Porod u vodi

OPUŠTENO I BEZ STRAHA

Porod u vodi jedan je od alternativnih načina rađanja, s ciljem poticanja što prirodnijeg rađanja. Takav način poznat je odavna među Camash Indijancima na Kostariki i sastavni je dio njihove kulture. Godine 1963. rađanje u vodi javlja se u Rusiji, ali kao neformalna djelatnost, izvan sustava zdravstva. U Francuskoj su 80-ih godina započeli eksperimenti s uporabom vode pri rađanju i 1987. godine dr. Michael Odent uvodi takav način rađanja u bolničku praksu, a 80-ih godina praksa se širi i u Americi, Njemačkoj i Engleskoj.

Konačno, u Hrvatskoj je prvi takav porod obavljen 25. veljače 2003. godine, u Klinici za ginekologiju i opstetriciju KBC-a u Rijeci kada je, na zadovoljstvo roditelja i zdravstvenog osoblja, uspješno porođena u vodi prva djevojčica. Cilj je takvog načina rađanja poticati pozitivan odnos prema rađanju, postići vrhunski odnos između majke i djeteta te nemedicinskim metodama ublažiti bol koja se javlja kao posljedica trudova. Nadalje, takav porod omogućava novorođenčetu nježniji dolazak na svijet, jer se rađa iz vode u vodu pa se zatim iznosi na zrak, što ublažava stres koji dijete proživljava prilikom promjene temperature pri dolasku na svijet. Za rodilju koja odabere takav način rađanja porod je olakšan zbog blagodati tople vode, a relaksacija koja se postiže učinkom tople vode može biti vrlo pozitivno iskustvo. Smanjenje težine tijela u vodi omogućava lakšu i dublju relaksaciju. Topla voda ublažava bolove i druge smetnje tijekom poroda, olakšava pokretanje, budući da tijelo u vodi pluta i lakše je, te djeluje opuštajuće, što potiče brže napredovanje poroda i skraćuje vrijeme prvog i drugog porođajnog doba. Rodilja lakše podnosi trudove i ugodnije se osjeća u pauzama među trudovima, što štedi energiju te će rodilja biti manje umorna i iscrpljena tijekom poroda. Sloboda pokreta i mijenjanje položaja tijela puno su lakši u vodi. Boravak u vodi daje osjećaj privatnosti, posebno uz prisutnost osobe bliske rodilji, i potiče lučenje endogenih tvari koje ublažavaju bol. Prostor u kojem se odvija porod u vodi mora biti ugodan, smirujući, temperatura zraka 24oC, bez strujanja, a temperatura vode odgovara tjelesnoj temperaturi od 37oC, odnosno rodilja može sama podešavati temperaturu vode, ali ne preko 37oC.

Tko može rađati u vodi

Želja rodilje za rađanjem u vodi prvi je uvjet takvog načina rađanja. Svaka zdrava trudnica, koja nije izvan trudnoće bolovala, koja nema rizične čimbenike za trudnoću niti je tijekom trudnoće imala zdravstvenih problema, može rađati u vodi. Sve trudnice s jednoplodnom trudnoćom u terminu, s plodom u stavu glavicom i spontano započetim trudovima kandidati su za porod u vodi. Obvezno je prethodno učiniti pretrage na oboljenja koja se prenose krvlju (HBV, HCV, HIV) te mikrobiološke pretrage cervikalnog brisa i brisa na klamidiju. Tri do četiri tjedna prije termina obavi se informativni razgovor i učini se opstetrički pregled kako bi se utvrdilo da trudnica ispunjava uvjete za rađanje u vodi. Isto tako, preporuka je da budući roditelji pohađaju tečaj za trudnice kako bi se upoznali s novim značajkama normalne trudnoće i normalnog tijeka poroda. Važno je znati i koja su očekivanja budućih roditelja te ih upoznati sa stvarnim mogućnostima.

Priprema rodilje

Rodilja se odmah nakon dolaska pregleda vanjskom i unutarnjom pretragom. Prisutnost dobrih porođajnih trudova i nalaz na ušću koje je otvoreno 3-4 cm te rodnički dio u nestajanju znak su aktivnog poroda. Rodilja se priprema kao i za normalni porod na krevetu, ali je obvezno klistiranje i tuširanje. Kardiotokografski se dvadesetak minuta snima srčana akcija fetusa te istovremeno prisutni trudovi. Prije ulaska u vodu poželjno je da rodilja čim više hoda kako bi se glavica bolje angažirala u porođajnom kanalu. Nakon spontanog početka poroda trudovima ili prsnućem plodovih ovoja, uz pojavu trudova te utvrđivanja aktivne faze poroda, rodilja ulazi u bazen s vodom gdje će provesti prvo i drugo porođajno doba ako porod uredno napreduje.

