O (ne)pušenju

Slobodne radikale povisuje i pasivno pušenje

Da je pušenje duhana štetno za mnoge organe i sustave ljudskog organizma, dokazano je epidemiološkim istraživanjem prije pedesetak godina, a svjedočili su to i uživaoci duhana ubrzo po Kolumbovu povratku iz Amerike.

Napretkom znanosti i metodama molekularne biologije i biokemije, danas je spoznato i kako se to odvija na staničnoj razini, a saznanja i razumijevanje potpomažu usvajanju poruka da se izbjegava rizično ponašanje ili prekine s pušenjem. Širenje znanstvenih saznanja o štetnosti pušenja po zdravlje bio je drugi od programskih zadataka kutinskog Društva nepušača. Prvi je bio reguliranje pušenja na javnim mjestima u skladu s tadašnjim Zakonom o zaštiti na radu. Zbog toga su osnovane podružnice Društva nepušača u svim osnovnim i srednjim školama i većim radnim organizacijama. Nakon razdoblja poleta i velike aktivnosti širenja istina o pušenju, posustajalo se «…jer smo im sve rekli, a i dalje se puši». Ipak, duže se zadržalo obilježavanje 31. svibnja kao Svjetskog dana nepušenja, rasparčavanjem propagandnog materijala ili letaka i ponekog predavanja, jer nikad nije dovoljno rečeno i objašnjeno.

Tajac pred istinom

Jedno takvo predavanje u kutinskom Srednjoškolskom centru, s projekcijom videofilma iz Osijeka i prikazom nastavnog paketa zagrebačke Škole narodnog zdravlja «Andrija Štampar» i Hrvatske mreže škola koje promiču zdravlje, održano je za obje smjene u holu SŠC-a. Nakon žagora i dobacivanja na početku predavanja, ono je završilo u tajcu, remećenom prolaskom nekih nastavnika. Tako su učenici nagradili iskreno nastojanje da ih se oboruža znanjem kako da se odupru iskušenjima probanja hazardnog užitka. Pozitivan transfer nastavljen je pozivanjem zainteresiranih da na ponuđeni list papira napišu kakav oni način propagiranja nepušenja među njima smatraju najprihvatljivijim. Među više desetaka «mišljenja» zapaža se naglašena demokratičnost isticanjem prava svakog pojedinca na izbor svoga stila življenja i ponašanja, ali ne na račun TUĐEG ZDRAVLJA! «Ako netko hoće biti razbojnik – njegova stvar…» Organiziranje društva da se zaštiti i brani svoje podanike od štetnog djelovanja/ponašanja pojedinaca i nama je bio prioritet. Neki su medijski lokalni moćnici, međutim, nastojali prikazati da se borimo «protiv pušača», a mi i sada, saopćavanjem novijih istraživačkih rezultata, želimo podučiti nepušače da ne zanemaruju boravak u zadimljenim «kafićima» i klubovima i da ne plaćaju «danak u zdravlju» RADI DRUŽENJA S ONIMA koji imaju drugačiji odnos prema vrijednosti zdravlja. Pušačima koji odluče pokloniti život svom potomku, a ne žele prestati pušiti, neka pomognu rezultati jednog bečkog istraživanja na 158 djece u dobi od 3 do 15 godina, koji su imali 50% više slobodnih radikala u krvi ako je jedan roditelj bio stalni pušač. Kada puše oba roditelja, taj marker kod njihove djece bez obzira na dob i spol, povećan je 130%! Ranije se izloženost pasivnom pušenju mogla objektivizirati dokazivanjem kotinina u mokraći, kao raspadnog produkta nikotina. Međutim, djeca su mnogo osjetljivija na izloženost slobodnim radikalima koji uzrokuju niz krvožilnih oštećenja, koja prethode aterosklerozi i srčano-žilnim oboljenjima. Tako se ubrzava proces starenja, koje započinje rođenjem.

Nemojte se opeći

Slobodni radikali noviji su pojam, a nosioci su kisika koji svuda, pa i u organizmu, pomaže sagorijevanje. Zato se nazivaju oksidansi, a reakcije u kojima sudjeluju agresivne su. Organizam se pomoću njih grije, a kad su u višku, može se njima i opeći (žare i pale!). Naročito je važno oštećivanje dezoksiribonukleinske kiseline (DNA), kojom se u kromozomima prepisuju nasljedne osobine (pogreška=mutacija). O tome je prije godinu-dvije pisano u Narodnom zdravstvenom listu pa podsjećamo da se aktivnost povišenja slobodnih radikala u organizmu ublažava tzv. antioksidansima, prvenstveno iz biljnih namirnica (zdrava ishrana). Zato smo stalno podučavali pušače koji se ne žele odreći svog neprirodnog dimnog «užitka», da jedu dosta voća i povrća, odnosno mediteransku dijetu, za koju je dokazano protektivno djelovanje protiv malignih novotvorina. Praćenjem učestalosti raka na kutinskom području 1976.-1995. g. uočili smo manji porast nego u susjednim općinama, uz istovremen porast proporcije nepušača i bivših pušača u nas. Prenošenje i usvajanje takvih informacija sve češće se naziva edukacija, valjda zato što se u edukaciji objedinjuju podučavanje i odgoj (usvajanje) zdravstvenih principa, prvenstveno radi zaštite zdravlja. Pa onda – educirajmo se!

Prim. dr. Petar Konjević