Kronobiologija
 
NAŠ UNUTARNJI VODIČ
 
Po učenju drevnih Kineza prije kojih 3000 godina, protok vremena, odnosno smjenjivanja dana i noći, Janga i Jina utječe na biološke procese. Po njima, svaki naš organ u različito vrijeme ponaša se drugačije.
 
 
Suvremena znanost dokazala je da se u skladu s osnovnim ritmom smjenjivanja dana i noći ponaša sve što je živo u prirodi. Ljudski organizam ravna se prema tom unutrašnjem, endogenom ritmu, koji predstavlja biokemijski odraz obrnutog kretanja Zemlje, koje je počelo prije više od 4,5 milijarde godina.
 
 
Naš organizam iz sata u sat
 

1. sat
Oni koji su budni približavaju se apsolutnom minimumu radnih sposobnosti. Učestale su greške prouzrokovane ljudskim faktorom. Poslije ponoći tako drastično opada pažnja da i najbolji radnici čine vrlo glupe pogreške.

2. sat
U to vrijeme dešava se najveći broj prometnih nezgoda. Vozači sporije zapažaju i reagiraju.

3. sat
I zmeđu 2.-3. sata čovjek je sposoban samo za spavanje. Depresivne su osobe u to vrijeme budne (nailaze im mračne misli, raspoloženje im je vrlo loše - najveći broj samoubojstava dešava se u to vrijeme).

4. sat
U organizmu dolazi do pomaka energije (baterije su napunjene tijekom noći). Povećan je rizik od infarkta miokarda i astmatičari imaju izražene smetnje. Većina smrtnih presuda izvršava se u to vrijeme. Mnogo djece rađa se baš oko 4 sata ujutro.

5. sat
Proizvodnja testosterona maksimalna je. Kora nadbubrežne žlijezde proizvodi kortizon u koncentraciji šest puta većoj od normale.

6. sat
Povišena koncentracija kortizona djeluje na tijelo kao budilica, potiče se metabolizam. Sada je pravo vrijeme za buđenje.

7. sat
Dešava se prijelaz iz svijeta snova u realnost.

8. sat
To je najpovoljnije vrijeme za ljubav jer je organizam pun hormona, ali većina ljudi je na radnom mjestu i još uvijek nije spremna za novi radni dan. Reumatičari u to vrijeme intenzivno osjećaju svoje tegobe.

9. sat
To je najbolje vrijeme za parenteralnu terapiju jer se u to vrijeme dešava najmanje popratnih pojava, kao što su groznica i otok. U to vrijeme stanice su otporne i na rendgensko zračenje, pa bi kemoterapiju i radioterapiju trebalo odlagati za kasnije sate, kada je učinkovitost veća do šest puta.

10. sat
Tjelesna temperatura i radna sposobnost dostižu maksimum. Kratkotrajno "namjensko" pamćenje vrlo dobro funkcionira.

11. sat Duhovne sposobnosti dostižu maksimum. Izražena je sposobnost ekstremno brzog računanja. Sposobnost učenja najveća je od 9 do 12 h i od 16,30-18 h.

12. sat
Po Kinezima, prestaje faza "mladog Jina" i počinje faza "starog Janga", simbola svjetla i Sunca. Količina izlučene želučane kiseline raste i javlja se potreba za odmorom.

13. sat
Radna sposobnost opala je za 20% od dnevnog prosjeka. Svi organi "drijemaju", samo žučni aparat radi.

14. sat
Krvni pritisak i nivo hormona u krvi opadaju. Osjećaj umora javlja se ravnomjerno, svaka 4 sata (u 10 h, u 14 h, u 18 h). Za svladavanje umora preporuča se "drjemuckanje" 10-15 minuta (vozačima je malo sna potrebnije od šalice kave). Sportašima je potreban odmor, jer su u to vrijeme povrede najčešće. U to vrijeme naš organizam je najmanje osjetljiv na bol (to je vrijeme za stomatološke i kirurške intervencije). Lokalna anestezija tada djeluje 30 minuta, navečer 19 minuta, a prije podne samo 12 minuta.

15. sat
U organizmu se budi nov radni elan i približavamo se novom maksimumu radnih sposobnosti, koji je niži od prvog, prijepodnevnog.

16. sat
Krvni pritisak i krvotok optimalni su. Najbolji sportski rezultati postižu se u to vrijeme (to je najbolje vrijeme za trening sportaša). Lijekovi protiv stvaranja suviška želučane kiseline djeluju optimalno.

17. sat
To je vrijeme popodnevnog maksimuma. Osjeća se porast vitalne snage, volumena srca i potrošnje kisika. Kosa i nokti u to vrijeme najviše rastu, a bubrezi rade punim kapacitetom.

18. sat
Po starim Kinezima, Jin, koji predstavlja Mjesec i tamu, smjenjuje Jang, simbol Sunca i svjetlosti. To je vrijeme introverzije u tjelesnom i psihičkom smislu. Čovjek se povlači u sebe, čezne za razgovorom, porodicom, društvom, određenom pasivnošću. To je najpogodnije vrijeme za večeru jer je gušterača aktivna i spremna za hranu, a jetra se prema alkoholu ponašaju prilično "tolerantno".

19. sat
Snizuje se krvni pritisak i usporuje puls. Preparati koji djeluju na centralni nervni sustav imaju najveći učinak.

20. sat
U to vrijeme obično se sjedi ispred TV-ekrana i dešavaju se dvije promjene u organizmu: količina masti u jetri smanjuje se i venozna krv jače struji prema srcu. Tko pati od astme ili alergije, sada treba uzimati svoje lijekove, a antibiotici od 20 do 4 h imaju najveći učinak.

21. sat
Probavni organi počinju noćno mirovanje (isto vrijedi i za tip "kokoši" - ranoranilac i za tip "sove" - noćobdija). Pogrešno je okupljanje oko stola punog hrane, jer će probavni sustav primiti hranu, a probavljat će je tek idućeg jutra, što znači da će nekoliko sati biti pod opterećenjem.

22. sat
U to vrijeme radna sposobnost osjetno opada, povećava se broj leukocita u krvi (organizam sam sebe liječi), a lijekovi koji imaju za nuspojavu smanjenje broja leukocita, ako se uzmu u to vrijeme, mogu drastično povećati opasnost od infekcije. Poslije 22 sata pušači ne bi trebali popušiti ni jednu cigaretu do jutra jer se u to vrijeme nikotin mnogo teže razgrađuje u organizmu.

23. sat
Metabolizam, krvni pritisak, puls i tjelesna temperatura na minimumu su.

24. sat
Strah od usamljenosti i smrti pojačava se. Najviše brakova "na brzaka" u SAD-u sklopljeno je u to vrijeme. Naša koža noću se brzo obnavlja.

 
 
Dr. Petar Radaković