Lijekovi
utječu na prehranu
Mnogi
lijekovi mogu utjecati na apsorpciju hrane koju uzimamo istodobno s lijekom.
Stariji ljudi često pate od opstipacije, nemaju normalnu stolicu, muče se,
pa svoje probleme rješavaju na najgori mogući način: uzimaju sredstva za
čišćenje – laksanse. Zloupotreba laksansa interferira s uzimanjem liposolubilnih
vitamina A, D, E i K. Sprječavaju njihovu resorpciju ako bolesnik uzima
masna laksativna sredstva, a to često rade starije osobe, kojima je najprikladnije
uzeti npr. parafinsko ulje. U vodi topljivi laksansi, npr. bisakodil (Dulkolaks),
fenolftalein i slični, uzrokuju ubrzanu peristaltiku, pa hrana nema vremena
resorbirati se, a posljedica toga je deficit raznih mikronutrijenata. Zato
takvim osobama preporučujemo da umjesto umjetnih laksansa posegnu za biljnim
vlaknima, kojih ima osobito mnogo u mahunarkama, blitvi, špinatu i drugom
povrću, zatim u žitaricama punog zrna i u voću. Samo ne valja pretjerivati.
Voće i povrće treba mijenjati, jer svaka namirnica ne koristi jednako svakome.
Nekom će kiselkaste jabuke izvanredno regulirati stolicu, nekom drugom će
to uspješno učiniti suhe šljive, itd. Uz to treba piti dosta vode. Ako ni
sve to ne pomogne, treba uzeti neki prirodni preparat, npr. preparat psiliuma
(trputca) ili umjetni saharid laktulozu (Portalak). Mnoge, osobito starije osobe rado uzimaju antacide, lijekove za neutraliziranje solne kiseline želuca, i ne znajući da sadrže dosta aluminija i magnezija. Takvi su lijekovi u nas npr. Gastal ili Acimol ili Duoblok. Aluminij i magnezij mogu zakočiti resorpciju fosfora, a bez tog elementa nema zdravih kostiju ni zubi. Osobito su ugrožene žene, koje često boluju od osteoporoze, pa im kosti pucaju, lome se i prijelomi su u njih osobito česti poslije menopauze.
Liječnicima je dobro poznata opasnost od uzimanja acetilsalicilne kiseline i svih lijekova koji sadrže slične sastojke, kao što su razni antireumatici, poznati pod nazivom nesteroidni antireumatici (NAR). Toj skupini lijekova pripada dobro poznat Bayerov lijek Aspirin, u nas Andol, i sl. Ti lijekovi, a osobito acetilsalicilna kiselina izazivaju krvarenje želučane sluznice, koje ponekad može biti vrlo opasno. Ne samo što se krvarenjem gubi iz organizma željezo, koje je glavni sastojak hemoglobina, nego može nastati i za život opasno krvarenje u želucu, mozgu i drugim organima ako se pretjera u uzimanju veće količine tih lijekova. Dojiljama se preporučuje da u tom slučaju prekinu dojenje. Čak i djeci i omladini «aspirin» može u većim dozama uzrokovati dugotrajno povraćanje, ali može biti i znak Reyeva sindroma, rijetke bolesti te životne dobi, koja može ugroziti i sam život. Zato «aspirin» nikad ne valja uzimati na prazan želudac. Ako se uzima duže vrijeme, može uzrokovati deficit vitamina, posebice folne kiseline i vitamina C. Postoje i tablete «aspirina» koje su industrijski prerađene tako da kroz želudac prođu netaknute i otope se u tankom crijevu.Bolesnicima koji moraju duže vrijeme uzimati te lijekove treba redovito osigurati hranu bogatu željezom i spomenutim vitaminima. To su jetra, meso, riba, mahunarke, punozrnate žitarice, zatim voće, osobito naranče i limun, te povrće tamnozelenog lišća.
U
nas je sve češća dosad prilično rijetka bolest debelog crijeva – ulcerozni
kolitis. Bolesnici uzimaju lijek sulfasalazin, koji dovodi do deficita folne
kiseline, stoga im treba dodatno davati tablete tog vitamina ili dosta namirnica
bogatih folnom kiselinom, zelenolisnato povrće.Do deficita liposolubilnih vitamina A, D, E i K, može doći u osoba koje pretjerano uzimaju kolestramin ili druge lijekove koji snizuju kolesterol, npr. psilium. Ti lijekovi koče probavu masti i još nekih nutrijenata pa dakako uzrokuju i deficit spomenutih vitamina.
Bolesnici koji boluju od padavice uzimaju lijekove koji (npr. fenobarbital ili fenitoin) izravno utječu na funkciju mikrosomskog enzimskog sustava jetre, pa može doći do deficita vitamina D, a time i do osteomalacije i osteoporoze. Također utječu na metabolizam folne kiseline jer su joj građom donekle slični. I lijek triamteren, koji potiče lučenje mokraće, kao i metotreksat, lijek protiv raka i za liječenje reumatoidnog artritisa, kao i antimalarični lijek pirimetamin također koče metabolizam folne kiseline. Zato bi bolesnicima koji uzimaju te lijekove trebalo davati tablete folne kiseline, ili hranu bogatu tim vitaminom, ponajprije već spomenuto zelenolisnato povrće.
S metabolizmom folne kiseline i piridoksina (vitamina B6) interferiraju osobito pilule protiv začeća, antikoncepcijska sredstva, stoga se ženama koje ih uzimaju preporučaju namirnice bogate piridoksinom, npr. riba, meso, mrkva, orasi, banane, perad, zelenolisnato povrće, mahunarke i mnoge vrste voća.
U prikazu uzoraka liječenja debljine spomenut je lijek amfetamin, to nekad omiljeno sredstvo protiv apetita danas je potpuno napušteno. Apetit smanjuju i mnogi lijekovi za liječenje raka, takozvani kemoterapeutici. Često uzrokuju mučninu, a mnogi remete osjet okusa hrane.
I spomenuti lijek za jačanje srčanog mišića digitalis (naprstak, Lanitop, Lanikor) također koči apetit. Osobito je njegovo djelovanje izraženo u starijih osoba. Zato liječnik mora dobro nadzirati doziranje digitalisa u svih, a osobito u starijih bolesnika. Valja spomenuti i neke lijekove koji pojačavaju apetit. To su klorpromazin i još neki antipsihotični lijekovi. U psihijatriji se često rabe litij, MAO-inhibitori i triciklički antidepresori, koji mogu povećati apetit, pa se uzimanjem tih lijekova duševni bolesnici često debljaju.
I mnogi lijekovi koji se rabe u internoj medicini, npr. neki antihistaminici (ciproheptadin) i kortikosteroidi, mogu povećati apetit.
Hipertoničari uzimaju lijekove koji mogu povećati tjelesnu težinu, ali ne zbog debljanja, nego zbog nakupljanja tekućine u tijelu. To su klonidin, hidralazin, metildopa i gvanetidin. Isto je djelovanje i kortikosteroida i indometacina. Jednostavan je način da se taj njihov nuzučinak spriječi smanjivanje soli u hrani na minimum, ali uz liječničku kontrolu.
Iskusni liječnici znadu koji diuretici izvlače iz tijela kalij. Ako bolesnik istodobno uzima i digitalis, što je čest slučaj, može doći do trovanja digitalisom i u potpuno normalnim terapijskim dozama. Zato razuman liječnik tim bolesnicima radije propiše diuretik, koji ne izvlači kalij mokraćom iz organizma, npr. spironolakton ili amilorid (Moduretic).
