KESTEN

CASTANEA SATIVA

Nazivi su mu još i maron, marun. Kesten je šumsko dugovječno drvo, podrijetlom iz srednje Azije. Nekada su ogromne kestenove šume prekrivale velik dio Europe, a danas se zadržao na većim prostranstvima u mediteranskim zemljama. Plod kestena visoke je energetske vrijednosti i ima veliko ekonomsko značenje. Glavni je sastojak ploda kestena škrob 44%, zatim bjelančevine 4%, masti 2% i šećer. Energetska vrijednost ploda kestena u 100 grama je 878 kJ (215 kcal). U plodu ima eskulina, sterola, kvercitina, kumiranskih derivata. Od vitamina, bogat je vitaminima grupe B, vitaminom A, a ima malo i vitamina C. Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar, mangan. Budući da je siromašan natrijem, vrlo je pogodan u prehrani bolesnika kod bubrežnih i kardiovaskularnih oboljenja. U kulinarstvu se od kestena pripremaju razne juhe, pirei, dodaci jelima te slastice. Plod je vrlo ukusan i pečen, i kuhan. Brašno od kestena, zbog svoje lake probavljivosti, pogodno je u prehrani iscrpljenih, starih osoba i djece. Kruh napravljen od kestenova brašna ugodnog je mirisa, slatkog okusa i ostaje dugo svjež. Kestenovo brašno koristi se samo ili pomiješano s brašnom od žitarica, za pravljenje kruha i peciva. Kesten ima prednost u odnosu na žitarice jer djeluje bazično te je pogodan u prehrani oboljelih od reumatskih bolesti i gihta. Kestenovo brašno - s kestena se skine vanjska, tamna ljuska te se potopi u toplu vodu u kojoj treba stajati dok se unutrašnja smeđa opna ne bude mogla lako oljuštiti. Tada se opere i stavi sušiti. Mašinom ili mikserom usitni se i dobije brašno.