DOWNLOAD      .pdf    570 Kb

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u posljednje vrijeme ulaže velike napore u traženju i uvođenju resursa koji nisu "posljedica svemoćne napredne tehnologije", pa stoga i poprilično nadostupni većini stanovništva ovog našeg planeta. Jeda je od dobrih primjera široka i uspješna kampanja "Povratak dojenju"
Ovom prigodom nešto više o kretanju. Dvadeseto stoljeće ostat će zabilježeno, među inim "inovacijama", i po drastičnom smanjenjenju svih oblika kretanja. Tehnologija rada pretpostavlja ili sjedenje, ili (još pogubnije) stajanje. Zbog povećanih relacija, pri odlasku na posao i povratku sa posla koristi se javna ili osobna prometala. Djeca se voze ili prevoze do škole i na relacijama kraćim od kilometra (zbog sigurnosnih razloga ili preteške školske torbe?).
SZO kaže da se 60% odraslog stanovništva kreće manje od zaštitne razine očuvanja zdravlja i spriječavanja čitavog niza bolesti, najviše onih srca i krvožilja te organa za kretanje.
Recimo nešto više o djeci i zdravom odrastanju. Ako se smiju davati generalizirane i stoga paušalne ocjene onda bi današnjica izgledala:
- u vrtićima (u našim uvjetima nedostatan obuhvat) stanje je zadovoljavajuće, ali se čini da aktivnosti koje ne zahtjevaju kretanje polako ali uporno rastu;
- u osnovnoj školi (1.- 4. razred) sve je na plečima jedne jedine osobe - učitelja; škola je pretežno zatvorena ustanova, radi se u smjenama, rijetko, gotovo nikad u prirodi; tjelovježba je orijentirana na sport u smislu "jedni se igraju, a većina promatra";
- u osnovnoj školi (5. - 8. razred) dolazi specijalizirana osoba - nastavnik tjelovježbe, ograničen programom i prostorom; nastupa vrijeme burnih promjena u rastu i razvoju; težište je na "talentiranima", zapostavljaju se do isključivanja "nespretni, predebeli i neskloni";
- u srednjoj školi motivacija učenika sve je slabija, prostorno-tehničke mogućnosti slabije od onih u osnovnoj školi; dio srednjoškolskog uzrasta ne ide u školu - o njima se ne zna mnogo.

Zašto toliko o maldima? Osnovni je razlog "društvena" odgovornost odraslih u stvaranju pozitivnih i u sprječavanju negativnih navika mladih.
Da li se svi odrasli, koji znaju, mogu i moraju, dovoljno angažiraju da mladi ne izgube sposobnosti i potrebe, zapisane u nasljeđu, ne u nečemu što treba stvarati, učiti ili na drugi način usvajati iz početka. Sjetimo se samo kojom brzinom djeca protrče nakon što prohodaju.
Na kraju, vrijedno je podsjetiti se: nema unaprjeđenja i očuvanaja bez samozaštite. Nema jednostavnijeg i dostupnijeg resursa od vlastite sposobnosti kretanja. SZO je, kao i obično, u pravu. A djeca? Tko je kriv za njihove loše i nesačuvane dobre navike?

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

Živjeti zdravo

Temeljna je odrednica promicanja zdravlja unapređenje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje, prije nego se zdravsteni problemi ili ugroženost zdravlja pojave.

Kampanja “Živjeti zdravo”

Svjetska zdravstvena organizacija predložila je zemljama članicama da 10. svibnja proglase danom posvećenom kretanju za zdravlje. U Hrvatskoj je taj dan određen i za početak nacionalne kampanje posvećene pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti

Godišnji odmor

U Hrvatskoj ljudi najviše umiru od kardiovaskularnih bolesti, od zloćudnih tumora i od ozljeda. Uz njih, najviše obolijevaju i od neurotskih i depresivnih poremećaja, od bolesti dišnog sustava, od pretilosti i od bolesti zubiju.

Tjelesno vježbanje studenata

U zemljama duge sveučilišne tradicije, kao što su Engleska, Francuska, Njemačka, Italija, studiranje je nezamislivo bez aktivnog bavljenja studenata nekim sportom. Primjeri su ponuđenih sportskih studentskih sadržaja i USA, Švedskoj te zemljama visokih materijalnih i inih standarda. U njih je dobrovoljnost pokretač aktivnosti.

Tjelesna aktivnost radnog čovjeka

Današnji način života jako je ubrzan pa nastojimo obaviti što više poslova u što manje vremena, pretežno sjedeći, a civilizacija dnevno smanjuje potrebe za kretanjem.

Tjelesna aktivnost

Kampanja “Živjeti zdravo”, koja je započela 10. svibnja 2003. godine u cijeloj našoj zemlji, posvećena je pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti.

