOSTOVI I PROŠIRENJA | ||
Ateroskleroza je danas vodeći razlog smrti i invaliditeta u zemljama razvijenog svijeta. Bolest je progresivna i u nekih započinje već oko dvadesete godine života. | ||
Seksualnost i srčana oboljenja | ||
VAŽNOST EMOTIVNE POTPORE | ||
Malo je pisanih uputa ili govora kako i kada nastaviti sa spolnim životom nakon preboljelog srčanog udara i koji se problemi mogu javiti. Tome se pridaje premalo značenja, dok sve vrvi od uputa o važnosti vježbanja, svladavanja stresa, o pravilnoj prehrani ili redovnim pregledima. | ||
Cijepljenje djece | ||
IGLICA LJUBILICA | ||
Može li cijepljenje biti manje neugodno i traumatično za dijete? Svakako valja pokušati djeci olakšati i učiniti taj trenutak manje neugodnim. S cijepljenjem se dijete susreće čim ugleda ovaj svijet. Ono se nastavlja tijekom dojenaštva, predškolske i školske dobi. | ||
Seksualna edukacija mladih – da ili ne? | ||
O spolnosti bez nelagode | ||
Polemike oko uvođenja seksualne edukacije u hrvatski školski sustav i dalje su prisutne. Provedena su mnoga istraživanja i načinjene studije i programi o tome. Većina tih istraživanja pokazuje da mladi danas rano stupaju u spolne odnose, a da im je znanje o toj problematici oskudno. | ||
Zimska depresija | ||
UPALITE SVJETLO | ||
Mnogi se ljudi bolje osjećaju ljeti nego zimi, a znanstvena istraživanja pokazuju da zimsko sivilo negativno utječe na raspoloženje, pa neki ljudi ne samo da su loše raspoloženi, već pate i od tzv. «sezonske depresije». | ||
Glazboterapija ovisnika | ||
RITAM KOJI SMIRUJE | ||
Glazba, kao dio okupacijske terapije, razmatra se sa različitih stanovišta. Stav društva prema okupacijskoj terapiji, čiji dio je i muzikoterapija, često je ambivalentan. Razlog tome je stupanj razvoja društva, kao i prihvaćanje novih metoda socijalnog tretmana | ||
Žarko Šunjić: KRIŽOBOLJA, priručnik za bolesnike, Rijeka, 2006. | ||
PRILOG OBRAZOVANJU BOLESNIKA | ||
Pitomi kesten | ||
TRAŽENA POSLASTICA | ||
Način života i bolesti krvožilnog sustava | ||
Kako živimo, takvo nam je srce | ||
Srčana oboljenja prvi su uzrok smrti u mnogim zemljama svijeta, s tendencijom daljeg rasta. Usprkos enormnim sredstvima koja se izdvajaju za liječenje bolesti krvožilnog sustava i velikom napretku biotehnologije i medicine, situacija je ipak zabrinjavajuća. | ||
Zdrava prehrana u djetinjstvu | ||
ZAPOČETI MAJČINIM MLIJEKOM | ||
Bolesti krvnih žila glavni su razlog smrti u razvijenim zemljama. Čimbenici koji su direktno odgovorni za nastanak tih bolesti jesu: visok kolesterol i visok krvni tlak, debljina, pušenje, tjelesna neaktivnost i šećerna bolest. | ||
KOLIKO JE MLADO VAŠE SRCE? | ||
Srce | ||
IZMEĐU ROMANTIKE I STVARNOSTI | ||
U popularnim pjesmama, literaturi i klasičnoj poeziji niti jedan ljudski organ ne spominje se tako često kao što se spominje srce, simbol romantičnih osjećaja. Koliko smo samo puta čuli ili pročitali: junačko i hrabro srce, dobro srce, kameno srce, čelično srce i tako unedogled. | ||
Što mladi misle o svom izgledu i kontroli tjelesne težine | ||
PRIHVATITE SVOJE TIJELO KAKVO JEST | ||
Danas je imperativ vitkosti i dobrog izgleda toliko snažan da se u mnoge djece i mladih potpuno neopravdano pojavljuje strah od vlastite "debljine" i težnja da se što više približi idealnom liku iz časopisa, s malih ili velikih ekrana. Istražili smo što o svom izgledu misle mladi i kako se doživljavaju. | ||
PREVENTIVNI PREGLEDI OSOBA STARIJIH OD 50 GODINA | ||
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske uvelo je 2004. godine, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, novu obvezu provedbe preventivnih pregleda za osobe starije od 45 godina (2005. ta se granica pomakla na 50 godina) u djelatnosti opće/obiteljske medicine, kao i laboratorijske dijagnostike. | ||
Kako biti vitak | ||
Jelo – užitak, a ne izvor patnje | ||
Mnoge vam dijete mogu pomoći da privremeno izgubite na težini, ali vama je potrebna dijeta da se jako dobro osjećate, da ste puni energije i da imate dobro zdravlje. Ako ne jedete na pravi način, ne možete biti zdravi, a ako jedete kako treba, tada nećete patiti od prekomjerne težine. | ||
Izazovi života | ||
GLADNI UZ VIŠAK KILOGRAMA | ||
Hormon leptin, kojega stvara masno tkivo, šalje poruku hipotalamusu u mozgu da nije potrebno jesti. No, tu poruku mozak ponekad ne dobiva usprkos visokoj razini leptina u krvi. Visoka razina glukoze i inzulina u krvi povećava debljinu, što nakon nekog vremena uzrokuje ozbiljne zdravstvene poremećaje. | ||
(Ne)pušenje | ||
Teško je biti pušač - jaka je konkurencija | ||
Nedavno sretnem snuždena, mrzovoljna, vrlo uzbuđena i uznemirena prijatelja, inače pravog veseljaka, koji je uvijek zračio životnim optimizmom i radošću. Nikad ga takvog nisam vidio pa ga onako, kao i stotine puta prije, prijateljski priupitah: »Kako si, stari moj?» Mrko me pogleda, kao da bi se tukao, i uzvrati: «Nikako! Ma, još gore, očajno!» | ||
HPV – infekcija | ||
BOLEST MODERNOG DOBA | ||
Humani papiloma virusi (HPV) predstavljaju skupinu virusa koja je široko rasprostranjena u populaciji. Do danas je otkriveno više od 100 tipova HPV-a, koji uzrokuju različite oblike kožnih i genitalnih (spolnih) bolesti, a neki od njih smatraju se odgovornima za nastanak dobroćudnih ili zloćudnih promjena na koži i sluznicama. | ||
Prepoznavanje rizičnosti za razvoj poremećaja u ponašanju | ||
ODRASTI NIJE LAKO | ||
Odrastanjem, odnosno sazrijevanjem, sva djeca i mladi ljudi nailaze na razvojne zadaće koje valja riješiti. Oni ih u svom razvoju više ili manje uspješno svladavaju. Pri tome im pomažu roditelji, članovi šire obitelji, pripadnici mreže bliskih osoba, razrednika, nastavnika i drugih stručnih osoba ili institucija. | ||
Hiperaktivnost | ||
Učenik u pokretu | ||
Hiperaktivnost je dugotrajan poremećaj za koji su karakteristični kroničan nemir i opstruktivno ponašanje. U nastavnoj praksi, u svom dugogodišnjem radu kao profesorica engleskog i njemačkog jezika, imala sam često priliku susretati i podučavati hiperaktivne učenike koji su imali velike probleme pri svladavanju stranog jezika. | ||
Mobitel i mladi – uporaba i zloporaba | ||
Bežično nasilje | ||
Sve više djece i maloljetnika ima mobilni telefon. Čak 60% učenika srednjih škola i 20% osnovaca u Velikoj Britaniji posjeduje mobitele. Slično je stanje i u drugim zemljama. | ||
Djeca između stvarnog života i «cyber-lifea» | ||
Zanimljivo i opasno | ||
«Internet je otvorio djeci vrata u novi svijet, poučan, informativan i, iznad
svega, zabavan. No, svjesni smo da bi pedofili suvremenu tehnologiju mogli koristiti
zlorabeći povjerenje koje im djeca poklanjaju i «obrađivati» ih u brbljaonicama.» | ||
Od ljutnje do nasilja | ||
Tko se danas neće naljutiti | ||
Čovjek je biće koje se ne može uvijek kontrolirati, što predstavlja veliku potencijalnu opasnost za njega i okolinu. Iz iskustva znamo da se ljutnja pojavi naizgled niotkuda, poput oluje, napravi potop i nestane kao da je nikada nije ni bilo, dok njene posljedice mogu trajati još dugo nakon toga. | ||
Psihosomatske bolesti | ||
TIJELO U CENTRU AFEKTIVNOG ŽIVOTA | ||
Tijelo je organ ekspresije psihe. Sve se emocije izražavaju preko fizioloških procesa: radost smijehom, žalost suzama, bol grčem, stid crvenilom itd. I obratno, u svim je emocijama čovjek prisutan cijelim svojim tijelom. | ||
PROBLEMI SA SPAVANJEM | ||
Mnogi se žale da loše i vrlo malo spavaju, da nemaju zdrav i okrepljujući san, da ne sanjaju lijepe snove koji bi ih punili energijom. Suvremeni tempo života ne ostavlja dovoljno vremena za spavanje, a velike i nagle promjene klimatskih uvjeta uzrok su nesanici, nervozi i uznemirenosti. | ||
Komunikacija između suradnika | ||
Pohvala javna, kritika u četiri oka | ||
Problem svijeta je u tome", reče učitelj s uzdahom, "što ljudska
bića odbijaju postati odraslima." | ||
Deset savjeta muškarcu kako da živi bez stresa | ||
Ne potiskujte djetinjaste želje | ||
Najveći neprijatelj suvremenom zaposlenom muškarcu, njegovu tjelesnom i duševnom zdravlju, jest stres. Stres je opća reakcija organizma na štetne vanjske podražaje, na stalna uzbuđenja i napetosti. | ||
Što učiniti kod prehlade | ||
Kivi | ||
Voće bogato vitaminom C | ||
Divlji kesten | ||
«Indijac» koji je osvojio Europu | ||
Drvo divljeg kestena potječe iz Indije i unutrašnjosti Azije, odakle se proširio po čitavoj Europi. Raste brzo, nema nikakvih posebnih zahtjeva, uspijeva u svakoj zemlji, a dostigne starost i više od dva stoljeća! Plod mu je nejestiv, a drvo se sadi po gradskim parkovima i drvoredima jer ima slikovit i lijep cvijet te velike listove koji, s bogatom krošnjom, prave, ljeti poželjni, osvježavajući hlad. | ||
DESET KORAKA U POMOĆI DJETETU DA KAŽE “NE” | ||
Vitamini | ||
ČAROLIJA ŽIVOTA | ||
Vitamini su jedna od esencijalnih tvari života. Neki vitamini snažni su antioksidansi, koji smanjuju preveliku količinu slobodnih radikala u organizmu i time bitno utječu na stvaranje parakrinih hormona, temeljnih tvari za očuvanje zdravlja organizma. | ||
Poruka direktorice Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana zdravlja 2007. | ||
Zakoni i pravilnici | ||
U FUNKCIJI ZDRAVLJA I SIGURNOSTI | ||
Kao oblik pripreme za moguća krizna stanja, Republika Hrvatska zakonski je regulirala pripremu svih subjekata koji su dužni izraditi plan za postupanje ili prevenciju takvih situacija, a u skladu s Pravilnikom o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 20/06). | ||
Vatrogasna služba – nositelj zaštite i spašavanja | ||
VATRU GASI, BRATA SPASI!!! | ||
"Ne samo na zvon zvona i na bubnjanje bubnjeva, već i na svaki drugi glas o požaru ili uzbuni zbog požara, noću ili danju, svaki vatrogasac, redovni ili pomoćni, ima bez ikakva oklijevanja pojuriti prema spremištima da tamo dobije odgovarajuće zapovijedi. Svaki izostanak ili kašnjenje bit će najstrože kažnjeni." | ||
Hrvatska gorska služba spašavanja | ||
POMOĆ BEZ GRANICA | ||
Riječka parkirališta i još mnogo više | ||
PAUCI I LISICE | ||
Uloga Crvenog križa u katastrofama | ||
PRIPREMIMO SE ZAJEDNO | ||
Kad se govori o katastrofama, misli se na svaki događaj «koji izaziva tako velike posljedice na ljudske živote, imovinu ili ustaljeni i uobičajeni način života da je za njihovo otklanjanje potrebno aktivirati ne samo redovite službe, već i sve raspoložive resurse pojedine zajednice, šire zajednice ili čovječanstva u cjelini kako bi se situacija stavila pod kontrolu, prije svega spasili ili zaštitili ljudski životi, ali i materijalne vrijednosti, kulturna dobra ili postignuta kvaliteta življenja te omogućio što brži povratak u normalno stanje.» | ||
Uloga transfuzijske medicine u kriznim stanjima i katastrofama | ||
NAJVAŽNIJI «PRIRODNI» LIJEK | ||
Transfuzijska medicina se, za razliku od ostalih zdravstvenih struka, odlikuje nizom posebnosti koje se baziraju na osnovnim načelima rada transfuzijske djelatnosti, kao što su samodostatnost, kvaliteta i ekonomičnost. | ||
SUSTAV 112 U KRIZNIM SITUACIJAMA | ||
HALO POMOĆ | ||
Centar 112 Rijeka počeo je raditi u lipnju 1979. godine, kao gradski centar 985, sa zadatkom da otkriva i prati sve događaje koji ugrožavaju ljude i materijalna dobra ili na bilo koji način utječu na normalan život i rad građana, a u slučaju rata zadatak mu je praćenje djelovanja neprijatelja iz zraka, s kopna, mora ili kod nuklearno-kemijsko-bioloških udara. | ||
Zdravstvo u kriznim situacijama - djelatnost epidemiološke službe | ||
PTICE U KARANTENI | ||
Temeljem pozitivnih zakonskih propisa (Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN 121/03 i Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, NN 60/92), higijensko-epidemiološka služba (u nastavku HE služba) provodi higijensko-epidemiološku zaštitu stanovnika Republike Hrvatske od zaraznih bolesti. | ||
Zdravstvena (ne)sigurnost žitelja otoka Suska | ||
Najugroženiji su žitelji najmanjih otoka | ||
Od svih otoka cresko-lošinjskog arhipelaga, zdravstveno je najugroženije stanovništvo onih najmanjih – Ilovika, Unija, Suska, Velih i Malih Srakana. | ||
Kakav zrak udišemo | ||
SINDROM BOLESTI ZGRADA | ||
Opće je poznato da zagađeni vanjski zrak može biti opasan za zdravlje, ali premalo ljudi zna da zagađeni zrak u zatvorenim prostorima predstavlja još veću opasnost za njihovo zdravlje. Gotovo je polovina svih bolesti uzrokovana ili pogoršana zagađenjima zraka u zatvorenom prostoru. | ||
Pušenje i dojenje | ||
PUŠAČI – RODITELJI BOLESNE DJECE | ||
“Majčino mlijeko namijenjeno je prehrani ljudske vrste.” Ta je činjenica u današnje vrijeme nepopularna i dojenje se zapostavlja. | ||
POTREBA ZA PSIHIČKO-EMOCIONALNIM SAVJETOVALIŠTIMA | ||
UZBUNA U MOZGU | ||
