Voda
 
RIJEKA ZA HRANJIVE TVARI
 
Život se ne može zamisliti bez vode, u kojoj su se i pojavili njegovi prvobitni oblici. Svaka živa stanica sadrži slobodnu ili vezanu vodu. Za održavanje života bitno je da se količina vode održava u određenim granicama.
 
 
Voda čini 55-60% ukupne mase odraslih osoba, a nešto više kod djece. Zbog stalnog kretanja u organizmu, voda napaja organe kroz koje prolazi i obnavlja tekućine u njima.
Količinu tjelesne tekućine reguliraju koža i bubrezi. Znojenje održava unutarnju temperaturu na 37o C, a bubrezi filtriraju otrove i odvode produkte metabolizma iz krvi putem urina.
Organizam čovjeka dobiva vodu hranom (gotovo sva hrana sadrži vodu), razgrađujući nutrijente koji daju energiju, te unosom tekućina (voda i napici).
Niti jedan drugi nutrijent nije uključen u tako mnogo različitih funkcija ljudskog organizma kao voda. Organizam odrasle osobe sadrži oko 50 kg vode. Pri manjim gubicima javljaju se smetnje, a gubitak od 15% ukupnog sadržaja vode već izaziva smrt. Zanimljivo je spomenuti da čovjek može živjeti bez hrane tjednima, čak i mjesecima, dok bez vode vrlo brzo umire.
Osnovne su funkcije vode u tijelu:
· nosi nutrijente i otpadne produkte,
· ispunjava stanični i međustanični prostor,
· pomaže stvaranju makromolekula,
· sudjeluje u kemijskim reakcijama,
· služi kao otapalo mineralima, vitaminima i aminokiselinama,
· djeluje kao štitnik između zglobova,
· služi kao ublaživač udara i stresa oka, kralježnice i posteljice u vrijeme trudnoće,
· pomaže pri regulaciji tjelesne temperature.
Najcjenjenija je uloga vode u ljudskom organizmu: osigurati transport tjelesnih komponenti, dovoditi i odvoditi nutrijente iz stanice, osigurati medij za intracelularne reakcije i transportirati metaboličke produkte u krv te njihovu redistribuciju ili eliminaciju putem urina.
Voda je glavna komponenta termoregulacijskog sustava organizma i ima vrlo važnu ulogu u reguliranju tjelesne temperature. Tijelo proizvodi znatnu toplinu putem metabolizma i kontrakcije mišića, a voda je pomaže raspršiti apsorbirajući toplinu, pri čemu tijelo prolazi vrlo male promjene u temperaturi. Tjelesna se toplina stalno prenosi u okolinu kao isparavanje iz pluća i kože. Za svaku litru znoja ili respiratorne vode što tijelo ispusti, rasprši se oko 580 kcal topline.
 
 
Čovjekove potrebe za vodom
 
Zbog toga što je voda glavna komponenta tijela, bez nje ne možemo više od tri dana. Većina ljudi, da održi zdravlje, treba dnevno piti između jedne i pol i dvije litre tekućine. Čak mala dehidracija može prouzročiti glavobolju, letargiju ili manjak koncentracije. Situacija može postati ozbiljna. Ljudi koji obično piju malo, izloženi su dugotrajnom riziku od bolesti bubrega, poremećaja mentalnih funkcija, probavnog sustava i čak od problema sa srcem. To nije čudno kada se zna da količina krvi koja cirkulira u organizmu odražava količinu vode koju pijemo.
Smanjenim unosom tekućine smanjuje se volumen krvi koji pritječe u srce, mozak, mišiće i sve važne organe. Time je smanjen i dotok kisika pa su oni manje sposobni obavljati normalne funkcije.
Nažalost, ne možemo računati da će nam naš mehanizam žeđi reći kada je vrijeme za piće. U trenutku kada osjetimo žeđ, već smo lagano dehidrirani. Rješenje je piti tekućinu u malim količinama tijekom cijeloga dana. Najbolje je vodu držati nadohvat ruke, čime ćemo potaknuti refleksno pijenje vode. Osim što vodu unosimo drugim tekućinama, i sezonske ljetne namirnice sadrže 80-95% vode (lubenice, dinje, marelice, rajčice, krastavci...).
Ljeti je, zbog visokih temperatura i pojačanog kretanja, jače izlučivanje vode iz organizma znojenjem, pa je potrebno piti više tekućine. Osobe koje žive na visokoj nadmorskoj visini također trebaju unositi više tekućine.
Ne treba piti za vrijeme obroka, kako ne bi došlo do razrjeđivanja sokova za razgradnju hrane.
 
