DOWNLOAD      .pdf    520 Kb

Zahvaljujući čitavom nizu pozitivnih razvojnih okolnosti, zarazne bolesti nisu više pošast, u nekim razdobljima ljudske povijesti gora od ratova. Još početkom XX. stoljeća influenca ili gripa odnosi više od 10.000.000 života u najgoroj pandemiji svih vremena.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ozbiljno se bavi tom skupinom zdravstvenih problema i posvećuje im jedan od 21 velikog cilja programa: "Zdravlje za sve u XXI. stoljeću".

7. CILJ - SMANJENJE PRENOSIVIH (ZARAZNIH) BOLESTI

Do 2002. godine treba znatno smanjiti štetne utjecaje prenosivig bolesti na zdravlje, sistematskom primjenom programa iskorijenjavanja, uklanjanja ili kontrole prenosivih bolesti značajnih za javno zdravlje.

Posebno treba:
• do 2000. ili ranije prestati prenošenje poliomijelitisa u Regiji, a do 2003. ili ranije to treba biti potvrđeno u svakoj zemlji;
• do 2005. ili ranije iskorijeniti iz Regije novorođenački tetanus;
• do 2007. ili ranije iskorijeniti iz Regije prirođene ospice, a do 2010. to moraa biti potvrđeno u svakoj zemlji.

Kontrola bolesti:
• do 2010. ili ranije, sve zemlje trebaju postići:
- incidenciju difterije ispod 0,1 na 100.000 stanovnika;
- incidenciju prenositelja novog hepatitisa B-risura smanjenu za barem 80%, uključivanjem cjepiva hepatitisa B u programu imunizacije djece;
- incidenciju nižu od 1 na 100.000 stanovnika za zaušnjake, hripavce i invazivne bolesti uzrokovane Haemophilus influenzae tipa B;
- incidenciju za prirođeni sifilis nižu od 0,01 na 1.000 živorođenih;
- incidenciju za prirođenu rubeolu nižu od 0,01 živorođenih;
• do 2015. ili ranije:
- malariju u bilo kojoj zemlji treba smanjiti na razinu incidencije nižu od 5 na 100.000 stanovnika, a u Regiji ne smije biti umiranja od rođenjem stečene malarije;
- svaka zemlja treba ostvariti održivo i trajno smanjivanje incidencije, smrtnosti i štetnih posljedica od HIV-infekcije i AIDS-a, drugih spolno prenosivih bolesti, tuberkuloze te akutnih respiratornih i dijarejalnih bolesti u djece.

Cilj se može postići ako:
- sustav javnog zdravstva djelotvornim nadzorom bolesti, utemeljenim na laboratorijskom istraživanju, bez odlaganja upozorava na ciljane bolesti te otkriva pojavu bolesti i promjenu rezistencije na antibiotik;
- bude postignuto 95% obuhvata ciljnih skupina stanovništva u provođenju imunizacije protiv bolesti koje se na taj način mogu spriječiti i koje su odabrane da budu uklonjene ili pod kontrolom;
- u djetinjstvu bude postignuta sveopća imunizacija protiv rubeole i provedena za lokalnu sredinu primjerena, imunizacija protiv hepatitisa B, kao i program cijepljenja protiv Haemophilus influenzae tipa B i zaušnjaka, uključujući primjenu kombiniranih vakcina;
- budu utemeljeni cjeloviti i prihvatljivi programi za informiranje, prevenciju i liječenje od HIV/AIDS-a i spolno prenosivih bolesti, naročito usmjereni na korisnike droga i druge posebno ranjive skupine;
- bude primijenjena međunarodno dogovorena strategija prevencije i kontrole bolesti, poput onih za tuberkulozu, akutne respiratorne infekcije i crijevne dijarejalne bolesti;
- sve zemlje nastoje pojačati nadzor nad malarijom djelovanjem na sprečavanju prenošenja, ranom otkrivanju i liječenju oboljelih;
- partneri u nacionalnoj i međunarodnoj suradnji uključujući i mreže zavoda za javno zdravstvo i centre za suradnju sa SZO, brzo razmjenjuju informacije u slučaju epidemija i razvijaju politiku zaz međunarodnu suradnju i zdravstvene preporuke za putovanja i trgovinu;
- bude razvijena ispravno definirana nacionalna i međunarodna strategija na uklanjanju i kontroli i izvršena kroz multisektorske pristupe i dobro organiziranu službu javnog zdravstva.
Zarazne bolesti razlog su za trošenje velikih količina, često skupih lijekova pa stoga nose i svoju ekonomsku težinu. Neoprezno dijagnosticirane, mogu biti i jedan od najvećih razloga za pogrešno (suvišno) korištenje antibiotika.
Konačno, zaraze se često vraćaju zbog općeg nemara (nehigijene) i, nažalost, nikako nisu prošlost.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

Zarazne bolesti - jučer danas i sutra

Hrvatska se po svojim ekonomskim, civilizacijskim i kulturnim obilježjima može uvrstiti u granični dio skupine razvijenih zemalja. Kao takva, ona nema problema s većim brojem zaraznih bolesti, čak je broj oboljelih od njih u padu.

Povijest cijepljenja

Kužne bolesti harale su Hrvatskom stoljećima i uništavale stanovništvo. U 17. i 18. stoljeću velike boginje kosile su narod nemilice. Županijski fizik Leopold Pluskal podnosi Križevačkoj županiji izvješće o kretanju bolesti tijekom 1785. godine: "Puk je vrlo teško stradao od boginja, a najvećma je umirao. Čini se da nema lijeka za boginje, iako to neki vjeruju!" Ivan Lalangue iste godine podnosi izvještaj Varaždinskoj županiji i doslovno kaže: "Boginje haraju!"

