Preventiva u stomatologiji

UČENJE POČINJE U OBITELJI

Čini se da nikada nije bilo više bolesnika nego danas, unatoč ogromnom napretku medicine, tehnologije i medicinske tehnologije. Nova tehnologija izaziva promjene u čovjekovoj ekologiji (fizičke, biološke, kemijske te socijalno psihološke), a novi uvjeti života traže adaptiranje čovjeka (on se teško i sporo mijenja) te postaju uzrokom masovne pojave nekih oboljenja.

Potvrdu toga najbolje možemo vidjeti u promjeni načina prehrane i pojavi oboljenja zubi. Dok se nekada koristila tvrda, abrazivna hrana, danas se koristi mekana, ljepljiva hrana, koja se dugo zadržava na zubima, što dovodi do njene razgradnje i stvaranja štetnih kiselih produkata. Tvrda hrana zahtijeva dobro žvakanje i stimulira lučenje kvalitetne sline, koja ispire usitnjene čestice sažvakane hrane, pomaže formiranju zalogaja i njegovom gutanju.

Znanje čuva zub

Bolesti usta i zubi najrasprostranjenije su u cijelom svijetu. Njihovo je liječenje dugotrajno, složeno i skupo. Najraširenija je bolest čovječanstva karijes zubi, a on je uzročnik cijeloga niza poremećaja, oštećenja i disfunkcija usta, što se može značajno reducirati ako ako se pravovremeno primijene dobro planirane mjere prevencije. Kod preventivnog djelovanja rezultati se ne vide odmah, pa se često uspjesi manje cijene, a nerijetko se zbog toga odustaje i od njihova provođenja. Naše zdravstvo u stalnim je financijskim problemima, a broj oboljelih u stomatologiji ogroman je, pa se sav novac usmjerava na skupo trenutačno liječenje, a preventiva se stavlja na čekanje. Promjenama u zakonu, rukovodećim strukturama ili nečemu drugom, zamrli preventivni rad oživljava se i predano provodi. Medjutim, treba nekoliko godina da se nadoknadi i ispravi sve ono što je propušteno u periodu mirovanja, kad su se oboljenja nekontrolirano množila. Zdravstveni radnici, koji su njegovi pokretači i osnovni provoditelji i kreatori, u tijeku svog obrazovanja, nažalost, još su danas orijentirani na liječenje bolesti organa usne šupljine, a manje ili gotovo nikako na njihovu prevenciju. Da bi stekli potrebna znanja i umijeća, obrazovanje zdravstvenih radnika treba prioritetno usmjeriti čuvanju u unapredjenju zdravlja, zdravstvenom odgoju pojedinca, porodice i društva, tako da zdravlje, a ne bolest, postane motiv i cilj zdravstvene nagrade.

Zaštita zubi i prije rođenja

Preventivna aktivnost u stomatološkoj zaštiti počinje prije rođenja, tj. dok je dijete još u trbuhu majke, točnije od njegova 38. dana intrauterinog života, i nastavlja se do završetka rasta i razvoja djeteta. Te mjere utječu na pravilan razvoj i dobru građu zubi. Ispitivanja su pokazala da isti uzročnici bolesti zubi u jednim ustima imaju veću aktivnost i učinkovitost nego u drugima. Rezistentnost, odnosno sklonost karijesu određuje više faktora, a osnovni je pravilnost razvoja i građe zuba. Svaki zub koji ima slabije mineraliziranu caklinu, dublje i brojnije rupice i brazde na griznim plohama, bit će skloniji oboljenjima. Očuvanje zdravlja i pravilna prehrana trudnice, dojenje ili adekvatna nadohrana dojenčeta, bogata bjelančevinama, mineralima, vitaminima, aminokiselinama i dr., te kontrolirana prehrana malog djeteta i adolescenta, preduvjet su za pravilan oblik i kvalitetu zuba i svih tkiva u ustima. Pojavom zubi u ustima poduzimaju se mjere uklanjanja uzročnika karijesa. Na tom području gotovo sve je poznato. Točno se zna da su za nastanak karijesa odgovorni mikroorganizmi koji su inače normalni stanovnici usta. Bolesti će se javiti aktivacijom i povećanim umnožavanjem tih mikroorganizama unošenjem hrane potrebne za život bakterije (šećera), lošom ili nikakvom higijenom koja omogućava zadržavanje hrane na zubima, njezino raspadanje i stvaranje kiselina. Otklanjanje retencijskih mjesta za nastanak naslaga, kao što su fisure i jamice na zubima, prostori između nepravilno postavljenih zuba, promjene na mekim tkivima, ortodontske anomalije, loše napravljene plombe i protetski radovi, dodatna je metoda prevencije koja se provodi u stomatološkoj ambulanti. Na bazi tih znanja, lako je planirati efikasne mjere prevencije, ali ih je teško provesti na terenu i pretvoriti u navike.

Najvažnije je stvoriti navike

Zdravstveni djelatnici posjeduju znanja i trebaju ih prenijeti. U tom radu koriste se svim mogućim tehnikama, poput žive riječi u obliku predavanja, koja moraju biti prilagođena slušateljstvu ovisno o njihovoj dobi, kulturnim karakteristikama, obrazovanosti i sl. Korištenje plakata, letaka, slika i prospekata dobar je oblik prenošenja kraćih obavijesti na duži period i s mogućnosti ponavljanja susreta s tom obavijesti, što pomaže trajnijem pamćenju njihovih poruka. Popularni časopisi, kao što je ovaj, ili pak dnevni i tjedni tisak u kojem zdravstveni djelatnici pišu o tim problemima na način prihvatljiv za ukupnu populaciju, dobra su metoda jer se onda s tim sadržajem upoznaje velik broj ljudi. Čimbenici uspješnog učenja najčešće se određuju prema broju upotrijebljenih osjetila, koja su odgovorna za primanje informacija. Prema nekim ispitivanjima uspješnosti provedbe zdravstvenog odgoja, zaključeno je da se pamti 20% onoga što se čuje, 30% onoga što se vidi, 70% onoga što se čuje i vidi, a 90% onoga što se uvježba i stvori navika. Televizija i film, na bazi prethodnih spoznaja, od najveće su vrijednosti kod popularizacije znanja i aktivnosti za očuvanje zdravlja. Obitelj je osnovna jedinica društva, a u njoj dijete stječe osnovna znanja, stavove i navike. Ti su stavovi vrlo čvrsti i teško se kasnije mijenjaju. Zato je bitno pravilno educirati i motivirati roditelje, kako bi oni utjecali na članove svoje obitelji. Osnovni uzor ili nagovor od strane roditelja mnogo je vrednija metoda za postizanje željenog cilja u zdravstvenom odgoju nego bilo koja druga poznata metoda. Upoznavanje populacije s mjerama koje održavaju zdravlje usta i zubi (pravilna prehrana, higijena, korištenje fluorovih preparata i dr.), redovni sistematski pregledi kako bi se oboljenje ili anomalija otkrili i na njih djelovalo u njihovoj početnoj fazi, najveća su korist od preventivne stomatologije, a to konačno rezultira smanjenjem anomalija, psihièkih ošteæenja (kompleksi) i znaèajnim uštedama financijskih sredstava. Svaki preventivni program imat će uspjeha samo ako su u njega uključene sve strukture društva. On počinje u obitelji, nastavlja se u vrtićima i školama, mjesnim zajednicama, različitim klubovima i drugim udruženjima gdje se okuplja veći broj ljudi.

Mr.sc. Ana Fajdić-Furlan, dr.stom.