Ovisnosti

DROGE OSVAJAJU MLADE I UZIMAJU SVOJ DANAK

Tko prikloni glavu lošoj navici, priklonio ju je zlu jarmu! Ruska poslovica

Droga se posljednjih godina naglo širi - ne samo u našoj zemlji, nego i u cijelome svijetu - hara poput epidemije i kuge, opasno prijeti, agresivno ugrožava i sve više uzima maha među mladićima i djevojkama, pa čak i djecom. Narkomanija je poput požara: ne ugasimo li ga dok gori jedno stablo, teško će nam to uspjeti kad se proširi na čitavu šumu. Tako je i s drogom: ne preduhitrimo li je i ne spriječimo u začetku, brzo će se proširiti do golemih razmjera. Mudrost je znati što treba raditi, a vrlina to i činiti - kaže D. S. Jordan.

Veličina problema

Zloporaba droga nastaje iz radoznalosti, slabe informiranosti o njihovu štetnom djelovanju, potrebe da se pomoću psihoaktivnih supstancija razriješe subjektivne i objektivne teškoće. Tomu mnogo pridonose oklnosti životne sredine i pojedinca, sukobi u obitelji, školi, s vršnjacima, nemogućnost uspostavljanja normalne komunikacije i rješavanja nastalih problema na primjeren i društveno prihvatljiv način. Dileri im nude drogu, zatim ih ucjenjuju, nameću im svoj način ponašanja. Tako mladići i djevojke postaju njihovim žrtvama, dospijevaju u svijet podzemlja iako mu ne pripadaju niti ga čine. Procjenjuje se da u svijetu ima gotovo 200 milijuna ovisnika, a u Republici Hrvatskoj samo broj heroinskih ovisnika dosegao je brojku od 15.000, mahom u dobi između 15 i 20 godina života. Među njima zabilježena su čak i djeca od samo 11 godina. Godišnje se u Republici Hrvatskoj registrira 1500 novih ovisnika, od kojih čak 1300 konzumira heroin. Oko 35.000 osoba puši marihuanu, a približno 1000 ih zlorabi kokain. Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj je u 2001. godini bilo 6.786 registriranih ovisnika o drogama, što je čak za 29% više nego godinu dana prije. Dobri poznavatelji te problematike procjenjuju da ih još barem 50% zlorabi psihoaktivne tvari, a nisu obuhvaćeni evidencijom niti bilo kakvim tretmanom. Ti tzv. "ovisnici s ulice" žarište su širenja droge jer, da bi mogli opstati, svaki od njih pronađe desetak novih žrtava. Čim se u jednom mjestu pojave 1-2 ovisnika, zloporaba droga počne se širiti poput zaraze jer je to idealan teren za narkomafiju, dilere i raspačavače psihoaktivnih sredstava, koji tu šansu vješto koriste. U posljednjih deset godina više od 500 smrtnih slučajeva uzrokovano je zloporabom droge. Svake godine droga uništi pedesetak života, u cvijetu mladosti i naponu snage te u najvećoj radnoj i produktivnoj sposobnosti. Gdje god se pojavi, droga sije zlo i smrt. Tijekom 2001. u Hrvatskoj su od droge umrla 53 ovisnika, a prema podacima Hrvatskog zavoda za sudsku medicinu Zagreb, do 13. svibnja 2002. droga je uzela 15 mladih života. Od posljedica trovanja heroinom umrlo je sedam osoba, od kojih četvero od trovanja "čistim" heroinom, troje od kombinacije heroina i nekih drugih psihoaktivnih tvari, a preostalih osmero od metadona u kombinaciji s drugim drogama. Preko 70% smrtnih slučajeva uzrokovano je trovanjem nečistim heroinom. To je razlog goleme zabrinutosti roditelja, škole i svih progresivnih društvenih snaga koje skrbe o mladima, njihovu odgoju, izobrazbi, razvitku, zdravlju, životu i budućnosti. Prošle je godine broj kaznenih djela vezanih uz drogu porastao za 17%. Posebno zabrinjava činjenica da je u 2001., u odnosu na godinu prije, MUP registrirao 55% više prekršaja posjedovanja droge među maloljetnicima. To zahtjeva poduzimanje sustavnih i učinkovitih preventivnih mjera suzbijanja tog velikog ljudskog i društvenog zla. Ovisnost je o drogama najveći problem u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji, a od gradova prednjače Pula, Zagreb i Zadar. Jedna od rijetkih pozitivnih činjenica jest pad broja heroinskih ovisnika u Splitu za više od 22%. Te je pokazatelje početkom studenoga saborskim zastupnicima prezentirao predsjednik Vladina ureda za suzbijanje zloporabe droga dr. Ante Barbir, u izvješću o provođenju nacionalne strategije suzbijanja zloporabe psihoaktivnih sredstava u Republici Hrvatskoj.

