Zdravlje školske djece

Zdravo rasti i odrasti

Istraživanja provedena u nas i u svijetu pokazuju da prekomjerna tjelesna težina, zajedno s pušenjem, stresom, konzumacijom alkohola i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću, čini skupinu čimbenika rizika koji povećavaju smrtnost od nezaraznih bolesti, kao što su bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest, kronični reumatizam, dišne bolesti, oboljenja probavnog trakta te povećana učestalost nekih malignih bolesti.

Rezultati sistematskih pregleda učenika osnovnih i srednjih škola te ocjena stanja uhranjenosti i vrijednosti indeksa tjelesne mase (ITM = težina u kg/visina (m)2 ) ukazuju na to da oko 10% učenika i 7,8% učenica ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Što je uzrok gojaznosti u toj dobi

Prekomjerna tjelesna težina rezultat je djelovanja mnogih čimbenika, od gena do načina ponašanja (prevelik unos hrane, nepravilna i neredovita prehrana, preskakanje obroka, grickanje hrane visoke energetske vrijednosti, a niske hranjivosti, premala tjelesna aktivnost), kao i utjecaja socijalnih i psiholoških čimbenika te poremećaja metabolizma. Debljina ili pretilost prekomjerno je nakupljanje masnog tkiva u organizmu i, kao takva, nije problem koji se javlja iznenada, ona se razvija tijekom nekog razdoblja. Dokazano je da dijete već nakon prve godine života slijedi osobnu «krivulju» rasta te da se debljina stečena u ranom djetinjstvu teže rješava nego debljina stečena u kasnijoj dobi. Psihološke komplikacije debljine ne smiju se zanemariti jer u velikom opsegu utječu na smanjenje kvalitete života debelih ljudi u svakoj životnoj dobi, a posebno u razdoblju odrastanja.

Kako postići i održati poželjnu tjelesnu težinu

Za održavanje poželjne tjelesne težine potrebna je energetska ravnoteža između energije unesene hranom i potrošnje energije, na način da se osigura optimalan dnevni unos energije te prehrambenih i zaštitnih tvari koje omogućavaju normalan rast i razvoj djece. Djeca i mladi «brzo» rastu i zato su im potrebne veće, ali uravnotežene količine hranjivih tvari i energije.

Da bi zdravo rasli i odrasli potrebno je:

· jesti raznovrsnu hranu, · imati pet obroka dnevno (3 glavna i 2 međuobroka), · obroke uzimati u pravilnim vremenskim razmacima, · obvezno doručkovati, · jesti povrće i voće svakodnevno, više od 5 porcija ili više od 400 gr dnevno, po mogućnosti svježeg i sirovog; voće treba jesti uz glavne obroke i kao međuobroke, umjesto slastica i grickalica, · osnovnu prehranu trebaju činiti namirnice bogate ugljikohidratima (proizvodi od punog zrna žita, crni kruh, riža i manje rafinirane namirnice), · svakodnevno u prehrani školske djece i mladeži trebaju biti prisutni obrano mlijeko, jogurt, mliječni proizvodi s manje masti, npr. svježi kravlji sir, da bi se osigurala dovoljna količina kalcija potrebnog za izgradnju i očuvanje kosti, · dva puta tjedno trebalo bi jesti ribu (bijelu i plavu), sušene mahunarke (grah, leća, grašak, bob), a ostale dane u tjednu bijelo meso ili nemasnu perad, · svakodnevno treba piti bar 2 litre tekućine, najbolje obične vode; posebno je važno piti dovoljno tekućine pri višim temperaturama okoline i nakon tjelesne aktivnosti, · masti i ulja smanjiti na poželjnu količinu (70-90 grama dnevno), prednost dati maslinovom ulju, · šećer treba trošiti umjereno, · organizam čovjeka zahtijeva kontinuirano vježbanje, što znači da bi svaki dan trebalo biti tjelesno aktivan najmanje 30 minuta (trčati, pješačiti, voziti bicikl, igrati badminton, plivati, rolati se i slično), · svakodnevno tjelesno vježbanje od posebne je važnosti za učenike mlađe i srednje školske dobi jer se radi o razdoblju intenzivnog tjelesnog rasta i razvoja, ali i o razvojnom razdoblju kada se na stjecanje osobina, sposobnosti i stvaranja stavova prema zdravim stilovima života može najviše utjecati. Osiguranje nastave tjelesne i zdravstvene kulture četiri puta tjedno predstavlja za učenike starije školske dobi uvjet da tjelesno vježbanje bude u granicama učinkovitog. I na kraju, ne zaboravimo da su pravilna prehrana, kontrola tjelesne težine i tjelesna aktivnost među vodećim preduvjetima za kvalitetu zdravlja.

Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.