Psihičko i emocionalno stanje čovjeka vrlo intezivno utječe na složene mehanizme djelovanja hormona i gena, a time i na sveukupno stanje organizma čovjeka. | ||
INTELEKT I SREĆA | ||
«Bedasti» sretniji od pametnih | ||
Povezanošću inteligencije i sreće bavili su se učenjaci, filozofi i biolozi. Inteligentnu osobu ljute prijestupi i nepravde, pa svoju ljutnju često pokazuje i zbog toga je ne samo gnjevna i naprasita, već i nesretna. | ||
Equisetum arvense L. | ||
Poljska preslica | ||
Poljska preslica raste po travnjacima, njivama i vinogradima, ali i uz potoke, uz nasipe i po zapuštenom tlu, sve do visine od 1 500 metara. Cvate u svibnju i lipnju, a bere se u ožujku i travnju, prije nego što joj truske dozriju. U medicinske svrhe upotrebljavaju se samo sterilne, granate stabljike bez cvjetnih klasova, čije su grane vrhovima okrenute prema gore. | ||
IN MEMORIAM | ||
Doc. dr. sc. Vinko Šamanić, dr. med. 1928. – 2007. | ||
RAD HITNE MEDICINSKE POMOĆI U MASOVNIM NESREĆAMA | ||
SEKUNDE ZA SPAS | ||
Debljina – javnozdravstveni izazov današnjice | ||
OSVIJESTIMO OPASNOST | ||
Debljina (pretilost) kronična je bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masti u tijelu. Za utvrđivanje pothranjenosti, normalne ili prekomjerne tjelesne težine te pretilosti u odraslih osoba oba spola, koristimo se određivanjem indeksa tjelesne mase (BMI). | ||
Debljina - pošast modernoga doba | ||
JEFTINA HRANA, SKUPO ZDRAVLJE | ||
Suvremeni stil života odgovoran je za epidemiju debljine, kako u svijetu, tako i u našoj zemlji. Svaki je peti stanovnik naše zemlje debeo, a oko 40% stanovnika ima prekomjernu tjelesnu težinu, tako da su ljudi s normalnom tjelesnom težinom danas u manjini. | ||
ŽIVIMO U DEBELOM, DEBELOM SVIJETU | ||
Prevencija pretilosti definitivno se zanemaruje. Pa koje je onda rješenje za mnogobrojne pretile osobe i, što je najtragičnije, sve veći broj pretile djece? | ||
Grad Rijeka: Za zdraviji život | ||
HRANE LI SE RIJEČANI ZDRAVO? | ||
Tipičan način života većine ljudi podrazumijeva mnoga ponašanja koja uključuju rizik od bolesti i ozljeda. Milijuni ljudi puše cigarete, pretjerano piju alkohol, koriste droge, jedu masnu hranu, jedu previše ili su premalo tjelesno aktivni. Ipak, mnogi srećom postaju svjesni opasnosti koje donosi takav način života i mijenjaju svoje ponašanje kako bi zaštitili vlastito zdravlje. | ||
Što je zdravo, a što debelo | ||
SMANJI UNOS I POVEĆAJ POTROŠNJU | ||
Biti debeo u običnom govoru znači imati već na prvi pogled tjelesnu težinu preveliku u odnosu na visinu. U medicinskom značenju postoje tri točno omeđene vrste debljine (s rasponima u kilogramima), tj. prekomjerne tjelesne težine zbog nakupljanja masnog tkiva u tijelu, i to: 1. povećana tjelesna težina koja znači povećan rizik (opasnost) za zdravlje jer ima za posljedicu povećan rizik obolijevanja od mnogih, uglavnom degenerativnih bolesti, 2. debljina (pretilost) koja znači velik rizik za zdravlje i 3. teška ili patološka debljina koja znači vrlo velik rizik za zdravlje. | ||
Kompulzivno prejedanje | ||
SPAS U HRANI | ||
Poremećaji prehrane uključuju ozbiljne smetnje ponašanja pri uzimanju hrane. Obično se javljaju u obliku ekstremne i nezdrave redukcije unosa hrane ili prenaglašenog kompulzivnog prejedanja. Smatra se da poremećaji prehrane nisu prouzročeni neuspjehom volje, nego su to stvarni i izlječivi biopsihosocijalni poremećaji u kojima, među ostalim obilježjima, određeni obrasci ponašanja izmiču kontroli. | ||
Nove antropometrijske mjere Svjetske zdravstvene organizacije za praćenje rasta i razvoja djece do | ||
DOPUŠTENE KRIVULJE | ||
U prevenciji debljine značajno mjesto imaju odgovarajući standardi s kojima se uspoređujemo da bismo znali da li smo debeli ili nismo. Uobičajeno je da se te mjere u dječjoj dobi prikazuju krivuljama rasta. Do tih mjera dolazi se mjerenjem neke populacije. | ||
Debljina u starijih osoba | ||
KAD JE STAROST «TEŠKA» | ||
Debljina, uz pothranjenost i nepravilan unos hrane, pušenje, alkoholizam i druge ovisnosti, tjelesnu neaktivnost, nepravilno uzimanje lijekova, neprovedbu preventabilnih zdravstvenih mjera za starije osobe, tjelesne poremećaje, psihičke promjene, neliječeno povećanje krvnog tlaka, stanje zubala, lošu osobnu higijenu, izlaganje vanjskim utjecajima i nepoštivanje propisa liječnika, pripada čimbenicima nastanka bolesnog starenja | ||
Prehrana i zdravo starenje | ||
BIOLOŠKA DOB NE MORA BITI I KRONOLOŠKA | ||
Dva su osnovna poremećaja u prehrani starijih ljudi. Prekalorična i nekvalitetna prehrana može dovesti do pretjeranog debljanja i istovremenog nedostatka nutrijenata, sa svim posljedicama koje mogu proizaći iz toga stanja (šećerna bolest, visoki krvni tlak, aterosklerotske promjene, rak). | ||
Debljina - posljedica ili uzrok hormonske neravnoteže | ||
PROMJENA ŽIVOTNIH NAVIKA | ||
Debljina (pretilost) prekomjerno je nakupljanje masti u tijelu i predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji ugrožava zdravlje. Debljina je rizični čimbenik za nastanak niza bolesti (bolesti srca i krvnih žila, rak, šećerna bolest itd.) te znatno pridonosi pobolijevanju i smrtnosti. Rizik obolijevanja i umiranja pretilih osoba puno je veći u usporedbi s osobama normalne tjelesne težine. | ||
Debljina i kako je liječiti | ||
PRIVREMENI «ESTETSKI» NEDOSTATAK | ||
Debljina je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva i uglavnom nastaje kao posljedica neravnoteže između količine unesene i potrošene energije u organizmu. | ||
Kirurško liječenje patološke pretilosti | ||
MOZAK ZNA KAD JE ŽELUDAC PUN | ||
Kada čujete bolesnika koji u razgovoru s kirurgom, prije odluke o načinu liječenja, kaže: “Osjećam da me vlastito tijelo ubija!”, u trenutku shvatite da je to iskren izričaj za pomoć bolesnika koji ne boluje od raka ili sličnih, uglavnom neizlječivih bolesti, no njegova bolest polako ali sigurno vodi u smrt. | ||
Tretman pretilosti | ||
GRUPA JE ZAKON | ||
U posljednjih nekoliko godina prevalencija pretilosti, kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju, poprima karakteristike epidemije. Čimbenici nastanka i održavanja prekomjerne tjelesne težine brojni su i različiti za svakoga pojedinačno. | ||
Probavni poremećaji | ||
PEPTIČKI ULKUS | ||
Ulkus digestivnog trakta bolest je, koju je imao svaki deseti čovjek barem jednom u tijeku svog života. Tako česta pojava te bolesti upućuje na posebnu pozornost pri dijagnozi, liječenju i prevenciji. | ||
Bolesti štitnjače | ||
OD UMORA DO POJAČANE AKTIVNOSTI | ||
Izazovi života | ||
(NE)AKTIVNOST MLADIH | ||
Mnoga istraživanja u brojnim zemljama pokazuju «epidemiju» porasta prekomjerne tjelesne mase i debljine, ne samo kod odrasle populacije, nego već i kod mlađih naraštaja školske dobi (pa i najmlađih). Gdje su uzroci takvog trenda i kako izbjeći posljedice? | ||
(Rosa centifolia L.) | ||
Vrtna ruža | ||
Ruža potječe iz Perzije - odakle su je, u srednjem vijeku, Rimljani prenijeli u Europu. Zanimljivo je napomenuti da je u srednjem vijeku vrtna ruža bila vrlo poznata i cijenjena ljekovita biljka, ali je kasnije pala u zaborav. Tako mnogi, i danas, ružu drže ukrasnom i mirišljivom biljkom koja se više koristi u kozmetici nego kao pomoćno ljekovito sredstvo. To je, dakako, nepravda prema vrtnoj ruži jer je ona korisna ljekovita biljka. Također je potrebno istaknuti da službena medicina ni do dana današnjega nije priznala ružinu ljekovitost, ali narodna medicina u ruži vidi dobar lijek za više tegoba. | ||
Zdrav način života - možemo li izbjeći dijabetes | ||
JEDNA OD POSLJEDICA STRESA | ||
Živimo usred ‘epidemije’ dijabetesa. Preko 10% ljudi u razvijenim zemljama Zapada ima dijabetes tipa 2, preko 20% se nalazi u preddijabetičkom stanju, a preko 50% dijabetičara niti ne zna da ima dijabetes. | ||
Svjetski tjedan promidžbe dojenja – 1-7. kolovoza 2007. | ||
DOJENJE: Prvi sat spašava jedan milijun novorođenčadi | ||
Tegobe u trudnoći | ||
U SLATKOM IŠČEKIVANJU | ||
Hormonske aktivnosti tijekom devet blaženih mjeseci neminovno donose mnoge promjene u organizmu trudnice. Mame znaju taj osjećaj sreće i posebnosti, ali i široku lepezu prolaznih tegoba, koje stručna literatura dijeli po tromjesečjima, što ne znači da se javljaju tim redom. Neke se mogu provlačiti tijekom cijele trudnoće, a neke i izostanu. | ||
Trudnoća i prekomjerna težina | ||
POGREŠNO JE JESTI ZA DVOJE | ||
Tjelesna težina buduće majke trebala bi biti normalna. Žene koje imaju prekomjernu težinu, trebale bi prije planiranog začeća smršaviti, ali brižljivo birajući namirnice, a ne izgladnjivanjem. | ||
Bol u uhu kod najmlađih | ||
NE ŠTAPIĆEM U UHO | ||
Tijekom djetinjstva bol u uhu jedan je od najčešćih problema. Svako treće dijete u prvoj godini života barem jednom osjeti bol u ušima. Istraživanja su potvrdila da bebe koje sisaju rjeđe obolijevaju od infekcije uha od onih kojima majke daju umjetnu hranu. | ||
Obiteljska grupa i društvo | ||
UTJECAJ MAJKE NA ODGOJ DJECE | ||
Liječnici se u svojim ordinacijama susreću s nekim pitanjima koja su do danas još nedovoljno definirana. Jedno je takvo pitanje ono o psihofizionomiji današnje obitelji. Znanstveni rezultati u tom su istraživanju skromni. | ||
Spolni odgoj | ||
BAKA NE ZNA – DA JOJ KAŽEMO… | ||
Neka cijeli svemir bude knjigom mojem djetetu. | ||
Važnost pozitivne slike o sebi kod djece i adolescenata | ||
ZNAM DA SAM DOBAR, USPJEŠAN I VOLJEN | ||
Istraživanja u svijetu i u Hrvatskoj pokazala su da djeca i adolescenti s poremećajima u ponašanju imaju lošiju sliku o sebi nego njihovi vršnjaci. Mnogi autori smatraju da je pozitivan identitet zaštitni čimbenik nastanka i razvoja poremećaja u ponašanju u širem smislu, pa tako i delinkvencije u užem smislu društveno nepoželjnih ponašanja. | ||
Ljubav i nasilje u adolescentskim vezama | ||
JA TE VOLIM | ||
«Muškarci nisu izbjegavali nikakva sredstva kada su trebali braniti nevinost
žene, ali niti kada ju je trebalo oduzeti.» | ||
Učenje modeliranjem | ||
UČENJE VLASTITOM KOŽOM BOLI | ||
Djeci svih uzrasta zajedničko je ovo: uši zatvaraju savjetu, a oči otvaraju primjeru | ||
Agresivnost kod učenika | ||
PRIMJERI PONAŠANJA U OBITELJI | ||
U nastavnoj praksi, radeći s učenicima u razvojnoj dobi, često sam imala priliku susretati učenike koji još u ranom djetinjstvu nisu naučili kako se nositi s frustracijama, kako prevladati strah i tjeskobu i kako razvijati prijateljstva. | ||
Psihologija društva | ||
BITI SAM U DRUŠTVU – NAJTEŽA JE KAZNA | ||
Emocionalno je nasilje perfidan oblik zlostavljanja, a nerazgovaranje njegov
najsvirepiji oblik. | ||
Twinsburški blizanci | ||
JE LI OPTIMIZAM NASLJEDAN | ||
Iz knjige Martina Seligmana, “Optimistično dijete”, kod nas u izdanju IEP-D2 iz Zagreba, za čitatelje Narodnog zdravstvenog lista sažimljem istraživanje o tome je li optimizam nasljedan. | ||
Histerija-disocijativni poremećaj | ||
TJELESNO PRAŽNJENJE PSIHE | ||
Poznato je da se epileptički napadi vrlo često javljaju kao odgovor na neku izraženu afektivnu reakciju, obično poslije neke konfliktne situacije, naglog uzbuđenja. Bolesnici sami zapažaju da im smetaju nerviranje i jaka uzbuđenja i mnogi se trude da ih izbjegnu. Epileptični napadi rijetko se javljaju u fazi povišenog afektivnog tonusa, već mnogo češće u fazi relaksacije, kad se pacijent smiri. | ||
Fizikalna terapija kao preventiva | ||
VRAĆANJE U ŽIVOT | ||
Životno iskustvo svakog od nas svjedok je sporog i teškog povratka organizma putem rehabilitacije u normalne životne aktivnosti ako smo zbog neke teže bolesti ili povrede bili prisiljeni dulje ležati u postelji. Vrlo je čest slučaj kod starijih ljudi, koji se nađu takvoj situaciji, da za njih povratka više nema. | ||
Eterična ulja u grupnoj psihoterapiji | ||
MIRIS UZ VID I ZVUK | ||
U grupnoj psihoterapiji verbalnu metodu mogu upotpuniti i zvukovna, vidna ali i mirisna sredstva, stvarajući napose povoljne prirodne ugođaje. Povoljna su tu umirujuća djelovanja kod stanja grupne tenzije, a još češće stimulirajuća, antidepresivna djelovanja, što ih ciljano omogućuju (kao i druga djelovanja) pojedine vrste eteričnih ulja. | ||
Pravilna prehrana | ||
PREJEDANJE – OBLIK NASILJA PREMA SAMOME SEBI | ||
Od kasnih 80-ih godina prošloga stoljeća pa do danas intenzivno je istraživan i opisivan jedan društveni i medicinski problem čija pojavnost raste proteklih pedesetak godina. Radi se o pojavi nekontroliranog i razuzdanog prejedanja koje se kod pogođenih ljudi javlja svakodnevno, a najmanje dva puta tjedno tijekom promatranih šest mjeseci. Pri tome se jedu ogromne količine ugljikohidratne visokorafinirane hrane (sladoled, krafne, slatkiši i sl.) ili tzv. „junk“-hrane (hamburgeri, pizze, čips i sl.). | ||
Preporučene mjere zaštite za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka | ||
