DOWNLOAD      .pdf    1.78 Mb

Svjetski Dan zdravlja 2000.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) posvetit će svoj ovogodišnji Dan zdravlja vrlo specifičnom ali, kako to često biva, i višeznačnom problemu: "darivanju sigurne krvi". Darivanje vlastite krvi prvi je i najrašireniji stupanj dokazivanja spremnosti mnogih ljudi da svoju solidarnost i uzajamnost pokažu na najneposredniji način, davanjem djelića svog tijela za spas ili samo za pomoć drugome (najčešće posve nepoznatom) ljudskom biću. SZO se jako zalaže za to da darivanje krvi uistinu ostane darivanje jer se (u siromašnim sredinama), nažalost, širi prodaja krvi - u najdoslovnijem smislu riječi. Polazeći od osnovnoga počela "nikad ne naškoditi", vrlo je važan, ali i vrlo složen postupak - krv učiniti sasvim neškodljivom i primatelju podobnom. SZO kaže da najviše 30% zdravstvenih ustanova u svijetu može na siguran način osigurati opskrbu krvlju. Stoga je sigurnost, gledajući globalne razmjere, za SZO tako velik problem da je u ovogodišnjoj poruci dobila vodeći dio, a onaj općehumani aspekt mjesto u drugom dijelu poruke.

Poruka Svjetske zdravstvene organizacije, doslovno prevedena, glasi: "SIGURNA KRV POČINJE SA MNOM."

"Krv spašava živote." SZO od ovogodišnje akcije očekuje postizanje sljedećih ciljeva:

• globalno podići svijest i problemu sigurnosti krvi,

• potaknuti zemlje-članice da se posvete i da podupru nacionalne programe opskrbe sigurnom krvlju,

• promicati širenje i očuvanje postojećeg solidarnog i uzajamnog darivanja krvi.

U našim uvjetima postignutog visokog stupnja spremnosti na darivanje krvi, uz isto tako visok stupanj profesionalne odgovornosti naših zdravstvenih ustanova u osiguranju sigurnih postupaka opskrbe, nužno je pružiti široku potporu svima onima koji se skrbe oko darivanja krvi, na čelu s Crvenim križem. Ne treba zaboraviti da svaka nova generacija treba svoju promidžbu jer se, nažalost, solidarnost i uzajamnost ne nasljeđuju, već uče i usvajaju dobrim odgojem i izobrazbom.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

Sto godina Zavoda za javno zdravstvo Rijeka

U Rijeci je ugarsko Ministarstvo poljoprivrede osnovalo Stanicu za kemijska ispitivanja pod nazivom M. KIR. ALLAMI VEGYKISERLETI ALLOMAS - R. UNG. STAZIONE SPERIMENTALE CHIMICA DELLO STATO FIUME. Prema podacima iz riječkih arhiva, kao i prema vijesti objavljenoj u tadašnjim dnevnim novinama "La bilancia", Stanica je počela raditi 8. travnja 1900. godine. Njezin prvi voditelj bio je kraljevski kemičar Luigi K�ny�ki. Ta je stanica bila prva organizirana ustanova javnog zdravstva na ovom području, a današnji Zavod za javno zdravstvo (ZZJZ) Primorsko-goranske županije njezin je izravni sljednik.

Svjetski dan zdravlja

Psihosomatske bolesti

Kad sam dobila temu o kojoj trebam pisati, prvo sam razmišljala o naslovu koji bi bio svima razumljiv. Međutim, svaki je imao neki nedostatak, bilo da je bio predugačak ili nije posve obuhvaćao temu. Na kraju sam se ipak odlučila za naslov "psihosomatske bolesti" jer mislim da je prilično uvriježen i nije sasvim nepoznat. Isto tako, jedinstven je pojam, kako bi i trebalo promatrati svakog pacijenta i pristupati mu kao jedinstvenoj cjelini tjelesnog i psihičkog.

Neuroze i psihosomatika

Pitanje ili tvrdnja: "Zašto si nervozan?", "Daj, ne budi nervozan", "Joj, što sam nervozan" i sugestija koja obično slijedi: "Molim te, smiri se... sjedni i opusti se pa popričajmo"... ili "Prestani biti nervozan jer me nerviraš"... često su prisutni u našim životima - ili ih nekome upućujemo, ili su nam upućeni. To znači da prepoznajemo nešto u ponašanju što imenujemo "nervozom" i što nas u pravilu smeta, kao da je zarazno i u nama izaziva potrebu da se od toga obranimo, da drugoga umirimo, ili pak izaziva u nama ljutnju. No, to su normalne pojavnosti u ponašanju, koje nisu iskustveno strane ni jednom ljudskom biću, od djeteta do starca. Od kada je čovjeka, od tada je i "nervoznog" ponašanja.

Stres i zdravlje

Pojam stres neizbježan je kada govorimo o utjecaju načina života suvremenih ljudi na njihovo zdravlje. Svakodnevno možemo čuti izraze kao što su "u stresu sam", "ovo je jako stresno" i slično, ili se i sami tako osjećamo.

