Trovanje hranom |
| |
ESCHERICHIA COLI KOJA STVARA VEROTOKSIN |
| |
Trovanje
hranom učestale su infekcije u ljudi. Različiti su uzročnici infekcija
koje se tako prenose, od nama vrlo dobro poznatih uzročnika, kao što su
salmonele, šigele, stafilokoki, a u posljednje vrijeme otkriva i, sve
više različitih bioloških agensa. |
| |
| |
U
Kanadi je 1982. godine došlo do trovanja u djece školske dobi, od kojih
su neka zbog težine bolesti smještena u bolnicu. Kad su obavljena pretraživanja
uzročnika, otkrivena je do tada nepoznata supstanca u krvi. Ona je bila
povezana s bolešću, uz pretpostavku da je odgovorna za tešku kliničku sliku,
krvarenje unutar krvnih žila te zatajenje bubrega. Nazvana je verotoksin
pozitivna jer je na stanicama kulture tkiva Vero izazvala toksični efekt.
Izolirana je bakterija koja je stvarala taj toksin, a prema biokemijskim
karakteristikama odgovarala je rodu Escherichia coli. Epidemiološkom anketom
ustanovljeno je da su djeca jela hamburgere koji su bili napravljeni od
zagađenog i nedovoljno pečenog junećeg mesa.
Od tog razdoblja počelo se sve više istraživati kakve su karakteristike
tog uzročnika i što sve može uzrokovati. |
| |
| |
| Znaci otrovanja |
| |
Verotoksin pozitivna E. coli (VTEC) najčešće izaziva krvave proljeve i grčeve
u trbuhu. Temperatura je malo povišena ili normalna, a bolest traje 5-10 dana.
Rjeđe uzrokuje krvarenje unutar krvnih žila, a u 1 na 1 000 oboljelih osoba
dolazi do komplikacija i zatajenja bubrega. Najčešći soj koji uzrokuje taj sindrom
je E. coli 0157:H7.
Infekciju možemo dokazati tako da tražimo E. coli u stolici ljudi koji imaju
proljeve s primjesom krvi.
Sojevi verotoksin pozitivnih E. coli dobro su osjetljivi na antibiotike. Najčešće
je mišljenja da bi antibiotsku terapiju trebalo izbjegavati.
Sojevi te bakterije nalaze se u crijevu životinja i ne izazivaju nikakve smetnje.
Nalaze se i u zdravih ljudi. Mogu se razlikovati od ostalih E. coli po specifičnim
obilježjima na površini bakterije.
Smatra se da se bolest može prenijeti putem mesa koje je tijekom klanja zagađeno
fekalijama. Takvo meso, ako nije poslije dobro oprano i termički obrađeno, može
izazvati infekciju.
Ako je zaražena krava, u mlijeko može prodrijeti bakterija i učiniti ga škodljivim.
Zaraze su u svijetu zabilježene u ljudi koji su pili nepasterizirano mlijeko
i takve mliječne prerađevine.
Također su poznate epidemije uzrokovane umacima u salatama, sokovima od prirodnog
voća. Kupanje u bazenima ili vodenim miljeima koji su zagađeni fekalijama može
biti izvor zaraze.
U male djece nalaze se VTEC u zdravih, a oni u toj dobi mogu bliskim kontaktom
s ostalim mališanima u vrtiću biti izvor infekcije. Mala djeca pozitivna
su i do dva tjedna poslije bolesti (kliconoše) te su mogući izvor zaraze. |
| |
| |
| Mr. sc. Biserka Matica, dr. med. |
| |
 |
| |