Maligna oboljenja

KAKO SMANJITI POBOL I POMOR OD RAKA

Citirat ću dijelove uvodnog odlomka iz mog rada objavljenog prije 30 godina u "Liječničkom vjesniku", dok sam bio voditelj Onkološkog dispanzera u Puli: "Maligni su tumori u suvremenoh zdravstvenoj službi jedan od glavnih problema. Za ilustraciju mogu poslužiti neki podaci o kretanju malignih tumora 1971. u Istri. Na ljestvici mortaliteta na prvom su mjestu bolesti cirkulatornog sustava s 50,7% na drugom mjestu neoplazme s 15,8%... Umire svaki drugi oboljeli od malignih tumora... U roku od 10 godina (1962.-1971.) porazno je i kretanje pobola od malignih tumora (porast od 75% i, nešto manje, kretanje pomora (porast od 43%). Takvi podaci obvezuju zdravstvenu službu, ali i čitavo društvo i predstavnike tog društva, da ozbiljno pristupe rješavanju problema..."

Te uvodne riječi, na žalost, više su nego jednako aktualne i danas, trideset godina poslije.

U Hrvatskoj više oboljelih i umrlih od raka

To potvrđuju neki brojčani pokazatelji o kretanju raka u Hrvatskoj, a za usporedbu i u nekim drugim zemljama. Pobol na 100.000 stanovnika 1978. bio je u Hrvatskoj 266, a 1987. već 306 (uz godišnji porast oboljelih od raka za 1,7%). Pomor je 1981. bio 189,8, a 1990. već 233,5 (uz godišnji porast od 2,4%). Od ukupnog je pomora 1990. pomor od bolesti kardiovaskularnog sustava bio 52%, od raka 21%. Pomor od raka bio je 1996. 21% (uz godišnji porast od 1%). Pomor od kardiovaskularnih bolesti bio je 1999. 53,2%, od raka 23%. Pomor na 100.000 stanovnika u 2000. godini bio je: od kardiovaskularnih bolesti 610, a od neoplazmi 267. Od raka dojke oboljela je sredinom sedamdesetih godina jedna od 18 žena, sredinom devedesetih već jedna od 11. Od oboljelih od raka dojke umrlo ih je 37%, a početkom sedamdesetih nešto manje od 50%. Od europskih zemalja porast stope smrtnosti od raka u posljednjih 20 godina najveći je u Hrvatskoj i Mađarskoj. Stopa pomora od raka u SAD manje je nego u Europi. U SAD je od 1973. do 1990. zabilježen rast broja oboljelih od raka za 1,2%, ali od 1991. do 1997. zabilježen je pad za 0,8%, kao i pad pomora za 0,8%. Dok je u nas zabilježen porast broja oboljelih od raka pluća za 80%, a u razvijenim zemljama za 19%, u SAD, Velikoj Britaniji i skandinavskim zemljama zabilježen je (zbog manjeg broja pušača) čak i pad za nekoliko postotaka. Svuda se bilježi porast broja oboljelih od raka dojke i maternice, ali i pad smrtnosti, dok raste i pobol i pomor od raka prostate. U Hrvatskoj raste broj oboljelih i umrlih od kroničnih nezaraznih bolesti (bolesti srca i krvnih žila, rak), a manjuje se njihov broj u onim zemljama gdje je viša obrazovna razina (a ona je preduvjet i za viši ekonomski standard).

