Što je to gripa?
Influenza ili gripa akutno je zarazno oboljenje respiratornog sustava. To je bolest s kratkom inkubacijom, to jest vrijeme od zaražavanja do pojave prvih simptoma bolesti je od 1 do 3 dana.

Koji su osnovni simptomi gripe?
Bolest nastupa naglo, s jako izraženim općim simptomima. Dominantni su visoka temperatura 39-40°C, jaki bolovi u mišićima, zglobovima i kostima, glavobolja, osjećaj malaksalosti i slabosti, gubitak apetita. Prvih dana očituju se samo ti opći simptomi, a kasnije se javljaju i simptomi s područja respiratornog trakta. Obično su to osjećaj stezanja, suhoće, boli u nosu i u grlu, promuklost, kašalj, bol iza prsne kosti, pa i konjuktivitis. Bolest obično traje 7-10 dana.

Zašto se bolest baš tako zove?
Za tu bolest koriste se nazivi influenza ili gripa. Naziv gripa dolazi od francuske riječi "gripper", a to znači "ščepati". Tko je prebolio gripu, vjerojatno će i shvatiti opravdanost tog imena.

Da li je svaka bolest s temperaturom i prehladom gripa?
Ljudi često griješe i misle da je svaka prehlada, ili viroza, ili bolest s temperaturom gripa. Gripa je samo ona bolest koja je uzrokovana virusima gripe A, B i C. Postoji čitav niz drugih virusa i bakterija koji mogu izazvati iste ili slične simptome kao virusi gripe.

Kako se gripa prenosi?
Gripa se prenosi zrakom, dakle kapljičnim putem pri bliskom kontaktu. Kad oboljeli od gripe kiše, kašlje ili govori, iz njegove usne i nosne šupljine izlaze sitne kapljice sline, sluzi koje sadrže virus gripe. Osobe koje su u blizini pacijenta udišu te kapljice i zaraze se. Boravak većeg broja ljudi u zatvorenim prostorijama (što je najčešće u zimskim hladnim mjesecima) pogoduje širenju gripe.

Što je izvor zaraze?
Izvor zaraze je bolestan čovjek, koji je naročito zarazan kad su mu simptomi bolesti najizrazitiji, to jest kad kiše, kašlje, šmrče, suze mu oči.

Tko se i zašto mora posebno bojati, čuvati od gripe?
Nakon preboljenja gripe, obično se osjećamo iscrpljeno i treba izvjesno vrijeme da se oporavimo. Vrlo često se u tijeku gripe ili nakon nje mogu javiti komplikacije. Najčešće su komplikacije sekundarne bakterijske infekcije, osobito pneumonije (upale pluća). Komplikacije su osobito česte kod starijih osoba, kod kroničnih bolesnika i kod osoba sa smanjenom otpornošću. Stoga se upravo takve osobe moraju čuvati te bolesti.

Kada se obično pojavljuje bolest?
Gripa je izrazito sezonsko oboljenje koje se javlja tijekom zimskih mjeseci na sjevernoj i južnoj hemisferi. Kod nas se obično pojavljuje u drugoj polovici prosinca. Vjerojatno su mnogi pokoji Božić i Novu godinu preležali zbog gripe.

Zašto se obično govori o epidemiji?
To je bolest koja se najčešće javlja u obliku epidemija, dakle bolešću je zahvaćen velik broj stanovnika. Povremeno se pojavljuje i kao pandemija, što znači da je bolešću pogođen ogroman broj ljudi u više država i kontinenata.
Gripa se tijekom prošlosti pratila kao bolest. Do sada je registrirana 31 pandemija gripe. Najpoznatije su bile: pariška gripa 1890. godine, 1918. godine španjolska gripa, 1957. godine azijska gripa, 1968. godine honkonška gripa. Jedna od najtežih pandemija bila je 1918./1919. godine, tzv. španjolska gripa. Tada je oboljelo oko 200 milijuna ljudi, a umrlo oko 20 milijuna.

Što uzrokuje gripu?
Uzročnik gripe je virus influenze koji spada u porodicu Orthomyxoviridae. Postoje tri tipa virusa influenze: virus influenze tip A, virus influenze tip B, virus influenze tip C. Gripa izazvana virusom tipa B ima blažu kliničku sliku, a ona izazvana virusom tipa C još blažu (često bude i neprepoznata). Virus influenze tipa A izaziva najteži oblik gripe i taj se najčešće mijenja. Preboljenje gripe uzrokovane jednim tipom virusa ne pruža zaštitu od drugog tipa virusa.
Virus influenze tipa A najviše je podložan izmjenama. On ima cijeli niz podtipova, koji se razlikuju po površinskim glikoproteinima hemaglutininu-H i neuraminidazi-N. Kod čovjeka su izolirana tri tipa: H1N1, H2N2 i H3N2.

