Oči i vitamini |
| |
Vitamini – gorivo za zdravlje |
| |
Svi vi koji imate auto, jako dobro pazite koje ćete gorivo u njega natočiti.
Nema greške, sve po propisu. Kad se o autu radi, jako dobro pazite. Popravak
je skup. |
| |
| |
| A naše tijelo? Vodite li računa o tome kakvo gorivo svakodnevno u njega unosite?
Koliko će izdržati ako ne pazite? Koliko će tek takav kvar koštati?!
Gledate li televiziju? Vitamin ovaj, vitamin onaj, za kosti i zglobove, za
bolje pamćenje, za dobar vid, dijeta ova, dijeta ona… I svaki je proizvod «najbolji
na svijetu». Taman kad se pomamite za jednim i odlučite ga sigurno kupiti i
probati njegovo djelovanje, par minuta kasnije eto nove reklame, za istu stvar,
slični sastojci, ali drugi proizvođač. I opet «najbolji na svijetu». Sad vam
više ništa nije jasno. Neki će nakupovati sve da nešto ne propuste, a da pritom
uopće nisu svjesni da velik dio onog što progutaju zapravo pošalju u kanalizaciju
ribama. Drugi će pak odmahnuti rukom i nastaviti živjeti po starom, bez vitamina.
Ionako u te «umjetne» stvari ne vjeruju.
A najbolja je zlatna sredina. Kako do nje doći? Kako znati koji vitamini doista
trebaju vašem organizmu? Koji su u optimalnoj dnevnoj dozi i kombinaciji? Koje
će tijelo najefikasnije iskoristiti? Koji se najjednostavnije uzimaju. Koji
pritom najmanje koštaju, a najdulje traju? |
| |
| |
| Prvo pitanje – trebaju li nam uopće dodatni vitamini |
| |

Kad bismo živjeli polako, bez stresa, jeli nekoliko puta na dan, male probrane
obroke, raznovrsno, možda nam dodaci prehrani ne bi bili nužni. Međutim,
u današnje vrijeme često pojedemo prvo što nam naleti, fast-food, tek toliko
da utažimo glad. Jedemo neredovito i premalo svježeg voća i povrća koji
su najveći izvor vitamina. A ni voće i povrće nisu više ono što su nekad
bili. Umjetno uzgojeni, genetski modificirani, izrasli iz zemlje koja je
sve siromašnija mineralima, ni oni nemaju dovoljnu količinu korisnih sastojaka
za sve naše potrebe. Kažu da ne bismo niti mogli pojesti toliko voća i povrća
da upotpunimo 100% dnevnih potreba za vitaminima i mineralima. Ništa drugo
ne bismo ni radili nego ljuštili naranče, grickali mrkve, trijebili šipak…
O cijeni tolike količine voća i povrća da i ne govorim! Zato ih treba nadomjestiti
na umjetan način. |
| |
| |
| Drugo pitanje – što uzimati za bolji vid |
| |
| Često me to, kao okulistu, pitaju moji pacijenti. Ja im odvratim pitanjem:
«Što će vam dobar vid ako ostali sustavi u tijelu ne rade kako treba?» Oči dijele
sudbinu cijeloga tijela. Ako srce neravnomjerno pumpa krv u glavu, ni oči neće
dobro vidjeti ma kako ih filali vitaminima za oči. Ako je netko pretrpio moždani
udar zbog visokog krvnog tlaka, tada ni oči, a ni mozak neće pravilno raditi.
Opet će korist od «vitamina za oči» biti mala ili nikakva. Bit je u općem dobrom
stanju cijelog organizma. Tada će i oči dobro raditi. Da bismo to postigli,
osim dobre tjelesne kondicije, treba uzimati multivitamine i minerale koji koriste
cijelom tijelu. Napomenut ću samo da, osim multivitamina, oči mogu očuvati zdravlje
četiri osnovna sastojka: lutein, vitamin E, ekstrakt borovnice (bilberry) i
omega-3 masne kiseline. |
| |
| |
| Treće pitanje – znadete li rastumačiti deklaraciju na pakovanju vitamina |
| |
Puno sam puta naglašavala svojim pacijentima da moraju ustanoviti postotak
preporučene dnevne doze pojedinog sastojka vitamina, tzv. RDA (po američkom:
Recommended Daily Administration). To piše na svim pakovanjima. Došla sam do
zaključka da većina pojma nema o čemu se radi. Kupe ono što su na reklami vidjeli,
gutaju i očekuju – čudo. Čudo se ponekad i desi, ali u negativnom smislu.
Evo što sam na Internetu pročitala o jednom jako popularnom preparatu u Americi.
Neću ga imenovati, u nas ga ionako nema na tržištu, ali je svejedno poučno.
Naime, oftalmolozi se slažu da doza danas popularnog luteina, koji blagotvorno
djeluje na oči, ne bi smjela iznositi manje od 6 miligrama dnevno. U tom preparatu
ima ga u svakoj tableti samo 0,25 miligrama. To znači da bi trebalo progutati
24 tablete dnevno želimo li tim preparatom očuvati vid. Istovremeno bismo progutali
puno drugih sastojaka koje bismo na taj način predozirali i naštetili organizmu.
