Prehrana
predškolskog djeteta
Zdravo
od djetinjstva
S
navršenom prvom godinom života dijete bi trebalo imati tri glavna obroka
(doručak, ručak, večera) i dva međuobroka. Hrana bi trebala biti usitnjena,
a ne «miksana». Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno služiti žlicom,
a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Tijekom hranjenja dobro
je da za stolom sjedi cijela obitelj, ili veći dio obitelji. Zanimljivi
razgovori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a treba naglasiti da
je bitno osigurati i dovoljno vremena za obrok. To, naravno, ne znači
da obrok treba trajati satima.
Vrlo
je važno ne postavljati pred dijete nerealne zahtjeve u smislu pritiska
na njega da pojede onu količinu koju roditelj smatra primjerenom. Naime,
dijete u predškolskoj dobi nema više onolike kalorijske potrebe kao u prvoj
godini života, a uz to, zbog zainteresiranosti za igru i svijet koji ga
okružuje, «zaboravlja» jesti. Unatoč tome, nije preporučljivo hraniti dijete
kroz igru.Tijekom prve godine života dijete naraste 25 centimetara u prosjeku i utrostruči prirodnu masu (prosječno dobije oko 6,5 kilograma). U drugoj godini života dobije na tjelesnoj težini 2,5 kilograma u prosjeku, dok je od treće do sedme godine života ravnomjeran dobitak od 2 kilograma godišnje. Rast u visinu također se smanjuje te u drugoj godini života ono naraste prosječno dvanaest centimetara, a od treće do sedme godine života od šest do osam centimetara na godinu. Kalorijske potrebe od rođenja do 15. godine života kontinuirano opadaju, tako da potreba od 80 – 120 kcal/kg u prvoj godini života pada do 15. godine na 50 kcal/kg, odnosno, svake tri godine do petnaeste godine života potreba kalorijskog unosa pada za 10 kcal/kg.
Zastupljenost ugljikohidrata, bjelančevina i masti trebala bi u svakom obroku biti podjednaka, tako da bi 45–55% otpadalo na ugljikohidrate, 9–15% na bjelančevine i 35-40% na masti.
Jelovnik
bi trebao svakog dana sadržavati slijedeće osnovne skupine namirnica: mlijeko
i mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, povrće, voće te kruh i proizvode
od žitarica. Kravlje mlijeko u prehrani djeteta predškolske dobi trebalo
bi sadržavati 3,2% mliječne masti. Od mesa, prednost dajemo mesu peradi
i ribi, a za termičku obradu preporučuje se kuhanje, odnosno pirjanje. Povrćem
u organizam unosimo neprobavljiva vlakna koja povećavaju voluminoznost stolice
i pridonose njenoj regulaciji. Uz to, povrće je izvor vitamina i oligoelemenata.
Voće je velik izvor vitamina, dok unosom kruha i žitarica osiguravamo energiju
i vitamine B – skupine. Jaje je također vrijedna namirnica. Žumance je bogato
fosfolipidima, lecitinom i željezom, dok je bjelance izvor bjelančevina.
Kuhanjem jaja «na tvrdo» izbjegavamo mogućnost zaraze crijevnim infekcijama
(najčešće salmonela i kampilobakter). Ako su roditelji vegetarijanci (laktovegetarijanci,
ovovegetarijanci, a pogotovo ako su tzv. vegansi), uputno je da se o prehrani
djeteta posavjetuju s pedijatrom radi eventualne nadoknade pojedinih vitamina
i osiguranja dovoljnog energetskog unosa.U pripremanju obroka, žličica maslinovog ulja koristan je dodatak, a dijete bi po navršenoj prvoj godini života trebalo postupno navikavati na specifičan miris i okus te vrijedne namirnice.
Uz
to, treba podvući da je za normalno funkcioniranje organizma potreban i
dovoljan unos tekućine. Prednost dajemo vodi za piće, dakle vodi iz slavine
ili prirodnoj vodi pakiranoj u boce. S navršenom prvom godinom života vodu
za piće više nije potrebno prokuhavati. Takozvani snack (masni čipsevi,
prženi kikiriki i slično) potpuno je beskorisno «jelo». Naprotiv, takva
«hrana» bespotrebno opterećuje organizam nekvalitetnim masnoćama i solju
te remeti obroke djetetu. Hranu inače nije potrebno prekomjerno dosoljavati.
Količina soli trebala bi biti tek tolika da obrok bude ukusniji i na taj
način prihvatljiva djetetu jer su velike studije pokazale da se prekomjernim
unosom soli u djetinjstvu stvaraju uvjeti za povišen tlak (hipertoniju)
u zreloj dobi.Lješnjake, kikiriki, bademe i proizvode koji ih sadrže u usitnjenom obliku ili kao cijeli plod, u predškolskoj dobi treba izbjegavati jer ih dijete vrlo lako u igri i smijehu udahne, što uzrokuje djelomično ili potpuno zatvaranje dišnog puta i iziskuje složenu medicinsku intervenciju. I za kraj, sladoled pripravljen od mlijeka i jaja dobar je obrok te se jednom dnevno može ponuditi djetetu kao desert.