Zašto se ponekad javlja velik broj oboljelih, a ponekad manji?
Velike antigenske promjene virusa A, takozvani "shift" - gdje su izmijenjeni antigeni H i/ili N, obično dovode do velikih epidemija ili čak pandemija. Naime, kad se pojavi novi tip virusa, ljudi još nemaju zaštitu, nemaju antitijela protiv novih površinskih antigena i zato je velik broj oboljelih. Ako se nekoliko godina ne mijenja antigenska struktura virusa, sve više ljudi razvije zaštitna antitijela i tada je svake godine manji broj oboljelih.
Moguće su i manje antigenske promjene, tzv. "drift" - gdje se mijenja samo raspored aminokiselina u molekuli hemaglutinina. Te manje promjene dešavaju se češće, gotovo svake godine, kada je manji broj oboljelih.

Što možemo učiniti da ne obolimo od gripe?
Prije pojave epidemije gripe, tj. obično tijekom listopada, moguće je cijepiti se protiv gripe. Danas se koristi inaktivirano cjepivo koje sadrži samo površinske antigene virusa influenze, tzv. split vakcina. Cjepivo se daje putem injekcije u gornju trećinu nadlaktice. Da bi se razvio imunitet, potrebno je dva do tri tjedna. Zaštita nakon cijepljenja traje oko 6 mjeseci pa cijepljenje treba svake godine ponoviti. Nakon cijepljenja nuspojave su rijetke. Eventualno se može javiti lokalna bolnost na mjestu uboda. U tom slučaju stavljaju se hladni oblozi.
Ranije se koristilo tzv. živo atenuirano cjepivo, koje se davalo aerosolom, špricanjem u nosnicu. Tada su nusreakacije bile česte. Koristilo se inaktivirano cjepivo koje sadrži cijeli virus, a davalo se dvokratno, u razmaku od mjesec dana.

Kako se može predvidjeti sastav cjepiva za nadolazeću sezonu gripe?
Zbog važnosti što boljeg praćenja i proučavanja gripe, Svjetska zdravstvena organizacija uspostavila je 1947. godine međunarodni sustav nadzora nad influenzom, s mrežom laboratorija po čitavom svijetu. Jedan takav laboratorij je i u Zagrebu. Postoje četiri vodeća svjetska centra za influenzu: u Londonu, Atlanti - SAD, Japanu i Australiji. Sojevi virusa izolirani u laboratorijima proučavaju se u referentnim centrima svake godine. Na osnovi tih analiza i na osnovi praćenja kretanja virusa influenze po zemljinoj kugli, određuje se koji će virusi ući u cjepivo za nadolazeću sezonu gripe.
Cjepivo je svake godine novo i različito, sastavljeno prema preporuci SZO, na osnovi predviđanja kretanja virusa gripe od centara za praćenje influenze. Ona sadrži dvije komponente virusa tipa A (H3 N2 i H1 N1) i virus tipa B.

Ovogodišnje cjepivo sljedećeg je sastava: A/MOSCOW/10/99 (H3N2)-like, A/NEW CALEDONIA/20/99(H1N1)-like i B/HONG KONG/330/2001-like.

Gdje se može obaviti cijepljenje?
Najbolje je da se osoba cijepi kod svog obiteljskog liječnika koji je najbolje upoznat sa zdravstvenim stanjem svakog pojedinca. Cijepiti se može i u epidemiološkim službama Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Kome se posebno preporuča cijepljenje?
Cijepljenje se osobito preporuča starijim osobama te kroničnim bolesnicima - srčanim, bubrežnim, plućnim, dijabetičarima, transplantiranim osobama.

Tko se ne smije cijepiti?
Cijepljenje je kontraindicirano osobama koje su preosjetljive na jaja, proteine pileta, kanamicin i neomicin sulfat te aktivne supstancije i pomoćne tvari u cjepivu. Kod bolesnika s akutnom infekcijom i visokom temperaturom cijepljenje se događa dok osoba ne ozdravi.

Da li cjepivo protiv gripe štiti i od drugih bolesti?
Cjepivo protiv gripe štiti samo od gripe, a ne od raznih prehlada i viroza.

Što učiniti ako obolimo od gripe?
Osnovno je u liječenju mirovati, uzimati dovoljno tekućine, vitamina i sredstava za snižavanje temperature te sredstava protiv bolova.
Uzimanje antibiotika nema smisla budući da je to virusno oboljenje na koje antibiotik ne djeluje. Liječenje antibioticima potrebno je samo u slučaju sekundarne bakterijske infekcije.

Što učiniti ako je epidemija u tijeku?
Budući da je gripa kapljična infekcija, opće preventivne mjere nisu posebno djelotvorne.
Osnovno je, kao kod svih kapljičnih infekcija, izbjegavanje skupljanja većeg broja ljudi u zatvorenim prostorijama i češće prozračivanje prostorija.
Poželjno je oboljele držati u kućnoj izolaciji, izbjegavati oboljele ako je to moguće, a u vrijeme epidemije izbjegavati odlazak u posjete u bolnice i druge ustanove za smještaj osoba (npr. domove za umirovljenike).