TOPLO I OPASNO LJETO | ||
Stručni stav o potrebi potpuno trijezne vožnje | ||
I PRAG VOZI TRIJEZNO | ||
U tisku često izlaze članci u vezi s dopuštenom količinom alkohola u krvi u prometu, u kojima se neki zalažu za ponovnih 0,5 promila. To je uobičajeni stav manjine, koja je zapravo sklona piti, ne čašu, nego flašu vina, nakon čega se vraća s rođendanskih slavlja kući. | ||
Karakteristike reprodukcije u profesionalnih plesačica | ||
MALE, NJEŽNE I OKRETNE | ||
Plesačice se profesijom počinju baviti vrlo rano, još u djevojačko doba. Od brojnih koje započinju ranim bavljenjem plesom tek ih se manji dio nastavi baviti plesom profesionalno. | ||
(Prunus avium L.) | ||
T R E Š N J A | ||
(Zea mays L.) | ||
K U K U R U Z | ||
Prvašić u kući | ||
RADOST CIJELE OBITELJI | ||
Pravilan odgoj sastoji se u tome da se iz | ||
Kako pomoći đaku-prvašu da prevlada strah i poteškoće | ||
DOBRA PRIPREMA ZA ŠKOLU – JAMAC USPJEHA | ||
Ne gledajte na dijete kao na neki dragulj, | ||
Prepoznavanje i razvijanje likovne nadarenosti (talenta) | ||
OD ŠARANJA DO PICASSA | ||
Iako o prirodi likovnog talenta znanstvenici razmišljaju već pedeset godina, o njemu znamo puno manje nego o nadarenosti opće prirode. Samim su time i programi za razvoj likovne nadarenosti vrlo rijetki. | ||
Učenici s poremećajima u ponašanju u osnovnoj školi | ||
U DJECU TREBA ULAGATI | ||
Dvadeseto je stoljeće bilo “stoljeće djece”. Ideje u mnogim svjetskim programima dale su “interesima djeteta” važno mjesto u politici i praksi ulaganjem u zakone, socijalnu skrb, zdravstvo, obrazovne institucije i sl. | ||
Basne | ||
VAŽNOST PRIČE ZA «LAKU NOĆ» | ||
Opravdanost čitanja, tj. pričanja priča, leži u činjenici da se time uspostavlja posebna emocionalna bliskost između roditelja i djece. Osim emocionalne bliskosti, koja je iznimno važna, kako u ranim fazama djetetova razvoja tako i kasnije, pričanje priča odlična je podloga za razvoj govora i rječnika kod djece. | ||
Nasilničko ponašanje mladih | ||
NARUSENI SUSTAV VRIJEDNOSTI | ||
Recentni podaci o fenomenologiji i simptomatologiji poremećaja u ponašanju kod nas govore da je «profil» prijestupnika - sankcioniranih mladih delinkvenata u poslijeratnom periodu u odnosu na prijeratno značajno lošiji: osim što ima više recidivizma i asocijalnih ponašanja, ovisnosti i problema u procesu obrazovanja, više je i nasilničkih delikata. Kaznena djela postaju sve teža, organiziranija i više usmjerena na vršnjake. | ||
Naslijeđe | ||
GENETSKI UTJECAJI NA ŽIVOT | ||
Ljudski genom je autobiografija čovjeka od vremena nastanka života na Zemlji. On predstavlja zapis, nastao kombinacijom samo 4 molekule: adenina, citozina, gvanina i timina (A,C,G,T). | ||
Mentalni odgoj | ||
SUKOB EMOCIJA I RAZUMA | ||
Svako djelovanje čovjeka moguće je iz različitih perspektiva ocjenjivati pomoću niza proturječnih značajki, kao npr. da li je ono: ispravno ili krivo, subjektivno ili objektivno, egoistično ili velikodušno, humano ili nehumano, osobno ili zajedničko, misaono ili instinktivno, agresivno ili dobroćudno, s puno zavisti ili zadovoljstva, sa strahom ili samouvjereno, s mržnjom ili tolerancijom, netrpeljivo ili prijateljsko itd. | ||
Zdrava prehrana | ||
Koliko nam energije dnevno treba | ||
Prehrana | ||
KAKO HITNO GASITI APETIT | ||
U svakoj dijeti za mršavljenje morate se suočiti s osjećajem gladi i čežnjom za jelom, koji se mogu smanjiti unošenjem mnogo tekućine, većih količina namirnica bogatih biljnim vlaknima, izbjegavanjem rafiniranih ugljikohidrata, sunčanjem. | ||
priče iz liječničke ordinacije * priče iz liječničke ordinacije * | ||
DEBLJINA JE, IPAK, U NAŠIM RUKAMA (I USTIMA) | ||
Da je debljina bolest koja je zahvatila čitav svijet (osim područja u kojima ljudi svakodnevno gladuju), nema nikakve sumnje. Dakako, kada neki životno važan ljudski problem, kao što je debljina, postane pandemski, onda ga prati, kao u svim sličnim slučajevima – pojačano pisanje u medijima (od popularnog do stručnog štiva), objavljivanje knjiga o tomu što je debljina (kakva je to opasna bolest) i kako je liječiti, literatura sa sadržajem o mršavljenju (redovito s najboljim metodama) te farmaceutska i dijetetska industrija s čudotvornim pripravcima. | ||
Ispravna ishrana | ||
PRETJERIVANJE NIJE ZDRAVO | ||
Mršavi i pretili, zdravi i bolesni svakodnevno se nalaze pred dilemom: koja je prava mjera hrane? Stručnjaci odgovaraju - jedna porcija, ali što to u stvari znači? Standardna norma podrazumijeva 1800 kalorija dnevno za žene i 2200 kalorija za muškarce, ali to zavisi od tjelesne aktivnosti, dobi, klimatske zone itd. | ||
naše zdravlje * naše zdravlje * | ||
Jeste li (pre)debeli? | ||
Debljina je često kronična bolest od koje pate milijuni ljudi širom svijeta. Kako znati jesmo li (pre)debeli i prijeti li nam zbog pretilosti neka bolest? | ||
Ljekovito povrće | ||
RAJČICA - RAJSKA JABUKA | ||
naše zdravlje * naše zdravlje * | ||
ZELENA SALATA – «TRAVA MUDRACA» | ||
Zdrava prehrana | ||
Koliko nam energije dnevno treba | ||
Televizija i odgoj | ||
MEDIJSKO OPISMENJIVANJE | ||
Ne pitam se više da li nam televizija odgaja djecu. Mislim da će se mnogi složiti s tvrdnjom da je to istina. Kao roditelj dvoje male djece koja obožavaju crtane filmove u velikim količinama, šarene i uzbudljive reklame, a pomalo i sve ostale sadržaje, često se pitam koliko im toga dopustiti, što im dopustiti, kada i na koji način, a da oni od toga nemaju štetu nego korist. | ||
Utjecaj televizije na djecu i uloga roditelja | ||
ODGOJ IZMAKAO KONTROLI | ||
Obitelj ima neizmjernu ulogu u našem životu, a čine je osobe koje nam pružaju ljubav, podršku i razumijevanje. Djetinjstvo, mladost, zrela dob i starost ispunjeni su s puno značajnih događaja koji ne bi imali jednaku vrijednost kad bi bili doživljeni izvan obitelji. | ||
Nasilje s ekrana | ||
UTJECAJ OKRUŽENJA I MEDIJA | ||
Prije dvadesetak godina jedno je istraživanje pokazalo da je prosječno dijete u SAD-u do završetka srednje škole provelo 11 000 sati u školi, gledalo je televiziju 15 000 sati te je u tom vremenu vidjelo oko 18 000 ubojstava i svjedočilo nebrojenim scenama nasilja: tučnjavama, zlostavljanjima, pljačkama, fizičkom uništavanju, paleži, bombardiranju. | ||
Dijete i kompjutor | ||
ORUĐE ZA UČENJE I ZABAVU | ||
Vjerojatno ste i sami već primijetili da vaše dijete zna više o kompjutorskoj tehnologiji od vas, čak i ako nemate kompjutor kod kuće. Sve je raširenija upotreba kompjutorske tehnologije kod djece. Odgovornost je odraslih kritički se osvrnuti na utjecaj tehnologije i poticati upotrebu tehnologije na dobrobit djece. | ||
Internetsko zlostavljanje djece | ||
I OPET SU RODITELJI NAJVAŽNIJI | ||
Internet je medij koji, nažalost, često zlorabe seksualni zlostavljači djece i maloljetnika iz nekoliko razloga: to je jednostavan način na koji se može distribuirati i konzumirati dječja pornografija, odnosno razmjenjivati slike pornografskog sadržaja, što se u najgorem obliku može protegnuti do prodavanja djece putem interneta. | ||
Djeca i pornografija | ||
RODITELJI U PRVOJ LINIJI OBRANE | ||
Ustavni je sud, svojom odlukom iz 1998. godine, pornografiju definirao kao „eksplicitno pokazivanje nekog seksualnog ponašanja na nizak, uvredljiv ili ponižavajući način, lišen svake političke, umjetničke ili znanstvene vrijednosti i poruke, s namjerom zadovoljenja nekog seksualnog interesa.“ | ||
Psihologija odrastanja | ||
MAMA, POŠTUJ MOJU PRIVATNOST | ||
Kad vjerujem u sebe i poštujem sebe, | ||
Psihologija odgoja | ||
ZABRANE, KAZNE, POHVALE I NAGRADE U OBITELJSKOM ODGOJU | ||
Djetetu nikada ne valja zadavati kaznu kao kaznu, | ||
Dijete i razvod | ||
RAZMISLIMO O POSLJEDICAMA | ||
Kao profesorica, radeći s učenicima u osnovnoj školi, sve češće imam priliku susretati i podučavati učenike koji dolaze iz specifičnih obiteljskih okruženja – roditelji su im se razveli ili su pred razvodom. I jedna i druga situacija za svako dijete predstavlja vrlo teško novonastalo stanje, u kojem se ono vrlo teško snalazi te ponekad smatra da je ono samo razlog razvoda roditelja i zbog toga počinje osjećati krivicu. | ||
Indigo - djeca | ||
POSEBNI U ZAČARANOME KRUGU | ||
Indigo - djeca teško se pokoravaju krutim pravilima i tradicionalnim ulogama, često ruše pravila i sustave. Osobito su nadarena, ali se mogu pobuniti ako se s njima ophodimo kao s malom djecom ili ih želimo podučiti nečemu što već znaju. | ||
Pozitivna vrtićka iskustva | ||
VOĆE ZA ROĐENDAN | ||
Rođendan je važan dan svakom djetetu. Pripreme za proslavu rođendana dugotrajne su i pomno planirane. Većina djece rođendan slavi u različitim igraonicama, s prijateljima, u vrtiću i kod kuće sa širom obitelji. | ||
Fiziologija | ||
TJELESNA MANIFESTACIJA OSJEĆAJA | ||
Učenicima zadam ovakav pismeni zadatak: “Objasni evolucijskim razlozima zašto pri doživljavanju svih osjećaja (pa čak i ljubavi) imamo simpatičku fiziološku aktivaciju!” Uglavnom imaju dosta poteškoća s razumijevanjem te teme i pismenim objašnjenjem. | ||
Tenzidi i deterdženti | ||
OPASNIJI OD PUŠENJA I TELEFONIRANJA | ||
Nakon neuspješnog zalaganja da se pored telefoniranja zabrani i pušenje u automobilu za vrijeme vožnje, kao mogući uzrok gubljenju kontrole nad upravljačem, posustao sam u antipušačkoj aktivnosti, ali sam se našao na tragu, po meni, veće opasnosti za javno zdravstvo, s malo pretjerivanja, i od DDT-ja. I to ne toliko zbog intenziteta djelovanja, koliko zbog ekstenziteta prisutnosti. Riječ je o TENZIDIMA ili površinski aktivnim tvarima (američki: surfaktantima), koje se nalaze u svim sredstvima za čišćenje i pranje u uvjetima suvremenog stanovanja, pa i življenja ako uzmemo u obzir sredstva uljepšavanja i liječenja. | ||
naše zdravlje | ||
KAKO PRIPREMITI ČAJ | ||
naše zdravlje | ||
Dunja - VOĆE PLODNOSTI | ||
naše zdravlje | ||
BIJELI ILI CRVENI KUPUS | ||
Voda | ||
SASTAVNICA ŽIVOTA | ||
Voda je najvažniji sastojak ljudskog organizma jer tijelo sadrži u sebi najviše vode (2/3). Voda je i esencijalna tvar organizma. Čovjek može bez hrane živjeti i mjesec dana, ali bez vode samo tjedan dana. | ||
Ovisnosti | ||
PONUDA “A LA CARTE” | ||
Kada se spominju riječi «ovisnost» ili «ovisnik», što vam prvo pada na pamet? Vjerujem da neću puno pogriješiti ako pretpostavim da će se kod većine javiti slika osobe pod utjecajem neke ilegalne droge, osobe narušenog fizičkog i psihičkog zdravlja, nekog tko se pokušava liječiti ili pak manipulativne osobe koja će sve pokušati da se domogne sljedeće potrebne doze. | ||
Ovisnosti | ||
PONUDA “A LA CARTE” | ||
Kada se spominju riječi «ovisnost» ili «ovisnik», što vam prvo pada na pamet? Vjerujem da neću puno pogriješiti ako pretpostavim da će se kod većine javiti slika osobe pod utjecajem neke ilegalne droge, osobe narušenog fizičkog i psihičkog zdravlja, nekog tko se pokušava liječiti ili pak manipulativne osobe koja će sve pokušati da se domogne sljedeće potrebne doze. | ||
Ovisnost o kocki | ||
KOCKANJE ŽIVOTOM | ||
Još donedavno kockanje i klađenje promatrali smo kao aktivnost/zabavu/porok rezervirane za odraslu populaciju, a rizična ponašanja djece i mladih uglavnom su se opisivala kroz iskustvo s cigaretom i alkoholom. Odnedavno smo u taj obrazac rizičnog ponašanja dodali i eksperimentiranje s drogom. | ||
Adolescenti i odrastanje | ||
ŽRTVE ONLINE KOCKANJA | ||
Pobijediti loše navike čovjek može samo danas, a ne sutra. Confucius | ||
Ovisnost | ||
DROGA JE GUBITAK | ||
Svaki dodir s drogom ostavlja za sobom oštećenje, najprije blaže, neupadno, a s vremenom sve teže i očitije. Važno je popraviti nastalo oštećenje, a to je vrlo teško ako je netko sam i nije svjestan što mu se sve događa. Pomoć stručne osobe neophodna je, važno je da bude dostupna i da se što je moguće prije počne s cjelokupnom rehabilitacijom. | ||
Alkohologija | ||
Može li liječnik općenito preporučiti alkohol u zdravstvene svrhe | ||
U Hrvatskom liječničkom zboru održan je, pod vodstvom psihijatra prim. dr. sc. Darka Breitenfelda, okrugli stol o temi “Može li liječnik preporučiti alkohol u zdravstvene svrhe?”. Sudionici su bili zdravstveni stručnjaci raznih specijalnosti, općenito zainteresirani za tu izazovnu temu, kao i za dalje zdravstveno usavršavanje, umirovljeni liječnici, pa i “laici”. | ||
Pušenje | ||
DOKAŽITE SEBI DA MOŽETE! | ||
Nema organa u ljudskom organizmu koji ne strada od pušenja duhana, a najznačajnije su bolesti koje ono izaziva infarkt miokarda, rak pluća, kronični bronhitis i emfizem pluća. Ako se počinje pušiti s 18 – 20 godina, 15 – 20 cigareta dnevno, to skraćuje životni vijek za 5 – 7 godina. | ||
Psihologija | ||
OPROSTI, MAGARČE, AKO SAM TE UVRIJEDIO NAZVAVŠI SINA TVOJIM IMENOM | ||
Dijete se počinje odnositi prema drugima onako | ||