Pamćenje

Pamćenje se obično opisuje kao sposobnost organizma da se informacije, koje on kao takve prepozna, pohrane i da se iz te pohrane opet mogu pokrenuti. Znanstveno istraživanje pamćenja usmjereno je na dobivanje odgovora o tome kako pamtimo, čega se možemo sjetiti i zašto zaboravljamo.

Ljudski odnosi

Često se ljudski odnosi uspoređuju s odnosima među strojevima, komunikacijom linearnog tipa, ili sa zastarjelom tehnologijom odašiljanja telefonskih poruka. Kada to govorim, imam slike različitih modela komunikacije koji nastoje objasniti komunikaciju između svjetova na vrlo primitivan i tradicionalan način.

Uspjeh obitelji

Današnja se obitelj bitno razlikuje od obitelji iz prošlosti. Šire obitelji zamijenjene su ušima, unutar kojih raste broj nepotpunih obitelji. Uspješna obitelj zrcalo je svakog zdravog društva.

Adolescentno razdoblje

Adolescencija (mladenaštvo) je prijelazno razdoblje u kojem mlad čovjek teži za samostalnošću i samoostvarenjem te konačno sazrijeva tjelesno, emocionalno i intelektualno u odraslu osobu. Adolescencija bi se mogla definirati i kao razdoblje puno teškoća, u kojem se formira čvrsta, neovisna ličnost, da bi se konačno profesionalno i socijalno integrirala u društvo.

Polazak u školu

Svima nam je poznata činjenica da je polazak u školu jedan od najvažnijih ili čak prijelomnih trenutaka u životu svakog djeteta. Školska nastava ne proširuje samo intelektualni horizont djeteta, već znatno opterećuje njegove fizičke i intelektualne funkcije. Dijete ulazi većinom prvi put u organiziranu, discipliniranu sredinu, koja ga izlaže sistemu vrednovanja, kao i natjecanju, uz mogućnost neuspjeha i kritike, što može imati za posljedicu različita psihopatološka odstupanja. Isto se tako polaskom u školu često aktiviraju latentne duševne smetnje djeteta ili se postojeće emocionalne teškoće pojačaju.

Epilepsija

Epilepsija je jedan od najčešćih neuroloških poremećaja. Smatra se da u svijetu ima oko 50 milijuna ljudi koji boluju od epilepsije. Pojavnost (incidencija) epilepsije u zemljama razvijenoga svijeta je 50-70 slučajeva na 100 000 osoba godišnje. Nema značajnije razlike među pojedinim zemljama - epilepsija je univerzalna. Na 1000 stanovnika 5-10 ih boluje od epilepsije. Podjednako pogađa oba spola, iako u posljednje vrijeme nešto češće muškarce jer su izloženiji ozljedama mozga (prometne nesreće, ratne ozljede i slično).

Psihička komponenta u bolestima probavnoga sustava

Brojna oboljenja probavnoga sustava već odavno se povezuju sa psihičkim faktorima i stresom, iako niti danas njihova uzročno-posljedična povezanost nije razjašnjena. Oboljenja probavnoga sustava koja su najuže povezana sa psihičkim uzrocima jesu: promjene u motilitetu jednjaka, dispepsija i bolest iritabilnog crijeva. Ta su tri poremećaja danas glavni razlog posjećivanja liječnika specijaliste zbog probavnih tegoba, u čitavom razvijenom svijetu.

Stres u okulistici

Svakodnevno smo svjedoci sve luđeg tempa života. Stres nas okružuje od zvona budilice pa do odlaska na počinak. Neko vrijeme uspijevamo ići ukorak, ali će kad-tad naš organizam početi pokazivati znakove umora. Napetost ugrožava sve sustave u tijelu, samo joj neki mogu dulje odolijevati. Pomoć liječnika obično potražimo kad zakaže ona funkcija koja nam puno znači. Vid je upravo jedna od tih.

Estetika u stomatologiji

Zadovoljavanje pravila estetike, pored funkcijskih, osnovni je uvjet kod svih zahvata u stomatologiji. Koji estetski zahvat će trebati zadovoljiti osim onih individualnih, ovisit će o spolu, dobi i profesiji.

Područna mreža za praćenje kakvoće zraka na području Primorsko-goranske 

Ispitivanja kakvoće zraka na području Primorsko-goranske županije organizira i obavlja Zavod za javno zdravstvo, a obuhvaćaju praćenje vremenske i prostorne raspodjele onečišćujućih tvari koje se emitiraju iz različitih industrijskih i energetskih pogona, tehnoloških procesa, kotlovnica, prijevoznih sredstava te mnogih drugih raspršenih izvora.

Tjelesno vježbanje i srčanožilne opasnosti nagle smrti

Za vrijeme tjelesnoga vježbanja iznenadna se smrt u zdravih osoba izuzetno rijetko događa. Po nekim pisanim podacima starim 2000 godina, mogli bismo reći kako je prva osoba koja je nakon neprirodno napornoga trčanja kolabirala i umrla, bio nepoznati muškarac koji je pretrčao dionicu od Maratonskog polja do Atene.

Uživajte u seksu, a ne u duhanskom dimu!