Zaštita djece protiv zaraznih bolesti

Čovjek svakodnevno dolazi u doticaj s uzročnicima raznih bolesti, od kojih mnogi mogu prouzročiti teške bolesti, dovesti do invalidnosti, pa čak i do smrti. Mjere zaštite protiv zaraznih bolesti možemo u grubo podijeliti u aktivne i pasivne. Najbolji je oblik zaštite aktivni oblik, dakle cijepljenje, vakcinacija ili aktivna imunizacija.

Hepatitis B

Različiti uzročnici dovode do upale i oštećenja jetrenih stanica. Uz alkohol, lijekove, toksine i autoimune procese, najčešće su to virusi.

Trovanja hranom: Salmoneloze

Hrana koju jedemo gotovo nikada nije sterilna, u njoj se uvijek mogu naći mikroorganizmi. Mikroorganizmi u hrani mogu potjecati iz normalne mikroflore sirovine, mogu ući u hranu procesom prerade i uskladištenja i, naknadno, nepravilnom manipulacijom.

Trovanje hranom

Trovanje hranom učestale su infekcije u ljudi. Različiti su uzročnici infekcija koje se tako prenose, od nama vrlo dobro poznatih uzročnika, kao što su salmonele, šigele, stafilokoki a u posljednje vrijeme otkriva se sve više različitih bioloških agensa.

AIDS

"Život ne prestaje biti zabavan kada ljudi umiru, ni malo više nego što prestaje biti ozbiljan kada se ljudi smiju"

Ovisnosti

Tko prikloni glavu lošoj navici, priklonio ju je zlu jarmu!
Ruska poslovica

Preventiva i okulistika

Približno 28 milijuna ljudi na svijetu slijepo je. To je kao 20 Zagreba. Mnogi su od njih obnevidjeli zbog infekcija oka koje su se mogle spriječiti primjenom jednostavnih higijenskih mjera o kojima uči sustav javnoga života.

Zubna ambulanta i zarazne bolesti

U prostor stomatološke ambulante dolaze osobe različite dobi, različitog zdravstvenog statusa i s bolestima u različitoj fazi razvijenosti. Nema zdravstvene ustanove u koju dolazi tako širolika populacija jer su druge ustanove podijeljene po dobi pacijenata ili po vrsti oboljenja, dok danas takva podjela u stomatologiji ne postoji.

Jezgrasti plodovi i sjemenke

Jezgrasto voće i sjemenke visoko su koncentrirana hrana. Veći dio energije dobiva se iz sadržaja masti te ih stoga treba umjereno koristiti.

Emocionalna inteligencija

Vjerojatno vam je poznat osjećaj "grizodušja" ili "grižnje savjesti". Neugodan je, proganja nas, muči. Pojavljuje se nakon nekog propusta ili lošeg postupka. To je naš osobni znak da se zbog nečeg osjećamo KRIVI.

Strah od genetike

Matt Ridley, u svojoj knjizi "Genom", piše: "U početku bijaše riječ. Ta riječ svojom porukom obrati more, umnožavajući se bez prestanka i zauvijek. Ta riječ otkri kako rasporediti kemijske spojeve da bi se zarobili i oživjeli maleni vrtlozi u stanju entropije. Ta riječ preobrazi površinu tla planeta iz prašnjavog pakla u zeleni raj. Naposljetku, procvjeta ta riječ i posta dovoljno domišljata da stvori kašasto čudo - ljudski mozak, koji otkri i posta svjestan te riječi same."

Radarsko zračenje

Elektromagnetsko zračenje fizikalna je pojava širenja električnih i magnetskih valova, odnosno ultrasitnih čestica zvanih fotoni. Elektromagnetski valovi svrstani su u elektromagnetski spektar koji se proteže od valova najmanje frekvencije i najdužih valova (tehnička izmjenična struja) do valova najveće frekvencije i najkraćih valova (visinske kozmičke zrake).

Izbor tjelovježbe - TAI CHI CHUAN

Filozofija biološke medicine temelji se na činjenici da većinu bolsti stvara sam čovjek - neurednim životnim navikama, pogrešnom prehranom, nedostatkom adekvatne tjelovježbe - i tako uništava vlastito zdravlje. S tjelovježbom je slično kao i s hranom ili drugim životnim potrebama za koje najčešće ne tražimo stručno mišljenje liječnika, a potrebno je.

Samonikla vegetacija

U Primorsko-goranskoj županiji proglašeni su zaštićenima na svim prirodnim staništima: planinski bor, tisa, planinčica, Kitajbelov pakujac, crveni i lovorasti likovac, božikovina, dlakavi pjesnišnik, žuta sirištara, širokolisna veprina, kranjski ljiljan, zvjezdasti ljiljan, ljiljan zlatan, bijeli vimenjak i vratiželja. Sve su te ljekovite i ljekovite otrovne biljke zaštićene jer su na različite načine u prirodi ugrožene.

HIV - AIDS - SIDA

HIV - AIDS je jedna od najpogubnijih bolesti čovječanstva i predstavlja globalni javnozdravstveni problem, posebno djece i mladih.
Prema izvješću agencije UN za borbu protiv AIDS-a, u svijetu danas živi 42 milijuna ljudi s HIV-om, od kojih je 23,8 odraslih muškaraca, 19,2 milijuna žena, od toga 3,2 milijuna djece do 15 godina starosti.