OSMIJEH JE BESPLATAN, A PRUŽA TAKO MNOGO | ||
Budeš li se smiješio, imat ćeš prijatelje; | ||
Alkohol, alkoholni problemi, alkoholizam | ||
Društveno prihvaćen otrov | ||
Vjekovima je čovjek žudio za olakšanjem svakodnevnih problema, tražeći pomoć sa svih strana. Umjesto da pomoć nađe u sebi, u drugima, u drugim spoznajama, pokušavao ju je nalaziti u raznim psihoaktivnim tvarima, tj. onima koje svojim kemijskim sastavom djeluju na duševni život preko živčanog sustava. | ||
Odgoj djece | ||
MUDRA ODLUKA – SIGURAN USPJEH | ||
«Uspjeh je rezultat mudra izbora, | ||
Strah | ||
STRAH JE EMOCIJA | ||
Od jednostavnih osjećaja male bebe “dobro mi je – smješkam se; nije mi dobro – urlam” do staračke mudrosti “nema veze kako mi je – smješkam se”, život se odvija kroz mnogo emocionalnih nijansi i prijelaza. | ||
Put prema uspjehu | ||
UPORNOST NAGRAĐUJE | ||
“Najvažnija čovjekova zadaća u životu je roditi samoga sebe.” | ||
Seksualni poremećaji kod muškaraca | ||
ŽELIM, ALI NE MOGU | ||
Muškaraca koji pate od seksualnih poremećaja sigurno ima manje nego žena s poremećajima te vrste. Ali muškaraca koji zbog tih poremećaja traže pomoć ima mnogo više. To je noćna mora mnogih muškaraca, a i njihovih partnerica. | ||
Gerijatrijska glazboterapija | ||
GLAZBA ZA DUŠU STARIJIH OSOBA | ||
U poodmakloj dobi javljaju se, uz organski uvjetovana oštećenja (moždano-žilni poremećaji, endokrine disfunkcije, srčano-žilna slabost), i određeni psihološki poremećaji, u smislu osjećaja nepotrebnosti, izrabljenosti, nezadovoljstva, nedovoljne zaokupljenosti u životnom tijeku. Zbog toga su potrebni veliki napori kako bi se moglo održati osjećajnu ravnotežu. | ||
Antropologija | ||
GOVOR KOSTIJU | ||
Cijeli čovjekov život ostavlja trag na skeletu u obliku brojnih informacija, pa antropolozi koji se bave analizom kostiju mogu čitati te informacije i na osnovi njih rekonstruirati život drevnih ljudi. Pomoću kostiju moguće je proučavati evoluciju čovjeka, utvrditi spol osobe, njene godine u trenutku smrti, od čega je bolovala, kako je umrla, koliko je bila visoka, kako je izgledala, a u novije vrijeme računarski programi na osnovi kostiju lubanje mogu rekonstruirati i lice. | ||
Brailleovo pismo u redovnim osnovnim školama | ||
TOČKICE NA BIJELOJ POVRŠINI | ||
U duhu odgojno-obrazovne integracije djece s teškoćama u razvoju, koja je temeljem zakonske regulative u Republici Hrvatskoj na snazi već preko dva desetljeća, činjenica da redovne osnovne škole pohađaju i slijepi učenici ne bi trebala biti nikakva novost. Ipak, često smo svjedoci novinskih članaka i televizijskih reportaža koji prikazuju uspješno integrirano slijepo dijete kao neobičnu pojavu. | ||
Upala sinusa | ||
I TRAVE POMAŽU | ||
U glavi postoji osam sinusa, šupljina u kostima koje su prekrivene sluznicom i u kojima se mogu razmnožiti mikroorganizmi. Znak za alarm je povišena temperatura, glavobolja, bol, začepljenost ili curenje nosa, otok. | ||
Pješačenje | ||
NEMA RAZLOGA REĆI NE | ||
Ako patite od hipokineze (nedostatka kretanja) pa vam slabe lokomotorni, kardiovaskularni i endokrini sustavi, ili patite od viška kilograma – pješačite, jer taj vid rekreacije pruža dvostruku korist – čuva zdravlje i pričinjava zadovoljstvo. | ||
Zdrava prehrana | ||
IZ MORA NA STOL | ||
naše zdravlje | ||
CRVENI LUK | ||
naše zdravlje | ||
P E L I N (Artemisia absinthium L.) | ||
Riječ ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | ||
IMAMO RAZLOGA ZA PONOS | ||
Čestitka župana Primorsko-goranske županije u povodu pedesete obljetnice izlaženja NZL-a | ||
Čestitka župana Primorsko-goranske županije | ||
Čestitka gradonačelnika Grada Rijeke | ||
NASTAVAK ŠTAMPAROVE MISLI I IDEJE | ||
PROŠLO JE POLA STOLJEĆA! ZAR VEĆ? | ||
Pedeset godina Narodnog zdravstvenog lista | ||
LUČONOŠA ZDRAVSTVENE EDUKACIJE | ||
Zdravstveno prosvjećivanje i zdravstveni odgoj naroda imaju zadatak pomoći svakom građaninu da stekne osnovno znanje o očuvanju i unapređenju zdravlja, da radi na stvaranju higijenskih navika, da se upozna s najčešćim bolestima i mogućnostima zaštite od njih, pa da se tako i sam brine da ostane zdrav. | ||
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST | ||
Štivo koje pomaže i uči | ||
Poslovna suradnja Nastavnih zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | ||
Narodni zdravstveni list | ||
PREPOZNAT OD LJUDI, STVOREN DA TRAJE | ||
Gotovo svakodnevno svjedoci smo mnogih djela i ideja koji za cilj imaju «biti», a rijetkost je pronaći nešto što za cilj ima «trajati». | ||
Pedeset godina lista | ||
PSIHOLOŠKI UČINCI PREVENCIJE | ||
Na samom početku, čestitke našem listu koji obilježava pola stoljeća života, uz dobre želje za bar još toliko sretnih godina, neiscrpnih tema i entuzijazma uredničkom kolegiju. | ||
Zdravlje očiju | ||
TELEVIZIJA NA METRE | ||
Kome danas uopće trebaju naočale kad postoje televizije površine pola zida? Ne šalim se! Posljednjih godina sve je više pacijenata koji bi trebali nositi naočale za daljinu, ali to ne žele. | ||
Zaštita oralnog zdravlja | ||
LIJEPI (KREZUBI) OSMIJEH | ||
Gotovo da nema čovjeka, bez obzira na spol i dob, koji ne bi želio imati lijepe bijele zube, ali iz moga dugogodišnjeg rada u stomatološkoj ordinaciji znam da je vrlo mali broj osoba koje se mogu pohvaliti tom osobinom. | ||
Prevencija bolesti i promicanje zdravlja | ||
BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI | ||
PROMICANJE ZDRAVLJA – DRUŠTVENA OBVEZA | ||
«It is my aspiration that health will finaly be seen not as a blessing to be wished for, but as a human right to be fought for.» - United Nations Secretary General, Kofi Annan | ||
Zdravstvena zaštita mladih u trećem tisućljeću | ||
PROBLEME TREBA ODMAH RJEŠAVATI | ||
Zdravstvena zaštita školske djece i mladeži već se od svojih početaka, sredinom 19. stoljeća, razvijala više kao preventivna djelatnost, usmjerena vodećim problemima tog vremena, kao što su tuberkuloza i druge zarazne bolesti, slaba ishranjenost te loši socio-ekonomski uvjeti u kojima djeca žive. | ||
Tjelesna aktivnost | ||
ZA ZDRAVIJI ŽIVOT | ||
Tjelesna aktivnost čovjeka važna je karika u očuvanju zdravog života jer pokreće mnoge korisne mehanizme u radu pojedinih organa i tkiva. | ||
Stavovi studenata | ||
ODGOVORNOST ZA OKOLIŠ | ||
Koncept održivog razvoja u svijetu formuliran je prvi put 1987. godine. Tada je iz UN-a izašlo tzv. izvješće Brundtlandove komisije u kojem je održivi razvoj definiran kao razvoj koji izlazi u susret potrebama sadašnjih generacija, pri čemu se vodi računa da zadovoljavanje potreba sadašnjih generacija ne dovede u pitanje mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. | ||
Psihologija | ||
DOBRO RASPOLOŽENJE KAO PREVENCIJA | ||
Svatko od nas ima, barem povremeno, iskustvo dobrog raspoloženja. To su oni trenuci kada radost treperi u tijelu, kada se smijemo, oči nam zrače, domišljati smo, sve nam se čini lako, šalimo se, ideje naviru, rješenja su optimalna. | ||
naše zdravlje | ||
MUČI LI VAS NESANICA? | ||
Uz mnoge bolesti, problem je suvremenog čovjeka i nesanica. Mnogi se ljudi tuže kako teško mogu zaspati, a kada i zaspu, nemirno spavaju. Za normalno čovjekovo funkcioniranje potreban je kvalitetan san, odnosno spavanje u kojem će se organizam obnoviti. | ||
Kako usporiti starenje | ||
MOŽEMO LI ŽIVJETI DULJE | ||
«Nije važno koliko smo stari, nego kako smo stari.» Ta izreka, poznata već mnogima, pripisuje se Julesu Renardu. Znanost o starenju posljednjih je godina znatno napredovala. Iako postoje mnogobrojne teorije o uzrocima starenja, ipak glavne značajke starenja proizlaze iz genoma. Ljudski se vijek, na osnovi shvaćanja procesa starenja, danas procjenuje na 125 godina. Tko to može dostići? | ||
Fiziologija | ||
TAJNA ZVANA OKUS | ||
Jezik je mišićni organ koji, osim za gutanje hrane i artikulaciju govornih zvukova, služi za osjete okusa hrane, njezine konzistencije (opip) i topline. Na površini jezika nalaze se brojne okusne bradavice (papile) koje su najizraženije na korijenu jezika, iako ih ima manjih po čitavoj površini jezika. Unutar jarka okusnih bradavica nalaze se okusni pupoljci. | ||
Aktivnosti u Osječko-baranjskoj županiji | ||
OČUVANJE I UNAPREĐENJE ZDRAVLJA - IZAZOV SUVREMENOG ČOVJEKA | ||
Javno zdravstvo u društvu obuhvaća sustav mjera koje, uz zdravstvo, svoje mjesto nalaze u gotovo svakom području ljudske djelatnosti, sa svrhom osiguranja i poboljšanja zdravlja pučanstva. Stoga Zavod za javno zdravstvo, kao stručna preventivna ustanova, organizira aktivnosti za zaštitu i unapređenje zdravlja pučanstva, za smanjenje pobola, prijevremenog umiranja i invalidnosti. | ||
Zdrava prehrana | ||
IZ MORA NA STOL | ||
naše zdravlje | ||
C I K L A | ||
naše zdravlje | ||
KOPRIVA VELIKA (Urtica dioica L.) | ||
Poruka generalne direktorice Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana zdravlja 2008. | ||
LJETO I ZDRAVLJE | ||
Način prehrane u ljetnim mjesecima | ||
I LJETO IMA ZUBE | ||
Pazimo li dovoljno da u ljetnim mjesecima na visokim temperaturama sigurnim načinom pripremamo hranu, kada nam organizam traži više tekućine, svježeg voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki i ribe, a manje “teških” obroka? | ||
Zaštita od sunca | ||
MAČ S DVIJE OŠTRICE | ||
Ljeto je sunčano doba godine i upravo zbog toga mnogima omiljeno. Sunce je izvor života na Zemlji i, u umjerenim količinama, izvor zdravlja. Ono jača obrambene snage organizma, potrebno je za proizvodnju vitamina D u organizmu (štiti od rahitisa), utječe na bolje raspoloženje i psihičko stanje čovjeka. | ||
Ozonske rupe | ||
NAJBOLJI SAVJETI NAŠIH BAKA | ||
Približavanjem ljeta uvijek se nanovo «aktiviraju» upozorenja na tzv. ozonske rupe, možda stoga što je njihovo vrijeme na sjevernoj hemisferi upravo prošlo (veljača-ožujak), a do onog na južnoj hemisferi ima još vremena (rujan-listopad). | ||
Sunčanica | ||
ŠEŠIR GLAVU ČUVA | ||
Ponovno nam stiže ljeto, a s njim i sve opasnosti koje prijete zdravlju zbog visokih temperatura. | ||
Uporaba solarija | ||
MODNI DIKTAT ILI PRIJETNJA ZDRAVLJU | ||
Među mnoštvom današnjih trendova ljepote, koje nam svakodnevno nameću mediji, osobito se ističe trend preplanulosti. Lica s naslovnica, iz filmova, s reklama, lica poznatih javnih osoba i političara smiješe nam se posve preplanula. Tako odgovor na pitanje o tome je li preplanulost obilježje ljepote i zdravlja ili samo modni trend postaje dvojba za svakog od nas, jer nadolazeće ljeto postavlja svoje «modne diktate». | ||
Melanom | ||
NA SUNCE U MALIM DOZAMA | ||
Zbog pomodnosti, posljednjih godina došlo je do učestalijeg i dužeg izlaganja ljudi ultraljubičastim (UV) zrakama, bilo da se radi o prirodnom sunčanju ili o izlaganju umjetnim izvorima UV-zračenja (solarij). Imati tamni ten postalo je stvar prestiža te sinonim zdravlja, mladosti i dobre forme. | ||
Sunce - opasnost za oči | ||
ŽIVIMO U SJENI | ||
Ponekad mi se čini da više znamo o crnim rupama u svemiru nego o “crnim rupama” u našim očima. | ||
Voda i zdravlje | ||
UMJERENOST JE LJEKOVITA | ||
U tijelima nekih živih bića voda čini više od 90% mase, što svjedoči o vodi kao uzroku i uvjetu postanka i opstanka života. No, da bismo odgovorili na pitanje koliko vode treba za zdravlje, moramo znati koliko vode ima u čovječjem tijelu. Smatra se da u prosječne odrasle osobe, teške 70 kg ima oko 42 litre vode, ili oko 60%. | ||
Odlazak na godišnji odmor | ||
ZBOGOM STRESU | ||
Stres je stanje poremećene psihofizičke ravnoteže pojedinca, nastalo zbog fizičke, psihičke ili socijalne ugroženosti pojedinca ili njemu bliske osobe. Poznati psiholog na području proučavanja stresa Richard Lazarus definira stres kao “stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje mu okolina postavlja”. | ||
Aktivni odmor i opuštanje | ||
NAPOR ZA TIJELO, ODMOR ZA DUŠU | ||
Tko nikad nije osjetio da je pod stresom, pod nepodnošljivim teretom posla ili opsjednut bilo kojom vrstom zabrinutosti? Stres je, nažalost, jedan od najčešćih suputnika svakodnevnog života, što ga karakteriziraju napetost i premalo vremena za opuštanje u odnosu na potrebe našeg organizma. Taj “tajanstveni” neprijatelj počesto ne dopušta da ga se potpuno upozna. | ||
Čišćenje organizma | ||
ENERGIJA UNUTRA, OTROVI VAN | ||
U proljeće organizam treba osloboditi od otrova, suvišnih kilograma, a i “napuniti baterije”. Organizam treba uvesti u stanje detoksikacije i eliminacije otrova, u kojem će sudjelovati debelo crijevo, jetra, bubrezi, pluća, limfni čvorovi i koža. | ||
Proširene vene | ||
PLAVE VIJUGAVE KVRGE | ||
Proširene vene najčešće su vaskularno oboljenje nogu. Procjenjuje se da od toga oboljenja pati petina čovječanstva. Operacije proširenih vena spadaju među deset najčešće izvođenih operacija u bolnicama. | ||
