Još o pušenju
 
DA, SVAKA CIGARETA NAM ŠTETI...
 
Oni koji svakodnevno preko Hrvatskog radija slušaju oglas kojim se stručno animiraju pušači da se vrate zdravijem življenju, prepoznat će povod ovom napisu. No, poticaj je dala jedna vremešnija službenica šibenskog Ureda za prostorno uređenje, koja je jednog ljetnog jutra, kod širom otvorenih prozora, obilazila sobe s cigaretom u ustima tužeći se da \"nema zraka\", koji je osjetno i vidljivo strujao raznoseći oblačiće plavkastog dima njene cigarete.
 
 
Žao će mi biti ako autori oglasa shvate ovo kao kritiku ili "popovanje". Naprotiv! Upućujem im čestitke za sažete istine o posljedicama pušenja i za simpatično pozivanje na prekid ovisnosti. Nadam se da se neće događati da slušaoci tog istog radija isključuju aparate, kao onda kad se reklamira drogu: "kad novo jutro svane - kavica"! To će se najbolje izbjeći navođenjem sadržaja oglasa, koji sam o sebi dovoljno govori:

"Svaka cigareta Vam šteti, jer sadrži više od 4.000 raznih kemijskih spojeva!
Oni negativno djeluju na Vaše dišne puteve, pluća i stijenke arterija. Oni izazivaju srčana oboljenja, moždane udare i uzrokuju sljepoću. Svaka cigareta Vam šteti, jer svaki put kad zapalite cigaretu povećavate rizik oboljenja od raka pluća!
Znanstveno je dokazano: prestanete li pušiti, možete popraviti do sada učinjenu štetu na Vašem tijelu i nastaviti živjeti punim plućima!
Recite DA nepušenju - jer svaka cigareta Vam šteti!!!
 
 
Tijelo se brani
 
Iz toga je vidljivo kako to izgleda kada medijski stručnjak iz brda podataka izvuče najbitnije činjenice i sroči ih u motivirajuću agitku. Međutim, o nastavku življenja "punim plućima" bilo bi pravilnije reći "PUNIJIM plućima", naročito kod onih s dužim pušačkim "stažom". Evoi zašto:
Od prvog udisaja duhanskoga dima nativan (prirodan) organizam reagira zaustavljanjem daha ili kašljem. Kašalj je obrambeni mehanizam zvučnog izdisanja zraka organizmu nepoželjnog sadržaja. Svakjo to kašljucanje i kašljanje (posebno jutarnje u pušača) ima za posljedicu puckanje pregrada plućnih mjerhurića (alveola), presudnih za razmjenu kisika i ugljičnog dioksida pri disanju. To zovemo emfizem ili proširenje pluća. Kod toga stanja, i pored pluća punih zraka, bolesnik osjeća nedostatak zraka. Vjerojatno je to uvjetovalo "glad" za zrakom kod spomenute gospođe (ako nije bila poza, čemu su pušači skloni). I to stanje se ne popravlja ni prestankom pušenja, ili boravkom u zadimljenim prostorima, niti primjenom sprejeva kakve koriste astmatičari. Astma je hiperalergična reakcija pluća na neku tvar (najčešće polen ili plijesan) iz okoline, koja se očituje suženjem disajnih puteva i otokom sluznice bronha. Duhanski dim, kao što se iz oglasa vidi, obiluje mnoštvom kemijskih spojeva na koje pojedinci reagiraju alergično, a to znači smanjivanjem količine udahnutoga zraka (dišu "na škrge"). Pušači također zapažaju te teškoće, zbog čega posežu za promjenom duhana, a osjetljivi nepušači bježe iz zadimljenog prostora, ili se bore za reguliranje pušenja na javnim mjestima. Pasivno udisanje duhanskoga dima dovodi do istih oštećenja zdravlja kao kod pušača, samo u manjim postocima. Neki istraživači utjecaj prisilnog pušenja ipak nazivaju njegove posljedice ljudskom "klaonicom" (menslaughter) za nepušače. Zbog toga se duhanske kompanije uporno protive neovisnim istraživanjima utjecaja okolinskog duhanskog dima na nepušačku populaciju i troše velike sume na vlastita istraživanja ne bi li spasili kakav "light" nikotinski proizvod. Uzgred spomenimo da cigarete s manje katrana nemaju i manji kancerogeni učinak! Kontrola u "mašini za pušenje" ne daje iste rezultate kao živi organizam. Dokazani su smrtni slučajevi astmatičara koji su radili pored pušača, ili oboljeli od raka pluća, zbog čega su tužiteljima dosuđene goleme odštete.
Na stvaranju Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom u okviru Svvjetske zdravstvene organizacije (SZO) održani su 4. međunarodni pregovori u ožujku 2002. godine, koji po mišljenju Generalne direktorice SZO pokazuju napredak i pored čestih formulacija "trebalo bi" i "možda" i zaprljanih pepeljara ispred nekig pregovarača. Važno je ne posustati, jer okorjeli pušači računaju sa zamorom aktivista, nakon čega šutke šire svoj aromatizirani "miris" u prostoru. Zato DAAA nepušenju, jer svaka cigareta nam šteti. A najviše ona prva u životu!
 
 
Prim. dr. Petar Konjević