 
Djeca
 
Kod djece osjet žeđi nije još dovoljno razvijen. Djeca su fizički aktivna i vrlo je važno pratiti koliko često i koje količine vode piju. Njihove potrebe za tekućinom veće su, pogotovo ako je vruće ili su aktivni. Mlađa djeca (ispod 12 godina) ne mogu regulirati svoju tjelesnu temperaturu kao starija djeca i odrasli. Zato su naročito podložni povećanju temperature ako dehidriraju.
 
 
Radna populacija
 
Ako se izuzmu situacije s ekstremnim gubitkom tekućine kod napornog rada, sporta ili slično, u srednjim godinama, kod radno aktivne populacije blago izažena dehidracija česta je pojava zbog nerazvijene navike da se tijekom cijeloga dana nadokađuje izgubljena takućina. Iako je razvijena spoznaja o važnosti pijenja vode, okupiranost radom i ubrzani ritam i stil života čine pijenje tekućine sporednom aktivnošću.
 
 
Starije osobe
 

Naš mehanizam osjećaja za žeđ smanjuje se s godinama. Manjak tekućine kod starijih ljudi znači da se premalo urina izluči iz bubrega. Kod starijih osoba vrlo se brzo pojavljuju simptomi dehidriranosti: suhoća usana, usta, kože, problemi sa znojenjem i zadržavanje mokraće. nagomilavanje mokraće povezano je sa štetnim tvarima koje djeluju na zdravlje.
Ne čekajući da budu žedni, starije osobe trebaju redovito piti vodu, hladna i topla pića i juhe, kako bi prevenirale dehidraciju.
 
 
Tjelesna aktivnost
 
Vježbanje također povećava potrebe za tekućinom. Voda se ne gubi samo znojenjem, nego i isparava u zrak kod disanja. Što duže i jače vježbate i što je topliji i vlažniji prostor u kojem vježbate, gubite više tekućine. Ako se tekućina brzo ne nadoknadi, količina koju izgubite može biti vrlo velika, a dehidracija će djelovati na fizičke aktivnosti. Za ispravnu nadoknadu tekućine preporučljivo je vagati se prije i poslije vježbanja i piti litru tekućine za svaki izgubljeni kilogram. Za svaki sat vježbanja treba popiti litru vode. Najbolji je savjet piti prije, za vrijeme i poslije vježbanja. Voda ili izotonična pića, u kojima su mineralne soli i šećeri isti kao u krvi, najbolji su izbor jer znojenjem, osim vode, gubimo i minerale. Važno je voditi računa o kalorijama koje unosimo s tekućinama. Treba uskladiti izbor pića s odgovarajućim gubitkom energije. Uživanjem velikih količina alkohola, kave i industrijskih sokova dobivamo nepotrebne kalorije čija ukupna energetska vrijednost nije bezazlena.
Održavanje tekućine nije bitno samo za dobro osjećanje, nego i za dobar izgled jer tekućina pomaže da se koža održi vlažnom.
Voda je mnogo više od nutrijenta: ona je fiziološka rijeka koja vodi vitalne hranjive tvari na putu metabolizma. Bez vode, sve su druge hranjive tvari kao osušen pijesak na dnu suhog riječnog korita.
 
 
Dipl. sanit. ing. Sandra Pavičić-Žeželj