Vodoopskrba i odvodnja | ||
VODA JE ŽIVOT | ||
Osiguranje dovoljne količine ispravne vode za piće ne predstavlja danas samo element visokog životnog standarda, nego prije elementarnu civilizacijsku nužnost. Ipak, svaki napor društvene zajednice kojim ona osigurava kvalitetnu vodu svojem stanovništvu vrijedan je pohvale. | ||
«ŽELIM ŽIVJETI! A ŽIVJETI ZNAČI – BORITI SE!» | ||
Ika Rončević-Gržeta, Karin Kuljanić-Vlašić, Ivan Host, Mirjana Pernar i suradnici: PSIHOLOŠKA POMOĆ U SUOČAVANJU SA ZLOĆUDNOM BOLEŠĆU, Priručnik za oboljele i članove njihovih obitelji, Liga protiv raka Primorsko-goranske županije, Rijeka, 2007. | ||
Čime su se liječili i njegovali naši djedovi i bake | ||
SVAKO VRIJEME IMA SVOJE OBILJEŽJE | ||
Kozmetička i farmakološka industrija svakog dana izbacuju na tržište stotine novih preparata i lijekova – za njegu tijela ili održavanje zdravlja, odnosno liječenje raznih bolesti. Svako vrijeme, od davnine, obilježeno je i kozmetičkim preparatima i lijekovima. | ||
naše zdravlje | ||
KUPINA | ||
Zdrava prehrana | ||
IZ MORA NA STOL | ||
POVRĆE NA DRUGI NAČIN | ||
Obilježavanje 50 godina Narodnoga zdravstvenog lista | ||
Obilježavanje 50 godina Narodnoga zdravstvenog lista | ||
MAJČINSTVO | ||
MJERA USPJEŠNOSTI CIJELE ZAJEDNICE | ||
Prehrana u trudnoći | ||
VAŽNA KVALITETA, A NE KOLIČINA | ||
Organizam u trudnoći radi pojačano i zato mu treba više hranjivih tvari, vitamina, minerala i drugih elemenata. No, ne treba jesti za dvoje! Dapače, u prvim mjesecima treba jesti jednako kao i inače, tek potkraj trudnoće neznatno više, ali treba jesti kvalitetno. | ||
Mučnina i povraćanje u trudnoći | ||
OD NEUGODE DO OPASNOSTI | ||
Jutarnja mučnina (lat. nausea) i povraćanje (lat. hyperemesis) predstavljaju jedan od prvih znakova trudnoće. Iskusi ih trećina do polovice trudnica, a mogu se javljati ne samo ujutro, nego i bilo kada tijekom dana. | ||
Trudnoća i zdravlje zubi | ||
MORAJU LI SE ZUBI POKVARITI | ||
Trudnoća je fiziološki normalno stanje, praćeno nizom promjena i prilagodbi koje su potrebne za razvoj i rast ploda i, konačno, njegovo rađanje. Promjene koje se javljaju u organizmu trudnice tijekom trudnoće svakodnevno se odražavaju na funkcije njenih organa i potiču važne obrambene snage organizma buduće majke pa ih smatramo pozitivnima za njeno opće zdravlje. | ||
Promjene na koži i sluznicama tijekom trudnoće | ||
«PROLAZNO ULJEPŠANJE» | ||
Tijekom trudnoće na koži i sluznicama mogu se očitovati promjene nastale kao posljedica odvijanja specifičnih hormonskih, metaboličkih i imunoloških procesa u trudnica. Neke su od tih promjena fiziološke, a neke patološke naravi. Zato je važno svaku trudnicu upoznati s fiziološkim promjenama kože i sluznica, odnosno promjenama koje prate «normalnu» trudnoću. | ||
Odjeća u trudnoći | ||
SAČUVAJTE ZDRAVLJE I LJEPOTU | ||
Još u ranom djetinjstvu većina se djevojčica kroz igru sa svojom lutkom upoznaje, na sebi svojstven način, s jednom od osnovnih značajki žene - materinstvom. Malo ih tada zna svoj put nastanka i dolaska u svijet realnosti, jer tada je to roda ili cvijet, a onda, kroz duži period odrastanja i sazrijevanja, postaju mlade žene koje žele i planiraju svoje potomstvo. A kada se pronađe voljena osoba i spoje želje, tada je ljubav mjesto zaštite i sigurnosti u kome voljeno biće postaje toliko željena stvarnost. | ||
Grupe za potporu dojenju | ||
POMOĆ KAD JE ONA NAJPOTREBNIJA | ||
Karakteristika je svih sisavaca hranjenje na prsima, pa je tako od iskona bilo i sa čovjekom. Jedinstven je stav da je majčino mlijeko najbolja hrana za dojenče. | ||
Gubitak djeteta | ||
Tišina umjesto plača | ||
Ožalošćeni roditelji koji su iskusili gubitak djeteta, bilo u trudnoći ili tek novorođenog djeteta, očajni su kad dijete umre, a njihovu tugu društvo često ne prepoznaje kao značajnu, pri čemu oni nerijetko ostaju prepušteni sami sebi. | ||
Njega i liječenje djece | ||
S TABLETICOM ĆEŠ OZDRAVITI | ||
Izašli ste iz pedijatrijske ordinacije s nekoliko recepata za svoje dijete. Lijekovi su uglavnom u obliku sirupića koji imaju fini okus. Ali, što ako dijete odbija popiti lijek? | ||
Udomiteljstvo | ||
DOM IZVAN DOMA | ||
Udomiteljstvo je jedan od oblika skrbi izvan vlastite obitelji koji su regulirani Zakonom o socijalnoj skrbi. Samo udomiteljstvo detaljnije je uređeno posebnim zakonom, Zakonom o udomiteljstvu. | ||
Spolno prenosive bolesti i njihova prevencija | ||
ZNANJEM DO ZDRAVLJA | ||
Spolno prenosive bolesti, prema današnjoj definiciji, zarazne su bolesti koje se prenose bilo kojim oblikom spolnog kontakta. Danas su poznate brojne spolne bolesti uzrokovane bakterijama, virusima, protozoima, gljivama i parazitima (sifilis, gonoreja, HIV/AIDS, Chlamidia trachomatis - infekcije, herpes virusne - infekcije, HPV-infekcije, trihomonasne vaginoze...). | ||
Humani papiloma virus (HPV) i rak vrata maternice | ||
SVAKA JE OSOBA DOBAR DOMAĆIN | ||
Rak vrata maternice važan je javnozdravstveni problem kod žena. Više je razloga za zabrinutost žena u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a jedan je od njih da ne postoji dobna granica za infekciju HPV–om, čega svaka žena treba biti svjesna. | ||
Umijeće komunikacije | ||
ISKAŽITE SVOJE MISLI | ||
Od svih živih bića, samo čovjek govori. Govor je čovjeku urođen i ako mu se oduzme, on je oštećen. Govor, odnosno riječ kao bitnu sastavnicu govora, vjerojatno je najljepše opisao evanđelist Ivan: « U početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše od Boga – i Riječ bijaše Bog… Sve je po njoj postalo, i ništa što je postalo, nije bez nje postalo. U Njoj bijaše Život, i Život bijaše svjetlo ljudima… I Riječ Tijelom postala, i nastani se među ljudima…» | ||
Psihologija odgoja | ||
POLUDIM KAD LAŽE I GLEDA ME RAVNO U OČI | ||
«Lažovi se ne rađaju, već ih takvima čini pogrešan odgoj. Laži djece djela su
onih koji ih odgajaju.» | ||
Čudesni med | ||
HRANA I LIJEK | ||
Od davnine je poznato da je prirodni med izvor hrane, ali i ljekovito sredstvo. Osim kao hrana i lijek, med se može koristiti i kao kozmetičko sredstvo. | ||
Zdrava prehrana | ||
IZ MORA NA STOL | ||
Svjetski tjedan dojenja 2008. | ||
POTPORA MAJCI: ZA ZLATNI STANDARD | ||
Dok se održavaju Olimpijske igre 2008. godine (8.-24. kolovoza) i Svjetski tjedan
dojenja (1.-7. kolovoza), Svjetsko udruženje za potporu dojenju (World Alliance
for Breastfeeding Action – WABA) poziva na povećanu potporu majkama koje teže
postizanju zlatnog standarda hranjenja dojenčadi: da se djeca isključivo doje
prvih šest mjeseci, a da se s dojenjem nastavi uz primjerenu nadohranu do druge
godine i dulje. | ||
ZAŠTITA ZDRAVLJA MLAĐIH | ||
ZAŠTITA ZDRAVLJA MLAĐIH | ||
Živjeti zdravu mladost - doživjeti sretnu starost | ||
MLADI IMAJU ŠTO REĆI | ||
Zvuči pomalo idilično i utopijski zamislimo li se nad cjelokupnom situacijom u društvu. Omogućiti mladima zdravo odrastanje i sazrijevanje - težak je izazov u današnjem društvu sveopćih kriza. | ||
Važnost motivacije za postizanje uspjeha u školi | ||
JASNO MI JE ZAŠTO TO RADIM | ||
Motivacija se često definira kao unutarnje stanje koje aktivira određeno ponašanje. U području psihologije dokazano je da je ona jako važan čimbenik za svako učenje te ju je zbog toga kod učenika potrebno na različite načine stalno razvijati i poticati kako bi rezultati bili što bolji. | ||
Ispitna trema i strah | ||
POMAŽE ZAGRIJATI STOLICU | ||
Svojim strahovima ne bismo trebali dopustiti da nas spriječe u ostvarivanju onoga čemu se nadamo. | ||
Zašto dijete bježi s nastave | ||
NEKA VAS DJECA POŠTUJU | ||
Što se više približava kraj školske godine i što se intenzivnije provjerava i ocjenjuje znanje učenika, to su učestalija bježanja s pojedinih nastavnih sati i cjelodnevne nastave. Zašto učenici bježe s nastave? Kakve su posljedice učestalog bježanja? Može li se njihov bijeg spriječiti? Što treba učiniti da se odlazak učenika s nastave svede na najmanju moguću mjeru? Što može poduzeti predmetni nastavnik, što razrednik, a što roditelj da dijete, odnosno učenik to ne čini, da redovito pohađa nastavu? Koji učenici najčešće bježe? | ||
Sveobuhvatni pristup zaštiti reproduktivnog zdravlja mladih | ||
I MLADOST JE RANJIVA | ||
Spolno prenosive bolesti, neplanirane trudnoće i pobačaji te seksualno zlostavljanje, zbog proširenosti i posljedica koje ih prate, kao što su zloćudni tumori vrata maternice, neplodnost, vanmaternične trudnoće, poremećaji psihičkog zdravlja, te zbog golemih materijalnih troškova, predstavljaju globalni javnozdravstveni problem, posebno mladih, budući da su oni u toj dobi ovisni o rizičnom ponašanju. | ||
Prekidanje školovanja | ||
ODBAČENI ODLAZE | ||
Prekidanje školovanja nije nikakvo čudo: zamislite kako je boraviti nekoliko sati svaki dan negdje gdje vas nitko ne voli. Svakako je riječ o vrlo uznemirujućem trenutku. | ||
Studentska (ne)zdrava prehrana | ||
PRAVILNOM PREHRANOM DO KONCENTRACIJE | ||
Gotovo uvijek pri spomenu «studentske» prehrane pomislimo na studentske menze ili na pakete hrane koje brižne mame šalju svojim «izgladnjelim» studentima koji žive izvan roditeljskog doma. Povezati pojam «studentske» prehrane s pojmom zdrave, odnosno pravilne prehrane gotovo je nemoguće. | ||
Poticanje studenata i profesora | ||
NOVE BAČVE ZA NOVO VINO | ||
Studiranje je najprije bila povlastica najbogatijih i najmoćnijih mladih i starih, a kasnije najdarovitijih osoba sa cjeloživotnim obrazovanjem. Oduvijek su se poštovale vrijednosti društva znanja, koje su omogućavale napredak poticateljima zdravlja u svim segmentima tadašnjih prostora tipa urbi et orbi. | ||
Sigurna i voljena djeca | ||
RODITELJI – UZORI ZA CIJELI ŽIVOT | ||
Naša djeca to je naša starost. Pravilan odgoj, to je naša sretna starost; loš odgoj, to je naša buduća nesreća, naše suze, naša krivnja pred drugim ljudima, pred čitavom zemljom. Makarenko | ||
Dječji osmijeh | ||
TRAJE TRENUTAK, A DANIMA NAS ČINI SRETNIMA | ||
Osmijeh gradi sreću u domu, stvara dobro raspoloženje na poslu, znak je prijateljstva. On donosi odmor slabom, radost obeshrabrenom, sunčeve zrake tužnom i najbolji je lijek u tuzi. Edward W. Reiller | ||
Tulumi i tulumarenje | ||
UGROŽENA DRUŠTVENA GRUPA | ||
Što učiniti kada dijete ima dijete | ||
ODGOVORNOST CIJELOGA DRUŠTVA | ||
Sreća oči zatvara, a nesreća ih otvara. Slovačka mudrost Malo čudno ali, nažalost, istina je da djeca rađaju djecu. Zašto? Imaju li te maloljetnice majke i očeve? Što oni čine da to spriječe? Što poduzimaju škole, zdravstvene institucije i organi socijalne skrbi? Znaju li za to prosvjetni organi od općinske i županijske do državne razine? Zar su društvo i obitelj toliko neosjetljivi za te vitalne probleme maloljetnika? Što valja činiti da se ta pojava zaustavi i spriječi? Tko će to učiniti? | ||
Krećete li se i vi 30 minuta dnevno? | ||
ZDRAVIJI, SNAŽNIJI, SRETNIJI | ||
Suvremenu civilizaciju karakterizira izrazito smanjenje tjelesne aktivnosti. Teški tjelesni rad u razvijenim zemljama svijeta iščezava pred mehanizacijom i robotikom. Broj osoba čiji se način života može označiti sjedećim nikada nije bio veći. Za većinu odraslih osoba tjelesna aktivnost u profesionalnom radu, u dolascima i odlascima na posao kao i u obavljanju kućanskih poslova izrazito je smanjena. | ||
naše zdravlje | ||
Grožđe – hrana i lijek | ||
naše zdravlje | ||
Kolumbo zaslužan za otkriće paprike | ||
Zdrava prehrana | ||
IZ MORA NA STOL | ||
ZIMSKI IZAZOVI | ||
Zima i hladnoća | ||
LJUBAV, NJEGA I ZABAVA | ||
Promjena godišnjih doba i dolazak zime nikome nisu ugodna razdoblja godine. Za roditelje s malom djecom zima je vrijeme mnogih dilema, jer mnoge roditelje više zabrinjava da li je djetetu hladno nego da li mu je pretoplo. | ||
SUSTAV MOKRAĆNIH I SPOLNIH ORGANA | ||
Lijekovi i bubreg | ||
NAKON LIJEČENJA BOLESTI - BOLEST | ||
Lijekove uzimaju i bolesni i zdravi. Bolesni ih uzimaju u nadi da će im pomoći u njihovom ozdravljenju, a zdravi u uvjerenju da će uz njih dulje ostati zdravi ili da će im uzimanje lijekova odgoditi nastanak nekih bolesti. Bolesni uzimaju lijekove uglavnom pod kontrolom liječnika, a zdravi, u većini slučajeva, bez te kontrole. Uzimanje lijekova bez kontrole liječnika i bez točnog poznavanja bolesti jest samoliječenje ili automedikacija. | ||
Akutne respiratorne bolesti | ||
DOLAZE HLADNI DANI | ||
S dolaskom jeseni i hladnih dana višestruko raste broj oboljelih od akutnih respiratornih bolesti. Posljedica je to opće osjetljivosti stanovništva na njih i načina njihovog širenja s oboljele osobe na zdravu. | ||
Cijepljenje | ||
IGLICA ZA ZDRAVLJE | ||