Prvo i drugo porođajno doba

Tijekom boravka u vodi obvezno se prate vitalni znaci rodilje, temperature vode i zraka te telemetrijskom kardiotokografijom vitalnost i kondicija fetusa. Prednost je takvog načina praćenja fetusa u tome što se rodilja može slobodno kretati i nije vezana uz uređaj. Dapače, rodilju tijekom boravka u vodi treba poticati da što češće mijenja položaj i da zauzme onaj koji joj najviše odgovara, što potiče bolje napredovanje poroda. Pravilno disanje tijekom trudova i relaksacija tijela koje pluta u vodi preduvjet su normalnog napredovanja poroda. Svakih 1,5 – 2 sata rodilja izlazi iz vode ako nije završeno prvo porođajno doba. Međutim, vrlo često je jedan boravak u vodi ujedno i jedini jer porod vrlo brzo napreduje. Otvaranje ušća i spuštanje glavice utvrđuje se unutarnjim pregledom koji se može obaviti u vodi. Kada je ušće potpuno otvoreno, započinje drugo porođajno doba, odnosno doba izgona djeteta. Majka tiska voljno, trbušnim mišićima, zajedno sa snagom vlastitih trudova kako bi ubrzala akt rađanja djeteta. Urez međice ne radi se kod svake rodilje, ali ako je potreban, može se učiniti u vodi. Primalja prihvaća novorođenče na isti način kao i na stolu za rađanje, no dijete drži potpuno pod vodom kako bi se spriječio refleks udisanja dok je još u vodi. Nakon poroda cijelog tijela, novorođenče se još kratko zadrži pod vodom, a zatim licem prema površini, vadi iz vode i stavlja majci na grudi. Slijedi presijecanje pupkovine nakon prestanka pulsacija i prva opskrba novorođenčeta, koja uključuje i uzimanje mikrobioloških briseva iz vanjskog slušnog hodnika i pazuha. Novorođenčad rođena u vodi obično slabije i manje plače, a ostanak uz majku pridonosi boljoj emocionalnoj povezanosti majke i djeteta. Odmah po porodu djeteta ispušta se voda iz bazena jer slijedi placentno doba. Treće porođajno doba – placentno doba vodi se izvan vode kako bi se izbjegla teoretska mogućnost embolije vodom. Nakon poroda posteljice, rodilja izlazi iz bazena za rađanje, obuče se te potom utopli u krevetu. Ako je potrebno, učini se kirurška opskrba porođajnih putova. Obvezno se kontroliraju vitalni znaci, količina krvarenja i involucija uterusa. Svaka rodilja dobije antibiotsku profilaksu. Da li će rodilja roditi u vodi, ovisi o pravilnom napredovanju poroda te procjeni primalje, odnosno opstetričara u slučajevima određenih nepravilnosti utvrđenih kod rodilje ili fetusa.

Prednost rađanja u vodi

Zadovoljstvo žene prva je prednost rađanja u vodi, budući da pridonosi razvoju pozitivnog odnosa prema rađanju uopće. Rodilja sama donosi odluku o načinu na koji će rađati, što joj daje sigurnost i samopouzdanje. Bol je u vodi smanjena i do 50% budući da se djelovanjem tople vode pojačano luče endogene tvari koje smanjuju bol ("natural pain killers"). Smanjena je potreba za medicinskim metodama obezboljenja u porodu, što za ustanovu ima pozitivan ekonomski učinak. Rodilja u vodi lakše diše i lakše postiže relaksaciju. Rjeđe je potrebno učiniti urez međice, jer je međica u vodi smekšana i podatna, a ujedno su i rjeđi razdori međice. Bolja je oksigenacija fetusa, više su vrijednosti pH u krvi pupkovine. Apgar ocjena novorođenčeta u 1. i 5. minuti značajno je viša. Rađanje u vodi pokušaj je i doprinos humanizaciji odnosa prema rodiljama, pri čemu se uvažava izbor žene u načinu rađanja i njeno aktivno sudjelovanje u donošenju takve odluke. Cilj je osloboditi rodilju straha od poroda, pomoći joj da pozitivno doživi svoj porod i svoje pozitivno iskustvo prenese drugim ženama. Rađati u vodi mogu samo potpuno zdrave rodilje, uz pomoć posebno motiviranog i obučenog zdravstvenog osoblja, prvenstveno primalja i liječnika opstetričara koji su dužni brinuti o fizičkim, psihičkim i duhovnim potrebama rodilje.

Dr. sc. Neda Smiljan Severinski, dr. med.