Marihuana i ecstasy uvod u heroin

Praćenja pokazuju da djeca i mladež obično počinju zlorabiti legalne droge - duhan i alkohol, zatim prelaze na ilegalne - marihuanu pa ecstasy (dvije najjeftinije i najpopularnije droge mladih) i na kraju pojedinci završavaju s mnogo opasnijim heroinom, koji u kratkom vremenskom intervalu stvara jaku ovisnost. Samo prije nekoliko godina tableta ecstasyja koštala je 120 kuna. Narkomafija joj je višestruko snizila cijenu u svrhu bržeg, lakšeg i masovnijeg osvajanja osnovaca i srednjoškolaca koji su danas glavni potrošači te droge. Nije nikakvo čudo što je ecstasy među mladima izuzetno popularan jer je vrlo dostupan i jeftin (oko 25 kuna po tableti, a samo četvrtina tablete dostatna je da mlada osoba doživi željene efekte). O njegovoj prisutnosti na narkotržištu govori i podatak da je policija u raznim akcijama dosad zaplijenila 23.330 tableta te droge, a upravo nedavna zapljena (20. studenog 2002.) od oko 30.000 tableta na slovensko-hrvatskoj granici svjedoči da narkomafija pod svaku cijenu pokušava drogom zaraziti mladi naraštaj, steći nove potrošače koji će im osigurati velik promet i visoku zaradu. Krijumčarenje droga (poglavito skupih, poput heroina i kokaina), ma koliko bilo opasno (u nekim zemljama kažnjava se višegodišnjom robijom, pa i smrću), postalo je unosan posao koji donosi goleme profite, bez obzira na moguće zapljene koje se ponekad procjenjuju na desetine i stotine tisuća dolara. Dileri i raspačavači nude ecstasy posvuda - u školskom dvorištu, kafićima, disko-klubovima, na športskim utakmicama, zabavama, tulumima i drugim okupljalištima mladih ljudi. Praksa pokazuje da je ecstasy odskočna daska za prelazak na mnogo jači i skuplji heroin. Upravo zbog toga narkomafija tako jeftino nudi ecstasy da bi kasnije na heroinu mogla ostvariti visoke profite jer, ako ovisnik dnevno troši gram heroina, njegov godišnji izdatak je 150 tisuća kuna. Te novce valja osigurati. A kako? Neki to čine krađom, poneki prostitucijom ili na druge kriminalne načine. To narkomafiju ne zanima. Njihov je interes što veći profit i ništa više. Prema nekim procjenama, koje smo čuli u saborskoj raspravi od zastupnika Ante Đapića, narkomafija u Hrvatskoj godišnje utrži oko 100 milijuna eura.

