Tjelesna aktivnost radnog čovjeka
 
Vježbanje je izvor zadovoljstva i zdravlja
 
Današnji način života jako je ubrzan pa nastojimo obaviti što više poslova u što manje vremena, pretežno sjedeći, a civilizacija dnevno smanjuje potrebe za kretanjem.
 
 
Za većinu odraslih osoba izrazito je smanjena tjelesna aktivnost u profesionalnom radu, u dolascima i odlascima na posao, kućanskim poslovima i igrama.
Povećava se vrijeme provedeno sjedeći:
- vozimo se autima ili autobusima,
- radni vijek provodimo za kompjutorom ili radimo neki drugi sjedeći posao,
- kad se odmaramo, sjedimo zavaljeni u fotelji, gledajući TV, okruženi daljinskim upravljačima, ili surfamo internetom,
- čak i kad idemo u kupovinu, najčešće idemo autom do vrata, a onda se vozimo liftovima,
- najčešće se ne bavimo nikakvim dodatnim aktivnostima za održavanje kondicije,
- ne provodimo vrijeme u prirodi.
Definitivno smo zanemarili fizičku aktivnost pa velik broj ljudi ima rizične faktore za bolesti: dišnog sustava, kardiovaskularne bolesti, bolesti lokomotornog sustava.
Tri su osnovna preduvjeta zdravlja: pravilna prehrana, kontrola tjelesne težine i tjelesna aktivnost.
Zdravlje je refleksija naše sposobnosti korištenja unutarnjih (emocionalni, intelektualni, duhovnih) i vanjskih (fizičkih, okupacijskih, klimatskih) resursa. Fizička dimenzija zdravlja trebala bi biti najvažnija za naš normalan i sretan radni vijek.
a. fizička dimenzija – zdravo tijelo može ekonomičnije odraditi sve dnevne aktivnosti i brže se oporaviti od bolesti i ozljeda;
b. psihička, emocionalna dimenzija – kad započnemo s vježbanjem, upoznajemo sebe, svoju motivaciju, jačamo samopouzdanje, bolje smo raspoloženi;
c. socijalna dimenzija – zajedničko vježbanje prilika je za druženje s prijateljima i djecom;
d. intelektualna dimenzija – nakon vježbanja pojačava se mentalna oštrina i bolje odrađuju intelektualni zahtjevi;
e. duhovna dimenzija – dio je duhovnog razvoja služenje i pomaganje drugima, za što je potrebna izdržljivost i kondicija; osim toga, određene vrste vježbi, kao što su joga, tai-chi,… također mogu zadovoljiti naše duhovne potrebe;
f. radna dimenzija – osoba u kondiciji lakše svladava radne zadatke, smanjuje se stres i povećava samopouzdanje;
g. okolišna dimenzija – vježbanjem u prirodi dolazi do razvijanja ekološke svijesti i osjećaja pripadnosti prirodi.
 
 
Spriječiti bolesti na vrijeme
 

     

Dob od 45 do 60. godine nosi znatne promjene u građi i funkciji organizma. Kada je čovjek zaposlen, um je aktivan te se promjene ne uočavaju odmah. No, i kada se uoče, ne moraju biti razlog za zabrinutost, ali ih moramo biti svjesni.
Dolazi do:
- smanjenja koštane mase,
- povećanog pritiska između kralježaka,
- degenerativnih promjena na zglobnim hrskavicama,
- težeg svladavanja tjelesnih napora,
- povećanja masnog tkiva.
Stalna napetost pojedinih mišića i fiksni položaj zglobova sprečavaju normalan protok krvi u tkiva, smanjuju dotok kisika i izbacivanja štetnih tvari. S vremenom dolazi do bolova vrata i ruke, upale tetiva, trnjenja, gubitka snage i bolova u križima.
Redovita fizička aktivnost može spriječiti ili kontrolirati neke bolesti:
- smanjuje masnoće u krvi,
- prevenira povišeni krvni tlak,
- smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara,
- jača pluća,
- kontrolira težinu (30’ vježbanja na dan = 12 kg manje godišnje),
- prevenira i smanjuje stres,
- jača imunitet,
- osigurava veću snagu, izdržljivost i fleksibilnost zglobova i kralježnice,
- prevenira osteoporozu,
- smanjuje ozljede,
- omogućava bolje spavanje i opuštanje,
- povećava razinu energije,
- donosi bolje raspoloženje i kvalitetu života.

Samo za usporedbu, vidimo da samo 10-15% Hrvata vježba, u Europi 50%, a u SAD 2/3 populacije.
Da biste unaprijedili svoje zdravlje, potrebno je vježbati 30’-60’ dnevno, ali aktivnost možete akumulirati tijekom dana. Radite ono što volite i slušajte svoje tijelo. Prije vježbe važno je istegnuti se, a na kraju relaksirati.
Preporuča se i bavljenje nekim aktivnostima kroz tjedan (najmanje 3-5 puta tjedno), ovisno o individualnim interesima (stretching, joga, fitness, planinarenje, trčanje…). Kod tih aktivnosti naglasak je na redovitosti.
 
 
Preporuke:
 
- svakodnevno napravite kratku pauzu, razgibajte zglobove, istegnite mišiće da se pojača cirkulacija, a time i otplavljivanje otpadnih produkata stresa,
- izbjegavajte liftove, prošetajte prije ili nakon posla svakodnevno,
- ako imate psa, iskoristite njegove svakodnevne potrebe i žustrije prošetajte,
- smanjite otuđenost svoje obitelji i napravite izlet u prirodu, igrajte se zajedno,
- nađite oblik rekreacije prema vašim interesima; neka to ne bude prisila, nego zadovoljstvo: plivanje, aerobik, vožnja bicikla, joga, tai-chi, stretching, šetnja, rolanje, ples.
Za određene oblike vježbe potrebno je konzultirati se s voditeljima aktivnosti ili liječnicima s obzirom na specifični problem – ako ste stariji od 40 godina, ako imate kroničnu bolest ili ako pušite.
Važno je da i poslodavci uoče dobrobiti vježbanja i da stimuliraju zaposlene da budu zdravi. Znamo da su Japanci najproduktivnija nacija, a da svakodnevno organizirano vježbaju prije ili za vrijeme posla.

30 minuta vježbanja dnevno = zdravlje.
Shvatite koliko vaš osobni angažman u redovitoj vježbi pomaže u smanjivanju tegoba, bolova i stresa i preuzmite odgovornost za svoje zdravlje.
 
 
Gordana Pošćić, viši fizioterapeut