Jedan od značajnih uzročnika zaraznih bolesti jest bakterija Streptococcus pneumoniae (S. pneumonie). Taj uzročnik prisutan je svuda u svijetu, izaziva oboljenje u svih dobnih skupina ljudi. Karakterizira ga pojava teških (takozvanih invazivnih) oblika bolesti, i to naročito u male djece i u osoba starije dobi. Neke bolesti uzrokovane tom bakterijom jesu upala uha (otitis), upala pluća (pneumonija), upala moždanih ovojnica (meningitis sepsa) i bakterijemija kod prodora u krv. | ||
Okulistika | ||
KAD JE OKU ZIMA | ||
Probajte se istuširati u rano zimsko jutro, pa onako goli i mokri istrčite na balkon. Ne mora ni puhati, dovoljno je da je ispod nule. Koliko biste dugo tamo izdržali? Ni sekunde. Zbrisali biste u toplinu doma svog i dobro se umotali. | ||
Smrzotine | ||
ČIZMA GLAVU ČUVA | ||
Dolaskom zime i hladnog vremena postajemo izloženi nepovoljnim učincima niske temperature na organizam. Ne kaže se uzalud kako se za zimu treba dobro pripremiti, a to se u prvom redu odnosi na nabavu primjerene odjeće i obuće te na zaštitu površinskih (uške, nos, lice), odnosno perifernih dijelova tijela (šake, stopala) koji su izravno izloženi hladnoći. | ||
Bol u grudima | ||
DIGNUTI PANIKU ILI NE | ||
Bol u grudima izaziva strah i nelagodu jer se odmah pomisli na anginu pectoris ili na infarkt miokarda, a osobu s tim problemima hvata strah od smrti. Međutim, postoje i drugi, manje opasni uzroci te neugodne tegobe. Kako ih razlikovati? | ||
Blagdanska trpeza | ||
ODOLJETI RADI ZDRAVLJA | ||
Pomisao na blagdane u većine osoba pobuđuje slike živopisnih trpeza prepunih raznovrsnih slanih i/ili slatkih delikatesa kojima je «nemoguće» odoljeti. Posve daleki i nestvarni tada nam izgledaju gotovo zagarantirani problemi s probavom i mogući suvišak kilograma, koji nastaju blagdanskim prejedanjem, pri čemu (ne)namjerno zaboravljamo da se dio nas neće uspjeti riješiti tog «suviška» ni do blagdana sljedeće godine. | ||
Tjelesna aktivnost | ||
ZA ZDRAVIJI ŽIVOT | ||
Tjelesna aktivnost čovjeka važna je karika u očuvanju zdravog života jer ona pokreće mnoge korisne mehanizme u radu pojedinih organa i tkiva. | ||
Potrošački mentalitet protiv granica u odgoju | ||
BLAGA DIPLOMACIJA ZA PREDŠKOLCE | ||
Najvažniji zadatak svakog roditelja jest djetetu pružati ljubav, hranu i dom. Ali, kad vaš mališan prohoda, odjednom ste suočeni s novim zadatkom: trebate postaviti granice. Vaše s ljubavlju postavljene granice nalik su zidovima koje vaše dijete usmjeravaju na njegovu životnu putu. Te zidove možete podignuti blizu (stroža ograničenja s mnogo pravila) ili daleko (popustljiva ograničenja s velikom mjerom prilagodljivosti). | ||
Potrošački mentalitet i vrednote mladih | ||
JESAM KOLIKO IMAM | ||
Uz konzumerizam (društvo orijentirano na potrošnju), tu masovnu pojavu građanskog bivstvovanja, veže se niz drugih pojava koje određuju takvo umjetno postojanje, da budemo blagi. Jer, sve to kupovanje, skupljanje i bacanje, cijelo to razigrano gibanje, gibanje u bjesomučnom ritmu zgrtanja i trošenja, rezultat je prije svega čovjekove percepcije, i to o njegovim potrebama. To su većinom nametnute potrebe, nametnite od bogate manjine. S tom je manjinom opet povezan niz drugih stvari, kao npr. politička, socioekonomska, psihološko-filozofska realnost itd. | ||
Rad savjetovališta za prehranu dojenčadi | ||
PEDESET PET GODINA POMOĆI, UPUTA, SAVJETA, PODRŠKE | ||
Priču o Savjetovalištu za prehranu dojenčadi u Rijeci već smo objavljivali prije nekoliko godina, kada se obilježavalo 50 godina djelovanja, ali vrijedi se podsjetit, jer ta priča još traje, sada već punih 55 godina, i sve je sadržajnija. Započela je u dalekim pedesetim godinama prošloga stoljeća, točnije 1953. godine. | ||
Postupak kod akutnog proljeva kod djece | ||
VAŠE DIJETE IMA PROLJEV? | ||
Proljev je pojava učestalih (više od 5 na dan), kašastih ili vodenastih stolica, uz primjese sluzi, a ponekad i krvi. Najčešći su uzroci proljeva bakterije i virusi (bolest prljavih ruku i zdravstveno neispravne hrane i pića). | ||
Higijena prehrane | ||
UKUSNO NIJE UVIJEK I ZDRAVO | ||
Oko 4% djece ima višak kilograma, a broj pretile djece od 6 do 17 godina u posljednja se četiri desetljeća utrostručio. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj pretilih u svijetu nadmašio je broj neuhranjenih i našim planetom hoda preko 300 milijuna pretilih osoba, a taj se broj iz godine u godinu stalno povećava. | ||
Trema – evolucijska uvjetovanost | ||
SA STRAHOM SMO BOLJI | ||
Trema... Prisutna je kod svih ljudi. Definiramo je kao osjećaj straha koji se javlja pred javni nastup. Naziv potječe od latinske riječi «tremere», što znači drhtati. Taj doživljaj straha traje obično prve tri minute. | ||
Tjelesna aktivnost | ||
ČARI NORDIJSKOG HODANJA | ||
Nordijsko hodanje novi je oblik tjelesne aktivnosti, koji se uključuje u rekreativne programe jer je pogodan za razvoj snage i izdržljivosti, pogotovo gornjeg dijela tijela, djelujući tako na pravilno držanje i pojačavajući aktivnost kardiovaskularnog sustava. To hodanje aktivira mišiće leđa, ramena i ruku zbog upotrebe štapa, pa se zbog toga troši i veća količina energije. | ||
Trnina | ||
DIVLJA VOĆKA IZ NEOLITIKA | ||
Okultne moći biljaka | ||
S GRANICE (NE)MOGUĆEG | ||
Zdrava prehrana | ||
IZ MORA NA STOL | ||
Infekcije mokraćnog sustava | ||
Shvatite ih ozbiljno | ||
Uzročnici su infekcija mokraćnoga sustava bakterije koje čine fiziološku floru crijeva. Najčešći je uzročnik bakterija Escherichia coli, a rjeđe su to Proteus, Klebsiella, Enterobacter, Pseudomonas i druge bakterije. Bakterije koje se izluče stolicom, preko mokraćne cijevi ulaze u mokraćni mjehur i dalje mogu napredovati prema bubrezima. | ||
Prirođene anomalije mokraćno-spolnog sustava | ||
Tablete ili nož | ||
Mokraćno-spolni sustav čovjeka sastoji se od dva bubrega (lat. ren), dva mokraćovoda (lat. ureter), mokraćnog mjehura (lat. vesica urinaria), mokraćne cijevi (lat. urethra) i spolnih organa (lat. genitalia). U dobi od 6 do 8 tjedana razvoja zametka (fetusa) mogu se pojaviti poremećaji u razvoju svakog navedenog dijela mokraćnospolnog sustava, što može rezultirati pojavom anomalija (nepravilnosti, mana). Takve se anomalije nazivaju prirođenim (kongenitalnim) anomalijama. | ||
Dječja urologija | ||
Važnost ranog prepoznavanja | ||
U prirođene anomalije mokraćnospolnog sustava ubrajaju se i anomalije spolnih organa, koje su osobito važne u dječaka jer su relativno česte, a mogu imati teške posljedice po zdravlje i psihu odrasle osobe. Anomalije spolnih organa predstavljaju razvojni poremećaj tzv. urogenitalnog sinusa. U tijeku razvoja zametka (fetusa), urogenitalni sinus predstavlja osnovu iz koje se VAŽNOST RANOG PREPOZNAVANJA razvijaju i nastaju mokraćni mjehur, mokraćna cijev i spolni organi. Uzroci tog razvojnog poremećaja još uvijek nisu do kraja razjašnjeni, a smatra se da je riječ o udruženim nasljednim čimbenicima i čimbenicima okoline. Anomalije spolnih organa variraju po značajnosti i ozbiljnosti, a navodimo najučestalije i one koje mogu uzrokovati teže posljedice (smanjenu plodnost ili neplodnost). | ||
Inkontinencija mokraće | ||
KAD NE SMIJEM KIHNUTI | ||
Inkontinencijom mokraće označava se nemogućnost kontroliranja mokrenja, koja se očituje u rasponu od povremenog »bježanja« mokraće do potpune nemogućnosti zadržavanja mokraće. | ||
Benigna hiperplazija prostate | ||
ZNAM ZA NJU KAD POČNU SMETNJE | ||
Benigna hiperplazija prostate (BHP) označava stanje bujanja (povećanja) žljezdanog tkiva prostate, koje se u svih muškaraca počinje zbivati negdje oko 40. godine života, kao posljedica hormonskih promjena. Sinonim koji se najčešće upotrebljava u označavanju BHP-a je adenom prostate, a to je izraz koji ćete najčešće naći i kao dijagnozu nakon pregleda kod urologa. | ||
Karcinom prostate | ||
S karcinomom do duboke starosti | ||
Karcinom (rak) prostate jedan je od najčešćih zloćudnih tumora u muškaraca. U svijetu je na četvrtom mjestu po učestalosti, odmah iza karcinoma pluća, želuca i debelog crijeva, dok se u razvijenim zemljama nalazi na drugom mjestu. | ||
Pravilna uboraba antibiotika | ||
Čuvajmo ih da bi oni čuvali nas | ||
Antibiotici su djelotvorni lijekovi koji mogu izliječiti brojne infekcije uzrokovane bakterijama i spasiti život. Ali, kada se uzimaju na neispravan način, mogu uzrokovati više štete nego koristi. Postoji mnogo različitih vrsta antibiotika, a svaki od njih djeluje različito i na različite bakterije. | ||
Psihologija i pedagogija | ||
I povijest odgaja | ||
Ako riječima ne tučeš, nećeš ni štapom. Sokrat | ||
Udomiteljstvo | ||
LJUBAV KUĆU ČINI DOMOM | ||
Davanje prioriteta djeci dobiva sve više pozornosti i postaje obveza sve većeg broja društava širom svijeta. I sami smo svjedoci sve češćih rasprava o zaštiti dječjih interesa, kršenju njihovih prava, izmjenama zakonske regulative na tom području, udomiteljstvu, posvojenju, deinstitucionalizaciji pa sve do savjeta za djelotvornije roditeljstvo i tomu slično. | ||
Odnosi između spolova | ||
ALKEMIJA LJUBAVI | ||
Mladi ljudi vjeruju kako je ljubav nešto uzvišeno, a učenjaci tvrde da je samo riječ o složenoj biokemiji, o vještoj igri hormona, koja čovjekovo psihofizičko stanje na određeno vrijeme podiže na viši »nivo pripravnosti«. | ||
Afrodizijaci | ||
Od vrapca od čokolade | ||
Ako smo zdravi, sretni i zadovoljni, imat ćemo i jači spolni nagon. Za potpun doživljaj ljubavi važni su svi naši osjeti: vid, sluh, miris, okus i opip. Međutim, najvažniji seksualni organ je mozak! Liječnici, seksolozi i psiholozi tvrde da afrodizijaci ne djeluju ako osoba nije i psihički zdrava. Velik dio stručnjaka smatra da su priče o afrodizijačkom djelovanju običan placebo učinak. Drugi pak smatraju da afrodizijaci imaju svoju ulogu. | ||
Brusnica | ||
Male crvene bobice | ||
Nema dugo da je francuska »Agence française de securite sanitaire des aliments« potvrdila da sok od sjevernoameričke brusnice (Vaccinium macrocarpon) pomaže u smanjenju prianjanja određenih Escherichia coli bakterija za stijenke mokraćovoda. | ||
Ljekovito povrće | ||
Sveta biljka - peršin | ||
Zdrava prehrana | ||
Iz mora na stol | ||
Minerali u prehrani | ||
Životne potrebe | ||
Mnogi su minerali esencijalne tvari za organizam i moraju se trajno unositi izvana. U prehrani je nužno voditi računa o uravnoteženom unosu minerala u organizam, kako bi se spriječile moguće bolesti. | ||
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA | ||
Svjetski dan zdravlja 2009. | ||
Spašavanje života – učiniti bolnice sigurnima u hitnoćama | ||
Svjetski dan zdravlja 2009. usredotočuje se na sigurnost zdravstvenih ustanova i pripremljenost zdravstvenih radnika koji se brinu o unesrećenima. Zdravstveni centri i osoblje ključni su za ljude pogođene nesrećama jer liječe ozljede, sprječavaju bolesti i brinu za zdravstvene potrebe ljudi. | ||
Prva pomoć kod srčanog udara | ||
»NE ŽELIM UZNEMIRITI BLIŽNJE« | ||
Srčani udar (akutni infarkt miokarda) je odumiranje manjeg ili većeg dijela srčanog mišića zbog nedovoljne opskrbe krvlju. Najčešće je uzrokovan začepljenjem jedne od koronarnih arterija (krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić) krvnim ugruškom, što je obično posljedica razvijene ateroskleroze. | ||
Prva pomoć kod moždanog udara | ||
POMOĆ BEZ PANIKE | ||
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult) je naglo nastalo oštećenje moždanog tkiva uzrokovano poremećajem moždanog krvotoka. Moždani udar može biti ishemijski (nastaje zbog manje ili veće začepljenosti krvne žile i najčešće ga uzrokuju ugrušak ili aterosklerotske promjene) ili hemoragijski (nastaje zbog puknuća krvne žile i posljedičnog prodiranja krvi u okolno tkivo). | ||
Gušenje stranim tijelom | ||
KADA KRENE KRIVO | ||
Gušenje stranim tijelom ozbiljan je problem, što potvrđuje i činjenica da je u mirnodopskim uvjetima veći broj onih koji umiru od gušenja zalogajem hrane od broja poginulih u zrakoplovnim nesrećama ili od vatrenog oružja. Iz izrečenoga samo po sebi postavlja se pitanje pridajemo li tom problemu dovoljno pažnje i kolika su naša znanja o tome kako pomoći osobi koja se guši stranim tijelom u dišnome putu, a koje je nerijetko zalogaj hrane. | ||
Hitna stanja kod male djece | ||
ZAČEPLJENJE DIŠNIH PUTOVA | ||
Jedno od stanja kada je život neposredno ugrožen začepljenje je dišnih putova. Ljudski organizam vrlo je osjetljiv na nedostatak kisika pa začepljenje dišnih putova spada u hitna stanja, kada se neodgodivo mora pomoći unesrećenom, ne čekajući hitnu pomoć. | ||
Prva pomoć kod besvjesnog stanja | ||
SPRIJEČIMO KOBNI ISHOD | ||
Gubitak svijesti opasna je i česta pojava u stanjima kao što su veći gubitak krvi ili kod ozljeda glave u prometnim nezgodama, ali može biti uzrokovan i nizom drugih nesreća, kao što su otrovanje ispušnim plinovima, plinom u domaćinstvu, kod udara električne struje ili groma, kod toplinskog udara ili pak utapanja. | ||
