Citrusi - agrumi

ZIMSKI ZAŠTITNICI

Citrusi su voće južnog podneblja, s blago kiselim sokovima. Intenzivno su žute do narančaste boje. U prehrani najčešće koristimo naranče, mandarine, klementine, limune i grejp.

Naranča - citrus aurantium

Naranča je voće toplog južnog podneblja. Ima više vrsta naranči, a razlikuju se po veličini, boji i kakvoći. Uz limun, najviše je korišteno citrusno voće. Koristi se kao svjež plod, u sokovima, sirupima, napicima, koncentrirana, u džemovima, bombonima i drugim konditorskim proizvodima kao aroma. Sadržaj ploda naranče razlikuje se po boji ploda, ovisno da li je narančino meso žuto ili crveno, u malim odstupanjima: sadržaj vode i bjelančevina je isti, 86 g vode i 0.8 g bjelančevina, 2 g biljnih vlakana, a sadržaj ugljikohidrata nešto je veći u crvenoj naranči - 9.3 g, a u žutoj 8.5 g; crvena naranča sadrži 0.3 g masnih ulja. Energetska vrijednost žutog mesa u 100 g iznosi 146 kJ (35kcal), a crvenog mesa 172 kJ (41 kcal). Sastav vitamina razlikuje se: crvena naranča sadrži 426 g, žuta 50 g, dok je sadržaj vitamina grupe B, folne kiseline i vitamina C podjednak. Sadržaj minerala podjednak je: dosta kalija 200 mg, 49 mg kalcija, fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar. Koristi se i narančina kora, samo ako nije prskana pesticidima i drugim kemijskim sredstvima. U kori naranče nalaze se ljekovito eterično ulje, tanini, gorke tvari, hesperidin, karotini (beta-karoten 250 mg) i vitamina C 130 mg. Energetska vrijednost kore je 235 kJ (56 kcal). Kora pomiješana s drugim biljkama, obično šipkom, pije se kao aperitiv. Od naranče se koriste plod, cvijet, list i kora. U narodnoj medicini koristi se za sniženje temperature i uklanja nadutost, a nekada je korištena i protiv crijevnih glista. Lišće se koristilo za sniženje tjelesne temperature i pospješenje znojenja. Čaj od cvjetova naranče koristio se kao sredstvo za smirenje i protiv nesanice. Čaj od cvijeta naranče obično se miješa s drugim lijekovima - hmelj i matičnjak, u jednakim omjerima (po jednu žlicu), prelije s pola litre kipuće vode, ostavi da odstoji 5 minuta, procijedi i pije dva puta na dan, a protiv nesanice navečer jedna šalica. MANDARINA ima sličan sastav kao naranča, ali sadrži manje vitamina C. Za razliku od naranče, lako se ljušti. Uglavnom se jede u svježem stanju, a i prerađuje se u sokove, koncentrate, razne deserte, za izradu likera i sl. KLEMENTINA ima vrlo tanku glatku koru i nema sjemenki.

Limun - citrus limonium

Limun je citrusno voće tropskog i mediteranskog podneblja. Plod je žutog jajastog oblika, kiselog okusa, ugodnog osvježavajućeg mirisa. Podrijetlo je limuna iz tropske Azije. Plod limuna sadrži 91% vode, 3% ugljikohodrata, 1.9% biljnih vlakana, pektin, terpen, kalcijev oksalat, citrate, organske kiseline. Energetska vrijednost u 100 g je 50 kJ (12 kcal). Od vitamina, sadrži u malim količinama vitamine grupe B, vitamina C 40 mg. Svježi sok sadrži 7 g folne kiseline. Od minerala, sadrži dosta kalija - 150 mg te fosfor, kalcij, natrij i vrlo malo željeza. Kora ploda sadrži glikozide, eterična ulja, hesperidin. Limunova aromatična kora suši se i koristi kao dodatak za kolače i nadjeve ako plodovi nisu prskani pesticidima i sličnim kemikalijama. Limun se koristi, u prehrani kao dodatak jelima i napicima, te u industriji i kozmetici. Industrijskom preradom, iz kore i soka dobiva se limunovo ulje, limunska kiselina i limunov sok. Limunska kiselina ima antimikrobni učinak i u širokoj je upotrebi u prehrambenoj industriji kao aditiv. Narodna medicina dala je limunu veće značenje nego što tvrdi službena medicina. Koristi se kod povišene temperature, groznice, kao sredstvo za osvježenje, kod glavobolje, ujeda insekata, za bolji rad jetre i žuči i sl. Popularni osvježavajući napitak, omiljen pogotovo ljeti, jest limunada. Popijemo li svako jutro prije jela, sok od pola limuna u čaši mlake vode to oslobađa organizam od otrova i povećava prirodnu otpornost organizma.

Grejp - citrus paradisi

Uz limun i naranču, najviše se koristi grejp. Plod je drveta citrus paradisi, intenzivne žute boje, po veličini veći od naranče, gorko-kiselog okusa, sočnog mesa, karakterističnog mirisa. Jede se svjež ili se cijedi sok, a prerađuje se u džem, sok, žele, napitke, stavlja u bombone i vino. Razlikuje se bijeli i crveni grejp, koji je slađi. Plod sadrži 91 g vode, 7 g ugljikohidrata, 1.4 g biljnih vlakana. Energetska vrijednost grejpa u 100 g je 117 kJ (28 kcal). Zbog niske energetske vrijednosti pogodan je kod osoba koje su na dijeti. Sadrži male količine vitamina grupe B, 40 mg vitamina C, a od minerala 150 mg kalija, 15 mg kalcija, 10 mg magnezija te fosfor, željezo, cink i bakar.

Doc. dr. sc. Elika Mesaroš-Kanjski, prim. dr. med.