SARS
 
RENDGENSKE PLUĆNE PROMJENE
 
Donedavno je SARS (Severe Acute Respiratory Syndrome – teški akutni respiratorni sindrom) bio nepoznata zarazna bolest. Lako se prenosi i zato postoji opasnost njene globalizacije. Ne spriječi li se njeno širenje, ona može promijeniti način našega života.
 
 

 

To je izazov za zdravstvo i medicinu početka 21. stoljeća. Uspjeh ili neuspjeh njena širenja pokazat će koji su potencijali zdravstvene službe i srodnih javnih službi. Dominantni su simptomi SARS-a: akutna visoka temperatura, kašalj i respiratorne smetnje sve do gušenja te, kao osnovna organska promjena, atipična pneumonija (atipična upala pluća). Bolest pokazuje visoku smrtnost. Pravog lijeka niti cijepljenja (još) nema. Uzročnik je do sada nepoznata podvrsta virusa, čiji su neki drugi oblici poznati tek u nekih životinja – Corona virus. Lako se širi, prije svega kapljičnim putem, i zato se poduzimaju rigorozne mjere da se spriječi širenje bolesti iz Kine u jugoistočnu Aziju i u druge dijelove svijeta.

 
 
Virusi sve češći
 
Upale pluća uzrokuju mikroorganizmi, najčešće bakterije, no posljednjih desetljeća virusi postaju sve češći uzročnici. Bakterije dovode do upale alveolarnog plućnog tkiva. Virusne pneumonije, isprva, zahvaćaju vezivne intersticijalne niti koje čine oslonac alveolarnom plućnom tkivu, no ubrzo virusi zahvaćaju i to tkivo pa virusna upala postaje miješana intersticijalno-alveolarna oblika. Virusne upale slabo se čuju slušalicom, ali je nalaz na rendgenskoj snimci velik; drugo, to su upale pluća koje ne reagiraju na antibiotike. Te dvije činjenice odstupaju od nalaza tipičnog za bakterijske upale pluća, pa su zato još prije šezdesetak godina nazvane atipičnim upalama pluća. Upala pluća u SARS-a spada u atipične, kao i one u gripe, ospica te u još nekih bolesti. Kad na samom početku bolesti na rendgenskoj snimci u plućima dominiraju prugaste, mrežolike i sitnočvoraste sjene, kao znak da je zahvaćeno intersticijalno vezivno tkivo, možemo pouzdano pretpostaviti da se radi o atipičnoj, redovno virusnoj pneumoniji. Napredovanjem upale to prelazi u miješani alveolarno-intersticijalni tip pneumonije, za koji se više ne može pretpostaviti je li uzročnik bakterija, virus ili koji drugi mikroorganizam – bez poznavanja simptoma bolesti u cijelosti.
Pri SARS-u na samom početku vidi se rendgenski u plućima mala, jednostrana, mrljasta sjena (Slika 1.), no već za čak 1-2 dana promjene se šire i u tom plućnom krilu i obostrano, generalizirano, s miješanim intersticijalno-alveolarnim tipom pneumonije, s brojnim žarištima koja se brzo spajaju (Slika 2.). Slika je slična onoj pri bilo kojoj teškoj upali pluća. Što je više plućnoga tkiva zahvaćeno, to su poteškoće bolesnika veće, sve do sve jačeg gušenja zbog sve većeg manjka kisika. Mora se poznavati i ostale simptome SARS-a, tek se onda, uz nalaz Corona-virusa i tipičnih protutijela, smije reći da se radi o SARS-upali pluća.
 
 
Prim. dr. Ivica Ružička