Kronične plućne bolesti
 
SPAS JE U PREVENCIJI
 
Kronične bolesti dišnoga sustava već su dugo vremena među vodećim bolestima u strukturi obolijevanja stanovnika. Zajedničke su im značajke: mnogostruki uzroci, neprimjetan početak, kroničan tijek, kao i za sada još skromne mogućnosti sprječavanja te nemogućnost potpunog izlječenja.
 
 
Nastanak se povezuje s djelovanjem niza nepovoljnih čimbenika (tzv. faktora rizika). Među najvažnije spadaju pušenje, sve veća izloženost stanovništva raznim fizikalnim i kemijskim utjecajima povezanim s razvojem industrije i tehnologije, psihički stresovi, pomanjkanje tjelesne aktivnosti. Kronične plućne bolesti ireverzibilno (nepovratno) oštećuju pluća te nastaje teška funkcijska nesposobnost i pogoršava se kvaliteta života. Posljednjih godina smanjuje se raznovrsnost pristupa u liječenju tih bolesti te se objavljuje sve više međunarodnih smjernica i prijedloga radi prevencije, ranog otkrivanja i liječenja kroničnih plućnih bolesti.
 
 
Kronični bronhitis
 
To je bolest obilježena kašljem i iskašljavanjem, veći broj dana u godini, najmanje tri mjeseca godišnje tijekom dvije uzastopne godine. Jedna je od najčešćih plućnih bolesti, posebno u osoba starijih od 40 godina.
U nastanku bolesti važnu ulogu imaju vanjski i unutarnji čimbenici. Od vanjskih su najvažniji pušenje, onečišćenje zraka i respiratorne infekcije. Unutarnji su čimbenici naslijeđena ili stečena slabost mukocilijarnog aparata - transportnog, pojačana osjetljivost na respiratorne nadražljivce (iritanse), pa i nepoznati uzroci, čime se objašnjava pojava bolesti samo u nekih osoba iako žive u istim uvjetima kao i pojedinci koji nisu oboljeli. Virusi i bakterije imaju značajniju ulogu u fazama pogoršanja bolesti nego u njenoj pojavi.
Osim simptomatologije, prevladava kašalj s iskašljavanjem sluzavog, gnojnog do sukrvavog iskašljaja. U početku bolesti kašalj se javlja pretežno ujutro, iskašljaj je bistar, a s napredovanjem bolesti kašalj postaje intenzivniji, učestaliji, gotovo trajno prisutan. Početni oblik kroničnog bronhitisa izlječiv je ako se bolesnik pridržava preventivnih mjera. Napredovanjem bolesti javlja se zaduha (teško disanje), najprije pri naporu, kasnije i u mirovanju. Pogoršanje bolesti očituje se obilnim gnojnim iskašljavanjem i/ili zaduhom, koja se ne popravlja na provedenu terapiju, i/ili porastom tjelesne temperature.
U terapiji se koriste bronhodilatatori, kortikosteoridi, antibiotici u slučaju bakterijskog infekta, vježbe disanja. U završnom stadiju preporuča se liječenje kisikom u kućnim uvjetima.
Prognoza bolesti ovisna je o ranom prepoznavanju bolesti i izbjegavanju faktora rizika (pušenje, aerozagađenja, respiratorni infekti).
 
 
Kronični bronhitis i emfizem
 
U početku se javljaju kao samostalne bolesti, no napredovanjem bolesti često se nadovezuju jedna na drugu. To se najprije odnosi na kronični bronhitis, kojemu se u uznapredovalom stadiju pridružuje emfizem pluća.
 
 
Kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB)
 
To je bolest koju karakterizira smanjenje protoka zraka kroz dišne putove, koje nije potpuno reverzibilno (povratno). To smanjenje protoka zraka obično je progresivno, povezano s neprimjerenim upalnim odgovorom pluća na štetne čestice ili plinove.
Glavni su čimbenici u nastanku KOPB-a pušenje, aerozagađenje, respiratorni infekti. Mjerama prevencije možemo spriječiti nastanak bolesti. Prestanak pušenja glavni je cilj u prevenciji te bolesti, zatim izbjegavanje aerozagađenja te redovito godišnje cijepljenje protiv gripe.
U liječenju upotrebljavamo bronhodilatatore, kortikosteroide, sekretolitike, antibiotike u slučaju respiratornog infekta, fizikalnu terapiju, a u slučaju komplikacija od strane srca - kardijalnu terapiju. Bolničko liječenje dolazi u obzir kod izraženog popuštanja kardiorespiratornog sustava.
 
 
Bronhalna astma
 
To je kronična upala dišnih putova, koja u sklonih osoba izaziva napade piskanja u prsima, zaduhe, kašlja, a sve je to posljedica suženja dišnih putova, koje je barem djelomično povratno, bilo spontano, ili pomoću lijekova. Upala također uzrokuje pojačano reagiranje dišnog puta na razne podražaje. Definicija bronhalne astme sadrži ujedno i manifestni oblik bolesti. Učestalost astme u svijetu raste u posljednjih 20 godina.
Javlja se u svim dobnim skupinama, no najviše pogađa mlade.
Astma se dijeli na alergijsku i nealergijsku. Kod bolesnika s alergijskim oblikom često postoje i druge alergijske bolesti (rinitis, dermatitis); javlja se u više članova iste obitelji, pretežno pogađa mlade; alergološko je testiranje pozitivno.
Nealergijski oblik pojavljuje se obično nakon 30. godine života. Simptomi često počinju nakon infekcije gornjih dišnih putova, no uzrok nastanka još nije razjašnjen.
 
 
Bolesti plućnog intersticija
 
To je raznolika skupina bolesti kojima je zajednička karakteristika rasprostranjena infiltracija alveolarnih stijenki i međualveolarnih prostora (plućni intersticij), s upalnim ili zloćudnim stanicama, vezivnim tkivom ili tekućinom, što ometa prolazak kisika u krv i ugljičnog dioksida iz krvi (respiracija).
Većina bolesti nepoznatog je uzroka (najčešća je sarkoidoza).
Od poznatih uzroka, među najčešće spadaju inhaliranje nekih organskih i anorganskih prašina (neka biljna vlakna, azbest ...), plinova, paramaligna oboljenja, kroničan zastoj srca ili bubrega, upalne promjene itd.
Glavni su simptomi ubrzano disanje, suhi kašalj, stezanje u prsima, zaduha.
Prevencija je moguća samo ako je poznat uzrok. Katkada je dovoljno samo zaštititi bolesnika od izloženosti štetnom čimbeniku. U slučaju nepoznatog uzroka, liječi se kortikosteroidima ili citostaticima. Transplantacija pluća ima mjesto u terapiji takvih određenih slučajeva.
 
 

Branislava Sušnik-Mrvčić, dr. med.
Dr.sc. Zlata Beg-Zec Kopanji, dr. med.