Placenta previja - predležeća posteljica | ||
KAD POSTELJICA DJETETU »OMETA«PUT | ||
Najteže i najozbiljnije krvarenje koje susrećemo na kraju trudnoće i u početku poroda jest krvarenje iz predležeće posteljice. Posteljica i pupčana vrpca povezuju majku i dijete. Posteljica djetetu osigurava kisik i hranjive tvari te eliminira štetne tvari. Normalno je kad je posteljica smještena pri vrhu ili na bočnim stijenkama maternice. | ||
Izvanmaternična trudnoća | ||
VAŽNO RANO PREPOZNAVANJE | ||
Izvanmaternična ili ektopična trudnoća označuje razvitak trudnoće izvan maternične šupljine. Računa se da se na 100 trudnoća javlja otprilike jedna izvanmaternična. Nešto je češća u postupcima izvantjelesne oplodnje. | ||
Torzija testisa | ||
BRZ RAZVOJ, HITNO LIJEČENJE | ||
Niz je hitnih stanja u medicini koja zahtijevaju brz dolazak do liječnika, brzu i preciznu dijagnostiku te brzu i učinkovitu pomoć. Hitna stanja predstavljaju svakodnevicu liječničkoga poziva, stalni izazov i uvijek novu kušnju. | ||
Astmatski status | ||
ZDRAVLJE JE I U VLASTITIM RUKAMA | ||
Status asthmaticus ili akutno pogoršanje astme stanje je koje zahtijeva hitnu liječničku intervenciju jer može dovesti do smrtnog ishoda. U posljednjih 10- 15 godina, otkako je suvremeni pristup liječenju astme prihvaćen na svjetskoj razini u obliku GINA (Global initiative for asthma) smjernica, takvih pogoršanja viđamo sve manje. | ||
Može li ubod insekta izazvati šok? | ||
NEKI NAPADAJU, NEKI SE SAMO BRANE | ||
Dolaskom proljeća dolaze i insekti koji bodu i grizu. Njihovi su ubodi i ugrizi neugodni, ali uglavnom bezopasni. Ipak, ponekad ubodi i ugrizi nekih insekata ili pauka mogu izazvati alergijsku reakciju koju nazivamo i anafilaktički šok. Može se pojaviti gotovo odmah nakon ulaska antigena, a u najtežim slučajevima u nekoliko minuta može izazvati i smrt. | ||
ŽRTVA NADMUDRILA DŽEPARA | ||
Časovi ludosti mjere se urom, ali mudrost ne može izmjeriti ni jedna ura. William Blake | ||
Krizni događaj i kriza kao psihičko stanje | ||
KAD KAP PRELIJE ČAŠU | ||
Riječ kriza u svakodnevnom govoru koristimo kada želimo naglasiti nešto što je prijeteće hitan, odnosno odlučujući trenutak, točku ili vrijeme odlučivanja. Pojam dolazi od grčke riječi krisis - odluka, odlučivanje. | ||
Razvod roditelja kao traumatski događaj | ||
ŠTO VIDE DJEČJE OČI | ||
Iako je razdvajanje vrlo stresno za djecu te iako djeca i roditelji smatraju rastajanje glavnim gubitkom, važno je znati da se razvod obično događa nakon kronično nesretnog braka. Može biti da upravo kronični sukobi u obitelji dovode do emotivnih problema djeteta, prije nego razvod sam po sebi. | ||
Savjeti za zdravu prehranu | ||
MANJE MASTI, VIŠE ZDRAVLJA | ||
Zdravlje bez lijekova | ||
KREĆEMO SE MANJE, A ŽIVIMO DUŽE | ||
U jednoj od najpoznatijih svjetskih enciklopedija – Encyclopedia Britannica – možemo naći podatak da je u staroj Grčkoj prosječni očekivani životni vijek čovjeka bio 28 godina. Danas nema ni jedne zemlje u svijetu u kojoj bi prosječni životni vijek čovjeka bio kakav je bio, primjerice, u drevnoj Grčkoj. | ||
Zdrava prehrana | ||
IZ MORA NA STOL | ||
Minerali u prehrani II. dio | ||
Životne potrebe | ||
Mnogi su minerali esencijalne tvari za organizam i moraju se trajno unositi izvana. U prehrani je nužno voditi računa o uravnoteženom unosu minerala u organizam, kako bi se spriječile moguće bolesti. | ||
Ljepota | ||
LJEPOTA I ZDRAVLJE | ||
LJETO, VODE I ZDRAVLJE | ||
Ljetne radosti | ||
PREPOZNAJMO OPASNOST | ||
Približava nam se ljeto i vrući dani. Koliko god vremena provodili u hladu, ipak ćemo se najbolje opustiti i prebroditi sparinu i vrućinu ljeta u kupanju. | ||
REKREACIJA | ||
OPASNI MORSKI SUSRETI | ||
Radujući se ljetu koje dolazi i morskim blagodatima, često zaboravimo na opasnosti koje »vrebaju« iz morskih dubina i koje nam mogu posve neočekivano pokvariti toliko željeno uživanje u ljetnom odmoru. | ||
Ronjenje | ||
KAD SE DUŠIK OTOPI | ||
»Ne mogu objasniti zbog čega volim more. To je potpuno fizička stvar: kad ronite, počnete se osjećati kao anđeo. Oslobodite se težine.« Jacques Cousteau | ||
Spašavanje utopljenika | ||
KAD VODA ZDROBI | ||
Utapanjem se naziva akutno gušenje izazvano prisustvom tekućine (najčešće slatke ili morske vode) u dišnim putovima zbog koje organizam trpi od akutnog nedostatka kisika (hipoksije) jer zrak ne dospijeva u pluća. | ||
Leće i plivanje | ||
VELIKO NE! | ||
Naša je voda »najbolja na svijetu«. Možda po okusu i bistrini, što je većini i najvažnije kad je pijemo. Ispravnost vode za piće redovito se kontrolira i strogo se pazi da se količina bakterija svede na minimum. One bakterije koje ipak progutamo, sredit će vrlo djelotvorna kiselina u našem želucu. Međutim, što važi za želudac, ne važi za naše oči. | ||
Zubobolja i ljetne radosti | ||
KAD ZUBI SAMI UPOZORE | ||
Nakon hladne i tmurne zime zasjalo nam je sunce. Više se ne može sjediti u kući. Gotovo svi nastojimo svaki slobodan trenutak provoditi na otvorenom. Ulice, šetališta, parkovi i terase oživjeli su. Milina! | ||
Osječka priča o komarcima | ||
TAKO SIĆUŠNI, A TAKO ZLI | ||
Dolaskom prvih toplih proljetnih dana počinju svakodnevni problemi koje nam pričinjavaju brojni insekti, među kojima zasigurno prednjače komarci. | ||
Salmoneloze | ||
OPREZA NIKADA DOSTA | ||
U većini slučajeva mikroorganizmi u namirnicama neće imati utjecaja na potrošača. Međutim, ponekad se u hrani nađu mikroorganizmi koji mogu izazvati bolesti uzrokovane kontaminiranom hranom, češće nazvane otrovanja hranom. Ako su uzrokovane salmonelama, zovu se salmoneloze. | ||
Tajne mozga | ||
UGODA SE LAKŠE PAMTI | ||
Čovjek je uvijek željan znanja, kojega nikad nije dovoljno, ali se jedan dio znanja stalno gubi, a novo znanje stiče se sporo. Kako popraviti učinkovitost pamćenja i održati ga što dulje? | ||
Stresni i traumatski događaj i njihove posljedice | ||
KAD VIŠE NE MOGU | ||
»Čovjeka ne ugrožavaju događaji, već način na koji ih on doživljava.« Epiktet | ||
Opažanje sebe u sukobu | ||
BUDI OSOBA, A NE ULOGA | ||
U sukobu nije dovoljno samo razjasniti naše viđenje sukoba, već je važno objasniti kako sebe opažamo. | ||
Terapija kućnim ljubimcima | ||
POGLED S PORUKOM | ||
Brojna istraživanja potvrdila su da ljubav prema nekome, pa bio to i loš kućni ljubimac, opušta, smiruje, tjera samoću, tugu, bol i strah. Korištenje kućnih ljubimaca u terapiji različitih bolesti (AIDS, rak, mentalne bolesti…) postaje sve učestalije, jer nas oni mogu nasmijati i potaknuti na svakodnevne tjelesne aktivnosti, ili pomoći da proširimo krug prijatelja. | ||
Deset zapovijedi vječne mladosti | ||
VOLITE SEBE | ||
Čovjeku današnjice genetski je zajamčeno 120 godina života, ali svi znamo da je ta granica krajnja rijetkost. Japanci u prosjeku žive 80 godina, Kanađani i Grci 78, a Somalijci 47 godina. | ||
Zdravlje bez lijekova | ||
NAŠE TIJELO TRAŽI KRETANJE | ||
Naše je tijelo stvoreno za kretanje, jer bez kretanja ono propada, obolijeva i osuđeno je na umiranje. Stalno sjedenje ili ležanje šteti našem zdravlju. Svatko od nas iskusio je da nakon prisilnog ležanja, primjerice, zbog bolesti, nakon ozdravljenja i ustajanja iz kreveta osjeća malaksalost mišića, nesigurnost u kretanju i stajanju. Sportaši – već i samo nekoliko dana bez treninga – gube snagu i efikasnost. | ||
Naše zdravlje | ||
BRESKVA NAJLJEPŠI DAR ISTOKA EUROPI | ||
Za proljetne šetače | ||
BROSKVA I PROLJETNA »MIŠANCA« NA PADELU | ||
Zdrava prehrana | ||
IZ MORA NA STOL | ||
Raznolikosti plivanja | ||
Granice ne postoje | ||
Razumijevanje smisla riječi plivanje može biti raznoliko za neplivače, rekreativce, natjecatelje, agoniste, sinkroplivačice, perajaše, daljinskoplivače, maratonce, vaterpoliste, fizioterapeute, trenere, profesore tjelesne i zdravstvene kulture, rekreatore | ||
Savjeti roditeljima | ||
Svjetski tjedan dojenja 1. – 7. kolovoza 2009. | ||
Dojenje – spasonosno u izvanrednim stanjima. Jeste li spremni? | ||
Higijena i zdravlje | ||
DOBRA STARA VODA | ||
Svi smo upoznati s činjenicom da su osnova za zdravlje i prevenciju bolesti dobre higijenske navike koje se stječu u najranijem periodu života. Nažalost, velik broj djece, mladih pa i odraslih ljudi ne održava osobnu higijenu na odgovarajući način. | ||
Koža i odjeća | ||
ZDRAVA KOŽA ISPOD ODJEĆE | ||
Mali savjeti | ||
Vitamini i minerali | ||
ZA KOŽU »ZA PET« | ||
Preplanulost kože | ||
PREPLANULOST KOŽE | ||
U današnje vrijeme ljepota i mladolikost su imperativ. Preplanulost kože jedan je od tih atributa. Kada smo preplanuli, izgledamo zdravije, odmornije, mlađe. Na žalost, to je mit. Danas se zna da je preplanulost kože odgovor melanocita na oštećenje kože izazvano ultraljubičastim zračenjem. | ||
Bolesti vena | ||
KRVOTOK SA ZAPREKAMA | ||
Iako je građa vena slična građi arterija, njihova je stijenka neznatno tanja, a mišićni sloj vrlo slab. Venski sustav donjih udova sastoji se od površinskih (u koži i potkožnom tkivu) i dubinskih vena (smještenih u mišićima) te tzv. komunicirajućih vena koje povezuju oba sustava. U osoba sa zdravim venama 90% protoka krvi odvija se u dubokim venama, a samo 10% u površinskim. | ||
Celulit | ||
MRSKA NARANČINA KORA | ||
Mnogo se toga nameće modernoj ženi. Mora biti lijepa, uspješna, njegovana. U tu se sliku nikako ne uklapa celulit ili, kako se običava zvati, narančina kora. | ||
Strije | ||
PALETA BOJA | ||
Prirodna je želja svakog čovjeka da bude lijep. Kriteriji ljepote različiti su u raznim kulturama i mijenjali su se kroz povijest. U današnjem poimanju lijepog tri su glavna neprijatelja: debljina, celulit i strije. Sve troje može se pojaviti već kod mladih djevojaka i često je tema djevojačkih jadikovki i čavrljanja uz kavu. | ||
Depilacija | ||
LJEPOTA BOLI | ||
U današnjem društvu ideal suvremene ljepote podrazumijeva, s jedne strane, glatku kožu bez dlačica, a s druge strane, gustu i sjajnu kosu (po mogućnosti što dulju). Unatoč tome što je takav imperativ ljepote kontradiktoran sam po sebi, a i u suprotnosti je s fiziologijom ljudskoga tijela, općeprihvaćen je i sveprisutan pa ga, osim žena, slijedi i sve više muškaraca. | ||
Tetovaže i piercing | ||
UKRAS ILI UŽAS | ||
Danas svjedočimo društveno- kulturološkom fenomenu ukrašavanja tijela tetoviranjem i/ili piercingom, koji se širi suvremenim svijetom poput epidemije. Iako tetoviranje i piercing još uvijek nisu u potpunosti društveno prihvaćeni, osobe koje se na njih odlučuju nerijetko se suočavaju s predrasudama vezanim uz pojmove primitivnosti i/ili društvene nepoćudnosti. Ipak, tetoviranje i piercing postaju dio svakodnevice, na njih se odlučuje sve više osoba, neovisno o spolu, dobi, društvenom statusu, stupnju obrazovanja, imućnosti i sl. Također, sve više roditelja suočava se sa zahtjevima svoje malodobne djece da im dopuste tetoviranje i/ili piercing. Kako ni tetoviranje ni piercing nisu bezazleni zahvati te mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica, nužno je pravilno se informirati i dobro razmisliti prije donošenja odluke te uzeti u obzir sve činjenice »za« i »protiv«. | ||
Zubi, zdravlje i ljepota | ||
LJEPOTICA ILI ZVIJER | ||
Započnimo dan s osmijehom, jer je dokazano da smijeh liječi! Zdravlje i ljepota usta i zubi utječu na naše ukupno tjelesno i duševno zdravlje. Lijep osmijeh pridonosi stjecanju samopouzdanja, što je izuzetno značajno u privatnom i poslovnom životu svakog čovjeka. | ||
Kućna kozmetika | ||
MOJIH RUKU DJELO | ||
Menopauza | ||
GODINE NISU VAŽNE | ||
Iz knjige »Ženski mozak«, kojoj je autorica američka psihijatrica Louann Brizendine, kod nas u izdanju »Profila«, Zagreb, za čitatelje iznosim meni najimpresivnije poruke. | ||
priroda | ||
Liječenje biljem | ||
ZDRAVA PREHRANA | ||
IZ MORA NA STOL | ||
Zarazna trovanja hranom | ||
Opasnost vreba iz hrane | ||
Opisano je više od 250 različitih trovanja hranom, od kojih je većina uzrokovana patogenim mikroorganizmima, tj. zarazne je prirode. Ona su uzrokovana različitim bakterijama i njihovim toksinima, virusima i parazitima koji se prenose zagađenom vodom ili hranom. | ||
MENTALNO ZDRAVLJE | ||
Kronične bolesti i psiha | ||
ŽIVOTNI PRATITELJ | ||
Svjetska zdravstvena organizacija zdravlje je definirala kao »stanje potpune tjelesne, duhovne i socijalne dobrobiti«, čime je priznala složen međuodnos tjelesnih, osjećajnih i socijalnih iskustava. S druge strane, i svaki pojedinac poznaje tu složenost karakterizirajući obično zdravlje kao najveće čovjekovo bogatstvo. | ||
Psihosomatika | ||
TEMPIRANA BOMBA | ||
Znanstvene
spoznaje
potvrđuju da
osobe koje »sve
primaju k srcu«
i pri tome ne
izražavaju glasno
svoju tugu ili
radost, češće
boluju.