Paradoks je što se taj preparat u Americi reklamira kao idealan za očuvanje
vida. Mnogi koji ga uzimaju uljuljkaju se u lažnu sigurnost, misleći kako su
s jednom tabletom dnevno njihove oči zaštićene. Nisu! |
| |
| |
| Četvrto pitanje – što ako s vitaminima pretjeramo |
| |
Čuvajte se preparata gdje je većina sastojaka 100% preporučene dnevne doze.
To bi značilo da, osim vitaminskih tableta, ne bi trebalo ništa drugo jesti.
Zašto? Zato što, uz uobičajenu prehranu, takvih sastojaka tada unosimo previše.
Dobro je što se višak nekih vitamina izlučuje mokrenjem (tad samo bacamo novac),
ali je loše što višak nekih vitamina ostaje u tijelu i izaziva gomilanje (tad
se trujemo).
Postoji simpatičan način da zapamtimo koji se vitamini u tijelu talože: D.E.K.A.
Te vitamine ne smijemo predozirati. Tope se i talože u našem masnom tkivu, a
odatle izazivaju učinke suprotne od željenih.
Samo kad vam laboratorijske pretrage dokažu manjak nekog sastojka, npr. željeza
dopušteno je neko vrijeme uzimati ga u 100% dozi, uz hranu kojom ga također
vjerojatno unosite. Nakon nekog perioda, o kojem se treba posavjetovati sa svojim
liječnikom, trebalo bi prijeći na neki drugi multivitaminski preparat, u kojem
je dotični sastojak zastupljen u manjem postotku. Mnogi su vitamini umjetno
sintetizirani. Našem tijelu najbolje odgovaraju oni prirodni, izvučeni iz biljaka,
tzv. bioflavonoidi. Dobro nam poznati vitamin C može biti sintetička askorbinska
kiselina ili pak citrus-bioflavonoid, kao ekstrakt acerola-trešnje. Ja glasam
za to drugo. Kad god je moguće, izabrat ću multivitaminski preparat sa što više
prirodnih sastojaka naznačenih na deklaraciji. |
| |
| |
| Peto pitanje – da li se svi progutani sastojci iskoriste |
| |
Ne, ali je teško reći što će se resorbirati, a što neće. To ovisi o osobi i
preparatu. Ima nekih istraživanja koja kažu da je u starijih ljudi otežano otapanje
tvrdih vitaminskih tableta u probavnom sustavu. Koliko će uzimanje takvog oblika
vitamina biti djelotvorno, znat će se najbolje nakon 4-6 tjedana uzimanja. Ako
promjene na bolje nema, trebalo bi razmotriti promjenu oblika multivitaminskog
preparata od tvrdih tableta za gutanje u npr. tablete za žvakanje ili šumeće
tablete.
Neki preparati kalcija dolaze u obliku «krede» koja se u organizmu ne veže za
proteine u krvi, nego samo prolazi, filtrira se u bubrezima i, ako ne pijemo
dovoljno tekućine, može izazvati taloženje u obliku bubrežnih kamenaca. Ako
je preparat kelatiran, tada će se moći vezati za proteine u krvi i ugraditi
u kosti. |
| |
| |
| Vratimo se očima |
| |
Nije moguće u jednom članku obuhvatiti sva stanja, različite uzraste, pojedine
vitamine i minerale i svima dati pravu preporuku. Zato sam na Internetu našla
stranicu na kojoj svatko može pronaći dodatne podatke:
http://www.i-care.net/eyeresearch.html
Pronaći ćete usporednu tablicu za 6 najčešćih američkih preparata koje njihovi
okulisti preporučuju za očuvanje zdravlja očiju. Nema ih u našim ljekarnama.
Ne treba ih ni biti jer se u nas mogu pronaći zamjenski preparati s istim sastojcima.
Trebate samo malo truda da pročitate na deklaraciji raznih preparata što i u
kojoj dozi sadržavaju.
Ako već uzimate multivitaminski preparat kojim ste zadovoljni, nadopunite zalihu
vitamina i minerala onim čega u njemu nema do pune dnevne doze. Na primjer,
ako u vašem multivitaminu nema luteina, tada počnite uzimati dopunski preparat
u kojem ćete ga unijeti barem 6 miligrama na dan. Pritom pazite na vitamin E.
On se ne bi smio predozirati (sjećate se D.E.K.A.). Često ide zajedno s luteinom.
Ako vaš multivitamin već sadrži 100% dozu E vitamina, oprez! Tada potražite
multivitamin gdje ga je manje, a da u zbroju ne iznosi više od 100% dnevne doze.
Komplicirano, zar ne? Možda i nije. Najteže je u početku. Kad ustanovite što
vam najbolje odgovara, kasnije stalno ponavljajte isto. Ipak, složit ćete se
sa mnom da je to cijela nauka, i to namijenjena očuvanju vašeg zdravlja na puno
duže staze od vijeka vašeg automobila. Nikako nije igrarija koju možemo primjenjivati
olako, gledajući televiziju i reklame.
Zato pitajte svoj liječnika što misli o preparatu koji imate namjeru kupiti.
Ako je vama komplicirano proučiti deklaraciju, zamolite njega da on to učini
umjesto vas. Možda već poznaje neki preparat u slobodnoj prodaji koji vam može
preporučiti. Možda ga je sam isprobao. Tada je to najsigurnija preporuka. |
| |
| |
| Mr. sc. Inge Bošković Dragičević, dr. med. |
| |
 |
| |