Tjelesna aktivnost u trećoj životnoj dobi
 
Kretati se ili ne?
 
Nakon što je SZO 2002. godine objavila da su glavni činitelji razvoja kroničnih bolesti tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana i pušenje, u svijetu i kod nas poduzima se niz akcija kojima se pokušava podignuti razina svijesti o tim činjenicama, ali i primijeniti neke praktične akcije kako bi populacija bila zdravija.
 
 

Znamo da su kronične bolesti najčešće u trećoj životnoj dobi, no nisu “rezervirane”samo za to razdoblje, jer čovjek svojim životnim navikama u mladosti puno pridonosi zdravlju u starijoj životnoj dobi. Moderan stil života ima svoje prednosti, no sve veća ovisnost čovjeka o automobilima, kompjutorima, televiziji donosi, i u mladosti, i kasnije, sve veći broj tjelesnih, ali i psihičkih invalida.
Životni nam se vijek u posljednjih dvadesetak godina osjetno produljio, no čini se da se kvaliteta života nije previše poboljšala. Naime, kronične bolesti o kojima govorimo, kao npr. moždani i srčani udar, dijabetes, plućne bolesti, debljina, osteoporoza, visoki krvni tlak, depresija, pa čak i maligne bolesti, u osjetnom su porastu. Činjenica je da se one barem jednim dijelom mogu prevenirati promjenom loših životnih navika te pravilnijim načinom života.
 
 
Što vam mi predlažemo?
 

Za osobe treće životne dobi preporučujemo, a po naputku SZO, najmanje 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno. Najbolje je i “najugodnije” odabrati tjelesnu aktivnost koja vas čini sretnima i u kojoj uživate.
Ako do sada niste vježbali ili se aktivno kretali, započnite umjereno, polako i postupno, 10-ak minuta dnevno, te svakih nekoliko dana povećavajte trajanje aktivnosti za nekoliko minuta dnevno.
Ako već bolujete od neke od navedenih kroničnih bolesti, te ako niste sigurni koliko smijete opteretiti svoje srce, ili npr. koljena, ili kuk, svakako se posavjetujte s obiteljskim liječnikom, kardiologom ili fizijatrom.

 
 
Što znači tjelesna aktivnost?
 
1. Pješačenje može biti svakodnevno, ali i 2-3 puta tjedno po 3-4 km, i to umjereno uz kraće pauze. Nastojte da šetnje budu u manje zagađenim dijelovima grada, bliže moru ili u parkovima.
2. Planinarenje koje nije prezahtjevno, kao i lagani jogging u društvu prijatelja ili unuka, poboljšava vaše tjelesno, ali svakako i psihičko zdravlje.
3. Vožnja biciklom, igranje badmintona, boćanje, plivanje ili pak rad u vrtu su ugodan i opuštajući način poboljšanja kondicije.
4. Ujutro pokušajte barem 20-ak minuta dobro se istegnuti te učiniti nekoliko jednostavnih vježbi za mišiće kralježnice i perifernih zglobova.
5. Pokušajte nekoliko puta dnevno pravilno disati – dubok udah na nos, izdah na usta, čime širite prsni koš i donosite tijelu toliko potreban kisik.
 
 
Što nam donosi stalna tjelesna aktivnost?
 
1. Povećava srčani kapacitet, smanjuje povišeni krvni tlak, sprečava razvoj ateroskleroze.
2. Povećava plućni kapacitet te opskrbu svih tkiva kisikom.
3. Povećava cjelokupnu mišićnu masu, kao i jačinu, izdržljivost i fleksibilnost mišića.
4. Sprečava propadanje kostiju, hrskavica koje će biti bolje ishranjene te će i artroza imati manje šanse za razvoj.
5. Smanjuje depresiju, omogućava psihičku relaksaciju, opušta nas te čini zadovoljnima.
 
 
Koje su dobrobiti tjelesne aktivnosti u trećoj životnoj dobi?
 
1. produljivanje samostalnosti i neovisnosti u životu,
2. bolje fizičko i mentalno zdravlje,
3. poboljšanje opće kvalitete života,
4. više životne energije,
5. kretanje s manje boli,
6. bolja postura (stav) tijela i ravnoteža,
7. održavanje tjelesne težine,
8. poboljšanje kvalitete kostiju i mišića,
9. relaksacija i smanjenje stresa, bolji san.
 
 
I još nekoliko savjeta:
1. I zimi se treba kretati, bez obzira na hladnoću, uz prikladnu odjeću i obuću. Ljeti iskoristite dijelove dana koji nisu jako topli, za plivanje i šetnje, i to ujutro do 10 sati te predvečer iza 18 sati.
2. Pacijenti ograničene pokretljivosti također mogu vježbati kod kuće, sjedeći na stolici ili na krevetu, ili pak uz pomoć zida, te raditi vježbe disanja uz otvoren prozor.
3. Iskoristite blizinu Platka i Učke te blizinu mora, gdje ćete šetajući duboko disati i puniti tijelo toliko potrebnim kisikom.
4. Vaše redovito posjećivanje tržnice i ostale kućanske aktivnosti (kuhanje, peglanje, pranje) NE ZNAČE i svu potrebnu dnevnu aktivnost, a nisu uvijek vezane za ugodu i zadovoljstvo.

Upamtite: vaše zdravlje je u vašim rukama!
Krećite se, vježbajte, pazite na prehranu, izbjegavajte cigarete i alkohol pa će vam vaše tijelo na tome biti zahvalno!
I na kraju, nadam se, vidimo se u nekom od riječkih parkova!
 
 
Violeta Vičević-Srdoc, dr. med.