Šetnja trim-stazom u Kostreni

Koliko ste puta čuli savjet zdravstvenih radnika da je važno pravilno se hraniti, redovito vježbati i kretati se, ne pušiti i piti? Od osobe koja vam to preporuča očekujete barem da je nepušač i da je normalne tjelesne težine. Inače njegove preporuke ne shvaćate ozbiljno. “Meni priča, a sam se toga ne pridržava!”

Tjelesna aktivnost u trećoj životnoj dobi

Nakon što je SZO 2002. godine objavila da su glavni činitelji razvoja kroničnih bolesti tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana i pušenje, u svijetu i kod nas poduzima se niz akcija kojima se pokušava podignuti razina svijesti o tim činjenicama, ali i primijeniti neke praktične akcije kako bi populacija bila zdravija.

Uravnotežena prehrana

Temeljem brojnih istraživanja, Svjetska zdravstvena organizacija dala je sedam naputaka za zdrav, kvalitetan i dug život:

Prehrana predškolskog djeteta

S navršenom prvom godinom života dijete bi trebalo imati tri glavna obroka (doručak, ručak, večera) i dva međuobroka. Hrana bi trebala biti usitnjena, a ne «miksana». Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno služiti žlicom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Tijekom hranjenja dobro je da za stolom sjedi cijela obitelj, ili veći dio obitelji. Zanimljivi razgovori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a treba naglasiti da je bitno osigurati i dovoljno vremena za obrok. To, naravno, ne znači da obrok treba trajati satima.

Zdravlje školske djece

Istraživanja provedena u nas i u svijetu pokazuju da prekomjerna tjelesna težina, zajedno s pušenjem, stresom, konzumacijom alkohola i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću, čini skupinu čimbenika rizika koji povećavaju smrtnost od nezaraznih bolesti, kao što su bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest, kronični reumatizam, dišne bolesti, oboljenja probavnog trakta te povećana učestalost nekih malignih bolesti.

Prevencija poremećaja u prehrani

Dok sam boravio u dispanzeru za školsku medicinu, bili su u tijeku sistematski pregledi za upis u prvi razred osnovne škole. Zaintrigiralo me s koliko su pažnje uzimani podatci o prehrambenim navikama djece.

Prehrana

Kvasac je namirnica koju rijetko koristimo samog u prehrani. Uobičajen je dodatak različitim vrstama kruha i kolača.

Stomatologija

Zdravi zubi – zdravo tijelo Pravilna prehrana utječe na razvoj, zdravlje i opstanak organizma kao cjeline, pa iz te spoznaje proizlazi zaključak da djeluje i na zube, koji su samo dio te cjeline.

Oči i vitamini

Svi vi koji imate auto, jako dobro pazite koje ćete gorivo u njega natočiti. Nema greške, sve po propisu. Kad se o autu radi, jako dobro pazite. Popravak je skup.

Emocionalna inteligencija

Psihologija ljubomore

U ljubavnom se životu često javlja osjećaj ljubomore, na nju se obično gleda kao na dokaz da postoji ljubav. Jednom me začudilo ponašanje neke djevojke koja je kod svog mladića sistematski izazivala ljubomoru. Zapitao sam je zašto to čini, a ona mi je rekla: «Činim ga ljubomornim da vidim voli li me.»

Psihijatrija i psihologija

U tijeku razvoja ličnosti formira se u čovjeku slika o vlastitu tijelu. Ona predstavlja centralnu reprezentaciju dijelova tijela i tijela u cjelini. Slika tijela nije identična s onom slikom tijela koju drugi imaju o nama. Osoba ugodnog izgleda može sebe doživljavati kao osobu neugledne vanjštine, i obratno.

O (ne)pušenju

Da je pušenje duhana štetno za mnoge organe i sustave ljudskog organizma, dokazano je epidemiološkim istraživanjem prije pedesetak godina, a svjedočili su to i uživaoci duhana ubrzo po Kolumbovu povratku iz Amerike.

Pojedini su istraživači posvetili život farmaciji i bolesnom čovjeku, a ostavili su iza sebe dokaze svoje ljubavi prema biljkama koje su bile nerazdvojni dio njihovih života, njihovog rada i nade da biljka pruža lijek za svaku bolest. Mi i danas koristimo izvjesne biljne droge ne poznavajući im kemiju. Možda je priroda nadarila biljke ravnotežom koja se iz nepoznatih razloga gubi ako se ne upotrijebi cijela biljka?

Najčešće pogreške u uobičajenoj prehrani

U tzv. zapadnjačkoj prehrani, tj. uobičajenoj prehrani stanovnika zapadnih, gospodarski razvijenih zemalja, može se kao najčešće izdvojiti 15 pogrešaka (nazivaju se i nezdrave prehrambene navike) zbog kojih mogu nastati i razvijati se mnoge bolesti, odnosno drugi poremećaji koji nisu bolest u užem smislu, ali manje ili više ugrožavaju zdravlje, kao tegobe, smetnje, simptomi.