Dezinsekcija muha i komaraca

DOSADNI PRENOSNICI BOLESTI

Obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD) na području javnog zdravstva i komunalne higijene ima dugu i zanimljivu povijest. Prvi podatak o najranijim počecima DDD-službe na području Primorsko-goranske županije datira još iz 1530. godine. Iz tog dokumenta vidljiva je potreba za provođenjem i održavanjem javne higijene zbog očuvanja zdravlja stanovništva.

U tom području DDD djelatnost od samih početaka razvoja zauzima važno mjesto kao preventivna i protuepidemijska mjera u sprečavanju širenja zaraznih bolesti. Međutim, uloga suzbijanja vektora u sklopu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije sve je manje izražena. Poslije eradikacije malarije, eliminiranja problema pjegavca, čak i u teškim ratnim prilikama, te općenitog napretka osobne i komunalne higijene do razine koju dijelimo sa suvremenim razvijenim zemljama svijeta, uloga zdravstveno-komunalnog DDD-a ne može se iscrpiti samo kao dio higijensko-epidemiološke službe u prevenciji zaraznih bolesti.

S pesticidima oprezno

Suzbijanje glodavaca i insekata u urbanim sredinama u službi je osiguravanja zdravog, ugodnog i sigurnog života ljudi. Bolesti, štete i neugode koje nanose člankonošci, glodavci i mikrobi sve više postaju jednakovrijedni razlozi za DDD intervencije. Gledano s ekološkog aspekta, važno je imati pod kontrolom uporabu pesticida koji se koriste za provedbu DDD-mjera u smislu ograničavanja njihove prekomjerne upotrebe, što se može negativno odraziti na okoliš (vodu, tlo, zrak), odnosno preko hranidbenog lanca na zdravlje čovjeka. Važnost komaraca i muha, u smislu njihova utjecaja na kvalitetu života domicilnog stanovništva, kao i na kvalitetu boravka turista, ne treba posebno isticati. Općine i gradovi koji su orijentirani turizmu donekle osiguravaju dezinsekciju (sustavno i planirano suzbijanje insekata, člankonožaca ili njihovih razvojnih oblika koji mogu prenositi uzročnike zaraznih bolesti), dok preostale jedinice lokalne samouprave, zbog nedostatka financijskih sredstava to zanemaruju. Higijensko je značenje muha u njihovu pasivnom prenošenju niza opasnih oboljenja. Zbog svog načina života, one mogu biti prijenosnici bacilarne dizenterije, paratifusa, enteritisa, različitih alimentarnih infekcija, kolere, kampilobakterijaze, Entamoebae hystoliticae, Lambiae, Balantidiuma, dječje paralice, Q-groznice, trahoma, epidemijskog konjuktivitisa i niza infekcija kože i rana. Dodamo li tome infekcije jajašcima crva, stočne mijaze, ali i ljudske, vidi se njihovo znakovito javnozdravstveno značenje.

Stajaće vode izvor komaraca

Dobro je poznato da su komarci vektori zaraznih bolesti. NJihova osobina da sišu krv na nekoliko domaćina uzastopce pogoduje prijenosu mikroorganizama koji žive u krvi i krvnim stanicama od jednog domaćina do drugog. Među najpoznatije bolesti prenošene komarcima spadaju malarija i žuta groznica te većina arbovirusnih encefalitisa. Komarci narušavaju mir ljudi i njihovo zdravlje u širem smislu, čak i onda kada ne prenose nikakve uzročnike zaraznih bolesti. Na mjestu uboda ženke komarca razvija se urtika, kao alergijska reakcija na sastojke njene sline kojima sprečava zgrušavanje krvi. Veličina kožnih promjena i intenzitet svrbeža koji se redovito javlja variraju od osobe do osobe, ali su općenito izraženi, te velika većina ljudi doživljava ubode komaraca kao vrlo neugodne. Borba protiv komaraca počinje već u proljeće, preventivnim larvicidnim tretmanom stajaćih voda koje su potencijalan izvor komaraca. Pravovremenim suzbijanjem larvi komaraca sprečava se pojava odraslih oblika. Suzbijanje se provodi tako da se jednom mjesečno obilaze sve stajaće vode i adekvatno tretiraju. Takav detaljan posao zahtijeva i temeljitu pripremu jer je potrebno napraviti kartoteku izvorišta te ih sustavno obilaziti. Do sada izdvajana sredstva uglavnom nisu dovoljna za cjelovit i sveobuhvatan pristup rješavanju te problematike. Najosjetljivije su priobalne jedinice lokalne samouprave. Međutim, nije bolja situacija ni u ostalim jedinicama, samo što tamo nema turista te se o tome vodi manja briga. S obzirom na navedeno, a s ciljem preventivnog djelovanja u sprečavanju razvoja i razmnožavanju muha i komaraca, Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije ove je godine u edukativnom smislu putem plakata informirao pučanstvo o poduzimanju potrebnih mjera. Takvim pristupom pridonosi se rješavanju javnozdravstvenog problema, okoliš se manje opterećuje insekticidima, štite se neciljane vrste insekata, a ujedno se pridonosi rješavanju estetskog problema, sprečavanju širenja neugodnih mirisa te odbojna izgleda.

POZOR  Bez vode nema života komaraca! U vodi se razvijaju komarci. Svaka stajaća voda koja ne presušuje u roku od 10-ak dana može predstavljati leglo komaraca. U jednoj bačvi ispunjenoj vodom može se razviti 100.000 komaraca. Da biste spriječili pojavu komaraca u svom okolišu, provedite slijedeće mjere: 1. Uklonite sve predmete u kojima se voda može zadržavati (automobilske gume, kante, konzerve, stare odbačene frižidere, kade, olupine automobila i dr.). 2. Hermetički zatvorite septičke jame, a na oduške postavite mrežice. 3. Ukažite ovlaštenim djelatnicima koji postavljaju sredstva za zaštitu od komaraca na mjesta na kojima se zadržava voda kako bi vas mogli zaštititi. Komarac prevaljuje velike razdaljine (2-16 km), stoga se akcija borbe protiv komaraca provodi na širem području.

POZOR Muhe su prijenosnici različitih bolesti Da biste spriječili pojavu muha u svom okolišu, provedite sljedeće mjere: 1. Odložite kućno smeće u zatvorene spremnike ili u za to iskopane jame i prekrijte ga zemljom. 2. Pokupite i odložite životinjski izmet na gnojišta. 3. Redovito čistite kokošinjce, svinjce i staje, a izmet odložite na gnojišta. 4. Zakopajte životinjske otpatke. 5. Gnojišta ljeti prekrijte plastičnom folijom jer se u vrućem gnoju muhe ne razvijaju.

Dipl. sanit. ing. Vesna Šušnjić