Uzroci obolijevanja i smrtnosti od raka

I. UZROCI RAKA. Postoje brojne, nepotvrđene, teorije o uzroku nastanka raka u ljudskoj stanici. Ono što se pouzdano zna, to su poticaji koji mijenjaju stanične elemente tako da stanice počnu nekontrolirano rasti i razmnožavati se. Ti su poticaji tzv. karcinogene tvari, kojih ima ogroman broj. Te tvari mijenjaju molekularnu i biokemijsku strukturu stanične jezgre, njene kromosome i gene. To se mijenjanje zove mutacija: karcinogene tvari u stvari su mutagene tvari. Mutirane stanice nepovratno su promijenjene, pa se njihovo neobuzdano bujanje može prekinuti samo tako da ih se sve ukloni ili uništi, operacijom, zračenjem, kemoterapijom. Najvjerojatnije do mutacije dovode oksidansi (slobodni radikali) koji mijenjaju spomenute stanične dijelove. Oksidansa ima vrlo mnogo u sastavnim dijelovima duhana koji pušenjem ulaze u pluća, u sastojcima zagađenog zraka, u životinjskim mastima, u crvenom mesu, u kemikalijama koje sačinjavaju umjetna gnojiva i pesticide, u ionizirajućim zračenjima poput rendgenskih itd., itd. U promiskuitetnih osoba ima karcinogenih virusa koji izazivaju karcinogene mutacije stanica sluznice vrata maternice, kao najčešći uzrok. Protiv oksidansa uspješno djeluju antioksidansi, koji zaustavljaju proces oksidacije (i time mutacije) elemenata stanične jezgre. To su npr. voće i povrće, plava riba, biljna i riblja ulja, tvari što nastaju pri tjelesnim aktivnostima itd., itd. Ženski hormon estradiol može biti u suvišku karcinogen. Estradiola ima više npr. u žena koje ne rađaju, ili malo rađaju, ili su kasno prvi put rodile. Skloniji su raku pretili ljudi. Računa se da je za nastajanje raka odgovorna neispravna ishrana u 35%, duhanski dim u 30%, nasljedni faktor u 5-15% slučajeva. Sasvim sažeto: prevencija - da se ne oboli od raka - sastoji se u izbjegavanju oksidansa i korištenja antioksidansa. Sve te čimbenike koji dovode do raka, ili koji sprječavaju rak, mora svaki čovjek dobro poznavati kako bi znap što izbjegavati, što koristiti. Kad bi svi prihvatili takve navike, bilo bi za 80% manje oboljelih od raka. II. UZROCI VEĆE SMRTNOSTI OD RAKA. Dok je početni rak ograničen na malu, još očahurenu skupinu stanica, npr. u dojci čvorić je manji od 0,5 cm, na vratu maternice na površini od tek kojeg milimetra, on se lako i sigurno izliječi malim kirurškim zahvatom. Kad se on svojim izdancima stane širiti u okolinu i kad stane brže rasti i ivećavati se, sve su manji izgledi za lako i sigurno izlječenje. A kad se metastazama proširi po tijelu, ti su izgledi vrlo maleni. Što se rak ranije otkrije, to je izlječenje sigurnije i pomor od raka manji. Važna je za izlječenje i mogućnost raspolaganja vrhunskom tehnologijom liječenja. Za pravovremenu dijagnozu ljudi, prvo, moraju znati koji su rani znakovi raka i, drugo, moraju redovno pristupati preventivnim sistematskim pregledima. Ako ljudi znadu koje promjene zdravlja mogu biti rani znakovi raka, ili ako znadu da pripadaju kojoj rizičnoj skupini (npr. pušači), tada se mogu pravovremeno javiti liječniku na pregled. Žene počinju takvim pregledima poslije 30. godina života, a muškarci poslije 45. godine. Da to mogu činiti, moraju biti prethodno o tome dobro informirani i motivirani. Žene moraju za pravovremeno otkrivanje raka dojke koristiti kombinirano samopregled, i čest pregled kod liječnika, i mamografiju po njegovoj uputi. One trebaju ići na godišnji pregled ginekologu, a on određuje treba li učiniti i citološki Papa-test za rano otkrivanje raka maternice. Muškarci skoro godišnje pristupaju rektalnom pregledu za rano otkrivanje raka zadnjeg crijeva i prostate.