Edukacijom i prevencijom protiv ovisnosti

Mlade treba odgojiti da budu razumni, odgovorni i savjesni, učiniti ih imunima kako bi, dođu li u kontakt s drogom, izbjegli kušnju da je probaju, njome eksperimentiraju i tako postanu konzumentima i ovisnicima. Oni bi morali biti objektivno informirani o drogama i njihovu djelovanju na zdravlje mnogo prije nego što dođu u priliku da naprave izbor i riješe dvojbu kušati ih ili ne. Ako razum čini čovjeka, osjećaj ga vodi - kaže Rousseau. Pravovremeno ih valja upoznati s psihoaktivnim sredstvima, čuti njihove stavove i mišljenja, učiniti ih otpornima na pritiske i nagovore da ih kušaju. Droge su mladima vrlo dostupne, što povećava rizik. Oni moraju shvatiti da su droge najmoćnije sredstvo koje zagađuje ljudski um, dušu, tijelo i uništava mlade živote. Stara kineska mudrost kaže: "Prvo čovjek uzima drogu, zatim droga uzima drogu i na kraju droga uzima čovjeka!" Ne traži droga čovjeka, nego čovjek nju. Ona mu u početku daje samo iluziju sreće, koja neke vodi u preranu smrt, a ostale u vječnu patnju, muku, krizu, očajanje i nesretno robovanje. Najvažnija je edukacija i prevencija, i to ona primarna, čija je svrha da do zloporabe droga ne dođe jer je mnogo bolje, učinkovitije i jeftinije spriječiti nego liječiti. Nažalost, još uvijek se više ulaže u liječenje nego u prevenciju. Liječenje je delikatno, vrlo složeno, dugo traje, skupo je, prognoza izlječenja loša je, a polovina liječenih ovisnika recidivira. Problem droga prepoznat je, kao i potreba kontinuiranog, koordiniranog, stručnog, znalačkog i kvalitetnog pristupa njegovu rješavanju. Zastupnici su se kroz raspravu u Saboru složili za sveobuhvatniju, učinkovitiju, stručniju i sustavnu prevenciju ovisnosti, strogo kažnjavanje narkomafije, dilera i raspačavača droga. Zadaća je prosvjetnih, socijalnih i zdravstvenih djelatnika provođenje antiovisničkoga odgoja, prevencije i edukacije mladih o drogama i njihovu štetnom utjecaju na ljudsko zdravlje; policije da se energično uhvati u koštac s narkomafijom, dilerima i raspačavačima, a društvene zajednice da osigura više financijskih sredstava, športskih terena, prostora za zabavu djece i mladeži. Mladima treba slati pozitivne poruke, ponuditi im dobro osmišljene, zanimljive programe, bogatstvo i raznolikost atraktivnih športskih aktivnosti i zabave, maksimalno ih okupirati i osigurati racionalno korištenje slobodnoga vremena pa će manje razmišljati o drogi. Nedostatak prostora za zabavu, rekreaciju i dosada tjeraju ih u kafiće i na rješavanje vlastitih problema zloporabom psihoaktivnih sredstava koje im dileri i raspačavači nude na svakom koraku. Nažalost, prevencija se još uvijek velikim dijelom temelji na istrošenom modelu volonterizma i entuzijazma, raznim deklaracijama i parcijalnim kratkoročnim akcijama. Krajnje je vrijeme za poduzimanje stručnih, sustavnih, dobro organiziranih i koordiniranih mjera i aktivnosti na svim razinama od obitelji, škole, općine, županije do Republike. Dr. Barbir je u Hrvatskom saboru najavio novu akciju Ureda: Bit će formirane ekipe koje će kružiti punktovima na kojima se okupljaju ovisnici i pokušati ih uvjeriti u potrebu da se što prije uključe u tretman radi prevencije HIV-a i hepatitisa B i C te odvikavanja od zloporabe droga. Usto, založio se za formiranje mreže terapijskih zajednica ili komuna i zatražio prenamjenu nekih vojnih objekata za potrebe terapijskih zajednica. Izgradnja terapijskih zajednica u Rijeci (Pulac) i još nekim većim gradovima, koje su ušle u prioritete, a za čiju realizaciju postoje projekti, suglasnost lokalnih vlasti i osiguran veći dio financijskih sredstava, čeka završetak plana mreže tih zajednica i komuna u Republici Hrvatskoj i, prema riječima dr. Barbira, 2003. godine kreće njihova realizacija.

Mr. sc. Ivica Stanić