| ||
Međuljudski odnosi | ||
RAT I MIR | ||
U hrvatskom jeziku postoji pravo bogatstvo pojmova koji označavaju i/ili opisuju sukobe među ljudima ili društvenim skupinama razvrstanim prema određenim obilježjima, bilo da je riječ o manjim (obitelj, rodbina, prijatelji, kolege) ili većim skupinama (npr. navijačke, klasne, vjerske, rasne skupine i sl.). | ||
Duhovnost kao lijek | ||
Potraga za smislom | ||
Razvoj znanosti i
medicinske tehnike, kao
i sve veća potreba za
materijalnim dobrima,
istisnuli su duhovnost u
medicinskoj primjeni.
| ||
Depresija i duhovnost | ||
VRATI MI RADOST KAD SJEDNE TUGA | ||
Depresija spada u poremećaje raspoloženja, a ubraja se u najranije opisane medicinske poremećaje u povijesti medicine. Danas je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja. Svjetska zdravstvena organizacija ističe depresiju kao treći najveći svjetski zdravstveni problem, a predviđa se da će 2020. godine biti drugi svjetski zdravstveni problem. | ||
Fenomen sreće | ||
SKLAD DUHA I TIJELA | ||
Psiholozi su proučavali pojavu sreće i zaključili da ona ne podrazumijeva trenutačnu ekstazu, već ispunjenost i zadovoljstvo koje se osjeća duže vrijeme. Sreća ne ovisi od okolnosti u životu, kako mnogi misle, već od genetske komponente i, bez obzira na to što se događa u našim životima, bit ćemo sretni onoliko koliko je zapisano u našim genima. Devedeset posto ljudi prirodno je sretno i zadovoljno svojim životima. | ||
Nasilje | ||
OPASNOSTI U OBITELJSKOM GNIJEZDU | ||
Obitelj je okružje
u kojemu dijete
odrasta i u kojemu
treba dobiti sve što
mu je potrebno za
normalan rast
i razvoj, no
ponekad
je to i
sredina
u kojoj
dijete biva
zlostavljano
ili zanemarivano
| ||
Život bez stresa | ||
U RALJAMA ŽIVOTA | ||
Danas svi govore o stresu. O stresu se razgovara u svakodnevnoj komunikaciji, govori na televiziji i na radiju, o stresu se mnogo piše u novinama i magazinima, sve je više znanstvenih konferencija, kongresa i tečajeva posvećenih stresu. | ||
Savjeti roditeljima - Tjelesni poremećaji u djece zbog emocionalnih teškoća | ||
TIJELO ČITA DUŠU | ||
Tijekom svog odrastanja, već od ranog djetinjstva, gotovo svako treće dijete doživi različite tjelesne pojave koje nemaju jasan »organski« uzrok, već nastaju zbog psiholoških teškoća. U stručnoj literaturi te se pojave u dječjoj dobi nazivaju somatizacije ili somatoformne pojave. | ||
Roditeljstvo i odgoj | ||
SUMRAK PRAVIH IDOLA | ||
Idol – predmet slijepog obožavanja, nadnaravno biće Uzor – onaj koji služi kao primjer dobrih osobina i ispravnih postupaka | ||
Euritmija u radu sa slijepom djecom | ||
ŽIVOT U SKLADU | ||
Ne tako davno, prvi program nacionalne televizije emitirao je film o Rudolfu Steineru u dva nastavka. Filmovima se nastojalo dodirnuti sva područja kojima se Steiner za života bavio, pa tako i one dijelove koji se odnose na primjenu lijekova, procesa izlječenja i stvaranja zdravlja. | ||
Kućna kozmetika | ||
MOJIH RUKU DJELO | ||
drugi dio | ||
Liječenje biljem | ||
Smokva | ||
Drži se da smokva potječe iz Male Azije te da se na tim prostorima uzgajala još tri tisuće godina prije Krista. Uz vinovu lozu i maslinu, smokva je najspominjanija biljka u Bibliji pa se može reći kako pripada povijesti čovječanstva. | ||
ZDRAVA PREHRANA | ||
IZ MORA NA STOL | ||
Četiri tipa temperamenta | ||
Ličnost je temperament i karakter | ||
Ličnost je ukupnost svih
psihičkih osobina čovjeka,
koje su kod svakog pojedinca
strukturirane i ujedinjene
na specifičan način, što
svakom čovjeku daje
pečat psihološke
individualnosti.
Ličnost je, dakle,
individualan, za
svakog pojedinca
karakterističan i samo
njemu svojstven
način povezivanja
emocionalnih,
motivacijskih i
intelektualnih procesa pri
doživljavanju i ponašanju.
| ||
Savjeti roditeljima | ||
Odgoj i obrazovanje | ||
Ako je odgoj „nastojanje da netko stekne osobine, navike prikladne u društvu“ te ako je obrazovanje (izobrazba ili naobrazba) „rezultat procesa stjecanja znanja neke osobe“, radi se o cjeloživotnim vrijednostima. | ||
Emocionalni razvoj | ||
VOLIM SE KAD ME DRUGI VOLE | ||
Uobičajeno je uvjerenje kako je ljubav roditelja prema djetetu instinktivna, biološki dana i kako se pojavljuje samim rođenjem djeteta. Očekuje se da roditelj uvijek i odmah mora voljeti dijete pa, ako neka mlada majka ne osjeti odmah bezgraničnu ljubav prema tek rođenom djetetu, sklona je vjerovati da nešto s njom nije u redu. | ||
Psihologija odgoja | ||
LAŽ ILI BUJNA MAŠTA | ||
Bili ste uvjereni da ste pronašli idealno skrovište za slatkiše i odlazite po dnevnu dozu za vašeg malog «istrebljivača» čokoladica, a onda u šoku otkrivate da su zalihe nestale i doznajete da je slatkiše odnio gladnom mačku jer mu ga je bilo žao. | ||
Poremećaji ponašanja djece | ||
LJUBAV I STROGOST IMAJU ISTI CILJ | ||
Poremećaji ponašanja djece široko su područje, a mogu obuhvatiti i pojavu delinkventnog ponašanja djece (kada počine kazneno djelo). Koji su tome uzroci i koje su posljedice te na koji način društvo reagira na tu pojavnost? | ||
Prilagodba djeteta na vrtić | ||
POČETAK SA SUZAMA | ||
Za većinu djece vrtić predstavlja prvo odvajanje od roditelja, nepoznat prostor u kojem ga roditelj ostavlja nepoznatim ljudima. Prvo odvajanje za djecu predstavlja stres koji se manifestira kroz niz emocionalnih, tjelesnih i ponašajnih reakcija do kojih dolazi kod procjene situacije kao opasne i/ili uznemiravajuće. | ||
Škola i odgoj | ||
OBRAZOVANJE I ODGOJ - NEDJELJIVI | ||
"Nije siročić onaj tko je bez roditelja, | ||
Nove društvene pojave | ||
PUSTINJACI MODERNOG DOBA | ||
Živimo u stoljeću apsurda. Tragična sudbina neke poznate osobe začas stigne na
naslovne stranice svih medija, a to što milijuni ljudi mjesečno umiru u Africi,
to nikog ne zanima. | ||
Mladi i samoubojstvo | ||
BITI ILI NE BITI | ||
"Samoubojstvo je trajno rješenje privremenog problema." | ||
POZITIVNO RODITELJSTVO | ||
BEZ SILE I BATINA | ||
Ne gledajte na dijete kao na neki dragulj, | ||
Rješavanje sukoba | ||
U OSAM KORAKA | ||
Većina naroda bori se s načinima kako najbolje prevladati razlike i sukobe na zajedničku korist. Za pravilan razvoj pojedinca i društva nužno je znati djelotvorno se nositi sa sukobima. Rješavanje sukoba životna je vještina koja će stvarati suradničke odnose između sukobljenih strana. | ||
Dijete s oštećenjem vida u razrednoj nastavi | ||
JE LI PTICA NA VRHU STABLA | ||
Period školovanja u uvjetima razredne nastave u Republici Hrvatskoj traje četiri godine, i to od prvog do četvrtog razreda. Razredna nastava kao pojam obično asocira na stjecanje znanja od jednog učitelja, što je dugi niz godina u potpunosti odgovaralo istini. | ||
Glasserova teorija izbora | ||
SVIJET KVALITETE, ŠEFOVANJE I OPSTRUKCIJA | ||
William Glasser, američki psihijatar, godine 1967. utemeljio je Institut za realitetnu terapiju, sa svrhom poučavanja savjetnika i rukovoditelja. Razvio je “teoriju izbora”, koja je primjenjiva na “kvalitetno vođenje na svim područjima u kojima su ljudi vođeni”. | ||
Značenje tjelesnog vježbanja u djetetovoj svakodnevici | ||
DUGOROČNO ULAGANJE U ZDRAVLJE | ||
Jednako je važno odrasti zdrav i u formi kao i odrasti pametan | ||
Prva pomoć kod epileptičkog napadaja | ||
DRAMATIČNA SLIKA | ||
Epilepsija (padavica) poremećaj je koji uzrokuje prekomjerna ili nepravilna aktivnost moždanih stanica jednog dijela ili cijelog središnjeg živčanog sustava. Od nje boluje približno 0,5 - 1% stanovništva. | ||
Liječenje biljem | ||
LJEKOVITE BILJKE – NAJSTARIJI LIJEK | ||
O popularnosti travarstva zorno govori podatak o bezbrojnim knjigama o liječenju biljem - na svim jezicima svijeta. | ||
Corylus avellana L. | ||
Lijeska | ||
DIJAGNOSTIKA | ||
Većini je znano da nema pouzdanog liječenja ako mu ne prethodi postavljanje dijagnoze. | ||
Koronarografija | ||
OKOLNIM PUTEM DO SRCA | ||
Koronarografija je invazivna dijagnostička procedura koja je zlatni standard za dijagnozu bolesti krvnih žila srca (koronarne bolesti). Koronarna bolest naziv je koji obuhvaća veći broj poremećaja na srčanom mišiću, od angine pektoris pa sve do iznenadne smrti, a zajedničko u svim fazama te bolesti jesu promjene na unutrašnjosti krvnih žila srca (koronarnih arterija) koje hrane srčani mišić i dopremaju mu kisik. Stoga se još naziva i ishemična bolest srca. | ||
Spirometrija | ||
SVI PODACI IZ JEDNOGA DAHA | ||
Ultrazvuk abdomena | ||
KAD ZVUK VIBRIRA | ||
Ultrazvuk (UTZ) abdomena dijagnostička je metoda koja omogućuje uvid u veličinu i stanje unutarnjih organa trbuha primjenom zvučnih valova visokih frekvencija. | ||
Gastroskopija | ||
JEDNIM PREGLEDOM SVE JE JASNO | ||
Endoskopija označava izraz direktnog promatranja probavne cijevi pristupom iznutra korištenjem tankog, savitljivog optičkog instrumenta zvanog endoskop. Ako se pregledavaju organi gornjeg probavnog sustava (jednjak, želudac, dvanaesnik), pregled nazivamo gastroskopijom ili ezofago-gastro-duodenoskopijom (EGDS). | ||
Kolonoskopija | ||
DOSTUPNA I DETALJNA | ||
Kolonoskopija je pregled unutarnje stijenke (sluznice) organa donjeg dijela probavnog sustava, odnosno debelog crijeva. | ||
Dijagnostički postupci u urologiji | ||
NAPAD NA BOLEST SA SVIH STRANA | ||
Dijagnostički postupak u obradi uroloških bolesnika uključuje razne pretrage. Najbitnija je iscrpna anamneza te cjelovit fizikalni pregled. | ||
Ultrazvuk u porodništvu | ||
ŠTO TO TAMO KUCA | ||
U porodništvu je ultrazvučni pregled nezaobilazan dijagnostički postupak zbog svoje jednostavnosti, dobrog prikaza, neinvazivnosti i neškodljivosti za majku i plod. U standardni pregled, koji je nezaobilazan u nadzoru trudnoće, spada već preko 25 godina, dakle dovoljno dugo da ne moramo sumnjati u njegovu neškodljivost. | ||
Scintigrafija | ||
KORISNO ZRAČENJE | ||
Scintigrafija je neinvazivna dijagnostička metoda kojom se snima raspodjela radioaktivnih tvari - radioizotopa, koji emitiraju gama-zračenje i koji se nakupljaju u pojedinim organima ili organskim sustavima tijela. | ||
Dijagnostika osteoporoze | ||
U BORBI PROTIV GIPSA | ||
Osteoporoza je bolest kod koje se gubi koštana gustoća i propada mikroarhitektura kostiju, što rezultira povećanim rizikom prijeloma. | ||
Ovisnosti | ||
ČOVJEK U RALJAMA OVISNOSTI | ||
Prvo čovjek uzima drogu, zatim droga uzima drogu i na kraju droga uzima čovjeka. | ||
Ovisnosti i prehrana | ||
ČAROLIJA ŽIVOTA | ||
Uravnotežena prehrana uspostavlja prirodan i zdrav metabolizam u organizmu, čime djeluje vrlo povoljno na smanjenje bilo koje ovisnosti, pa bi je trebalo koristiti kao dio terapije odvikavanja. | ||
Povraćanje kod djece | ||
ZDRAVA HRANA I ČISTE RUKE | ||
Postoji mnogo bolesti kojima je jedan od simptoma povraćanje – od tipičnih virusnih infekcija crijeva (oko 80% slučajeva u dobi do 5 godina), rjeđe bakterijskih, izazvanih salmonelom ili šigelom, do klasičnog trovanja hranom, posebno u ljetnim mjesecima, kada se u namirnicama, zbog neadekvatnog čuvanja, može razviti stafilokok. | ||
Socijalna facilitacija | ||
PUBLIKA - POTREBNA ILI NE | ||
Socijalna facilitacija (lat. facilis – lagan) socijalni je utjecaj koji se očituje u pojavi da prisutnost promatrača olakšava izvođenje neke aktivnosti. Socijalna inhibicija (lat. inhibere – kočiti) socijalni je utjecaj koji se očituje u pojavi da prisutnost promatrača otežava izvođenje neke aktivnosti. | ||
UPOZORENJE NAJVIŠEG STUPNJA | ||
RIZIK ZBOG HLADNOĆE ZA STARIJE OSOBE U HRVATSKOJ | ||
Utjecaj kisika i ozona na zdravlje | ||
KISIK - MOLEKULA KOJA ŽIVOT ZNAČI | ||
Zašto nam je, uz kisik koji neprestano udišemo, svake minute, 24 sata na dan, potrebno još? Kisik je glavni izvor energije za rad mozga i svih organa. Stabilizira živčani sustav i djeluje umirujuće, neutralizira toksine, uništava viruse i parazite te anaerobne bakterije, one koje izazivaju infekcije i upale. | ||
Prikaz knjige | ||
Kultura umiranja, smrti i žalovanja | ||
U izdanju riječke izdavačke kuće «Adamić» nedavno je objavljena knjiga Kultura umiranja, smrti i žalovanja autora prof. dr. sc. Mirka Štifanića. Kako sam autor ističe, to zanimljivo djelo nastalo je u sklopu projekta Položaj pacijenta u sustavu zdravstva Republike Hrvatske – normativno i stvarno, a tiskanje su omogućili Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb te Županija primorsko-goranska, Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb. | ||
'DOBRI DUH' OTOKA SUSKA | ||
Časnoj sestri Julijani Anđi Majić, medicinskoj sestri na otoku Susku, dodijeljena - Godišnja nagrada Grada Malog Lošinja | ||