Prevencija i rana dijagnostika raka u Hrvatskoj

I. PREVENCIJA DA SE NE OBOLI OD RAKA. Životne okolnosti i obrazovna razina u nas takve su da se ne znaju zdravstvene navike kojima se sprječava rak niti ima motiva da ih se pridržava. Trebalo bi se usađivanjem takvih navika početi od mladosti: način ishrane, tjelesne aktivnosti, nepušenje itd. Ali, već roditelji nisu primjer niti uzor za takvo vladanje. Roditelji jedu (nezdravu) "snažnu" hranu da mogu više raditi, "odmaraju se" sjedeći i ležeći, puše da se "smire", slabo se drže higijenskih navika. Djeca nesvjesno prihvaćaju sve te navike od roditeljskih autoriteta. Prosvvjetni su radnici opsežnim školskim programom skučeni, a nisu ni motivirani da "troše" riječi na takve "sporedne" stvari. Mediji najradije serviraju senzacije iz medicine, koje su često znanstveno neosnovane. Ne čita se ništa ili malo i površno, jer nestaje kultura čitanja, čak se na Internetu izbjegavaju ozbiljni sadržaji. Rezultat je svega toga da se stvara manjkava i iskrivljena slika o zdravlju, da se ne saznaju nikakvi podaci o prevenciji kako se ne bi stvorili uvjeti za nastajanje raka. Zato se sve više puši, ekologija se prezire, uživa se u nezdravoj hrani poput fast-fooda i u kokainiziranim Coca-pićima. Vrlo malo ljudi zato zna da uz ispravnu ishranu ima za 70% manje raka želuca i 50% manje raka debelog crijeva, da uz manje masnoća u ishrani i uz održavanje normalne tjelesne težine ima za 33% manje raka dojke, da bi se uz primjeren spolni život moglo skoro iskorijeniti rak grlića maternice. Kao vrhunac, preventivna medicina ostaje siromašno nahoče kurativne medicine. Za preventivnu medicinu troši se manje od 1% zdravstvenog proračuna - pa kako da bude dovoljno sredstava za prevenciju raka? II. PRAVOVREMENO OTKRIVANJE RAKA. U menopauzi 90% žena ne ide na sistematske preglede; do 35. godine života 60% žena ne zna za rano otkrivanje raka grlića maternice staničnim brisom po metodi Papa; samo 3% učenica i studentica zna za ginekološke preventivne preglede i za vrijednost kontrolnih pregleda dojke. Zna se više o političkim, društvenim ili športskim skandalima nego o ranom otkrivanju raka. Ide se na pregled ozbiljno bolestan, a ne prividno zdrav. U ordinacijama obiteljskog liječnika nedovoljno se govori niti organizirano upućuje na preventivne preglede. Nema dovoljno sredstava za vrhunsku dijagnostiku (preventivna sistematska mamografija).

Što poduzeti u nas

Od mladih dana treba početi s obrazovanjem o zdravstvenoj kulturi i zdravstvenim sadržajima: u kući i u školi, primjerom i uzorom. U najgledanije televizijske emisije (športske, vijesti, sapunice) svakodnevno treba ubaciti sasvim kratke obavijesti o čuvanju zdravlja i o ranom otkrivanju bolesti - to gledaju mnogi, a posebne zdravstvene emisije gleda manje njih. Kratke poučne obavijesti, upute i savjeti potrebni su i u ostalim medijima - dnevnicima i časopisima, i na radiju. Urednike treba uvjeriti das je to za zdravlje korisnije od često neosnovanih senzacija. Treba koristiti autoritete, npr. pjevače i športaše, da budu uzor i propagatori zdravoga života. Obiteljski liječnici trebaju dijeliti pacijentima kratke pisane upute o načinu života, o ranim znakovima raka i o sistematskim pregledima te organizirati i provoditi sve to. Svaka ambulanta trebala bi biti ambulanta za zdrave i za bolesne, npr. ambulanta za mamografiju zdrave i prividno zdrave dojke. Treba uvišestručiti u proračunu novčana sredstva za preventivnu medicinu. Da se sve to ostvari, mora se uporno poticati i provoditi moralna preobrazba - zbog sticanja navike odgovornosti, radinosti i nesebičnosti te jednake brige za svačije zdravlje, imućnih i onih siromašnih.

Prim. dr. Ivica Ružička