ODNOS HRANE I LIJEKOVA
Liječnicima
je dobro poznato da neki lijekovi koče, a neki pospješuju i pojačavaju
iskoristivost i razgradnju hrane. Također se zna da i neka hrana utječe
na učinkovitost lijeka. Pri opisivanju liječenja debljine spomenuti su preparati
amfetamina, koji su se najprije upotrebljavali da smanje apetit, želju za
uzimanjem jela.Liječnici znaju da tetraciklinski antibiotici pogoršavaju apsorpciju mlijeka i drugih namirnica bogatih kalcijem.
Svakom je dobro poznato da je kronični alkoholizam čvrsto povezan s malnutricijom.
Utjecaj lijeka na hranu i obratno, utjecaj hrane na lijek, individualno je vrlo različit. Ali je sve jasnija činjenica da suvremeni čovjek, koji "guta" mnoštvo raznih lijekova, i te kako utječe na uzimanje i iskorištavanje hrane. Zašto individualne razlike? Zato što će lijek drukčije djelovati djetetu, a drugčije starom čovjeku. Drukčije ženi, a drukčije muškarcu. Dakle, za utjecaj lijeka na hranu i hrane na lijek, važni su ovi čimbenici:
1. doza nekog lijeka, 2. sastav nekog jela s obzirom na namirnice koje su upotrijebljene za njegovu pripremu, 3. dob pojedinca, 4. spol, 5. veličina tijela, 6. nutricijsko stanje pojedinca, 7. opće zdravstveno stanje onoga koji jede i uzima neki lijek, 8. puši li, 9. pije li kavu, 10. pije li alkohol neumjereno. Svi ti čimbenici pojedinačno ili u kombinaciji nekoliko njih mogu utjecati na djelovanje nekog lijeka i, obratno, na apetit i na glad, te na iskoristivost nekog jela.
Interakcija lijek-hrana najviše se očituje u vrlo mladih ili u veoma starih osoba. Također i u vrlo pothranjenih i u vrlo debelih osoba. Jednako tako i u osoba koje boluju od raznih kroničnih bolesti.
Poznata je anegdota o njemačkom književniku Johannu Wolfgangu Goetheu. U mladosti je bio velik zaljubljenik u kavu, neumjereno ju je trošio. Kad je ostario, nije podnosio čak ni jednu šalicu kave. Zašto? Danas to jednostavno tumačimo iscrpljenošću jetre, kroz koju prolazi sva kava, a jetra je jedina u stanju razgraditi kofein i ukloniti njegovo moguće štetno djelovanje. Liječnici znaju da se kod jetre istroši mikrosomski enzimski sustav i jetra više nije u stanju razgraditi kofein. Osim toga, mnogi stariji ljudi imaju smanjenu funkciju bubrega, pa tvari koje organizam treba izbaciti mokraćom zadržavaju se u tijelu dulje nego je potrebno, jer bubrezi ne funkcioniraju u starije osobe kao u mlade.
Uzimanjem lijekova starije osobe mogu imati vrlo neugodne posljedice. Donedavno su liječnici smatrali da neki lijek propisan starijoj osobi ne djeluje zato što je ona zaboravljiva, smetena, konfuzna, pa ne uzima lijek redovito ili ne u propisanoj dozi. Danas znamo da za to nije kriva zaboravljivost i konfuzija, nego da je posrijedi nuspojava, zbog koje mnoge starije osobe samovoljno i bez liječnikova savjeta prestanu uzimati potreban im lijek.
I
mnoga jela mogu utjecati na učinkovitost nekog lijeka. Različita istraživanja
starijih
ljudi pokazala su da mnogi od njih, u SAD čak polovica njih, pate od deficita
vitamina, osobito tijamina, piridoksina, vitamina A (retinola), a mnogi
i od manjka askorbinske kiseline (vitamina C)! Danas se sve više može dokazati
da kronični proljev, loš apetit, mršavljenje ili debljanje te osteoporoza
pojedinih starijih osoba najvjerojatnije uzrokuju lijekovi, jer stariji
ljudi nekritički uzimaju odjednom mnogo tableta. Danas već postoje kompjutorski
podaci o djelovanju nekog lijeka na hranu, odnosno hrane na učinak nekog
lijeka. U svijetu postoje gotovo kompjutorske informacije o tome u svakoj
većoj ljekarni. I naše ljekarne bi u najbližoj budućnosti trebale imati
kompjutorske informacije o djelovanju lijeka na hranu i hrane na lijek.