Voće
 
 
LUBENICA – CITRULLUS LANATUS
 

 

Vrlo je ukusno vodenasto voće, tamnozelene ili šarene kore i crvene ili žute sredine, težine do 10 kg i više. Plod sadrži preko 90% vode, vrlo malo bjelančevina te 10% voćnog šećera. Od vitamina sadrži karotine, vitamine grupe B i malo vitamina C. Od minerala sadrži kalij, magnezij, fosfor, kalcij, cink, željezo i bakar. Energetska vrijednost u 100 grama iznosi 88 kJ (21 kcal). Zbog velikog sadržaja vode odlično gasi žeđ. U prehrani se koristi svježa, u voćnim salatama i za pravljenje slatkog. Povoljno djeluje na rad probavnih organa te izlučivanje vode iz organizma.

 
 
MARELICA – PRUNUS ARMENICUS
 
Marelica je slična breskvi. Ima ukusan plod narančaste boje, s košticom. Zovu je i "kraljevsko voće".
Plod marelice sadrži 86% vode, 0,6% bjelančevina, 0,4% masnih ulja, 14% ugljikohidrata, celulozu, pektine. Energetska vrijednost 100 grama, marelice je 117 kJ (28 kcal). Od vitamina sadrži jako puno karotina 1500 mg, od čega i potječe njezina boja, zatim vitamine grupe B, folnu kiselinu, vitamine E i C. Od minerala sadrži puno kalija 320 mg, 17 mg kalcija, zatim fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar.
Marelica se jede svježa ili se od nje pripremaju džem, pekmez, kompot, sok, rakija.
Poznata je priča s francuskim piscem Bernardom Fontenelleom: kad je imao blizu sto godina, prijatelj ga je pitao da mu oda tajnu neiscrpne intelektualne svježine i mladosti. Odgovorio je da nema tajni, već samo nekoliko jednostavnih recepata za upotrebu marelica koje je dobio od svoje bake. Neka istraživanja govore u prilog tome da marelica poboljšava rad mozga, što je veoma važno za intelektualni rad.
Nije dobro jesti nezrele plodove marelice jer celuloza iz kožice može izazvati poremećaj procesa probave.
 
 
DINJA – CUCUMIS MELO
 
Naziva se još: dina, melon, pekun, pipun, pepun.
Dinja je jednogodišnja biljka, pripada porodici Cucurbitacae, kao i lubenice, tikve i krastavci. Podrijetlom je iz Azije i Afrike. Plod dinje je žutonarančaste boje, mesnata je, vrlo sočna, slatkog okusa i karakteristične arome. Za jelo je dobra potpuno zrela dinja. Vrlo je hranljivo i ukusno osvježavajuće voće koje se koristi u svježem stanju, za voćne salate, kompote, pekmeze, sokove te kao dodatak uz mesnu hranu. Koriste se plod, korijen i sjeme.
Plod dinje sadrži 95% vode, 1% bjelančevina, 5,5% šećera, biljna vlakna 1 gram, limunsku kiselinu, eterična ulja. Od vitamina sadrži jako puno karotena 2000 mg, vitamina B-grupe i vitamin C, a od minerala bogata je kalijem 320 mg te fosforom, magnezijem, kalcijem, željezom, cinkom i bakrom. Energetska vrijednost u 100 grama iznosi 100 kj (24 kcal). U sjemenu ima vode, dušičnih spojeva, fitina i masnih kiselina. U narodnoj medicini koristi se za osvježenje i psihičko smirenje, pomaže kod upale žučnih i mokraćnih puteva, probavnih smetnji te kod uboda i opekotina.
Sok od dinje – iscijedi se sok i pomiješa s jogurtom, po želji doda sok od limuna i žličica meda te malo pistačija ili oljuštenih, istucanih badema.
Oblozi – na bolno mjesto stavi se oblog od iscijeđenog soka dinje ili od izribane dinje.
 
 
BRESKVA – PRUNUS PERSICA
 
Breskva je plemenita voćka umjerene klime. Postojbina joj je Kina, a preko Perzije i Grčke dospjela je u tople krajeve svijeta. Koristi se svježa, sušena te za kompote, marmelade, džemove, sokove i rakiju breskovaču. Osim ploda, koriste se cvijet, pupoljci i kora.
Plod breskve sadrži 86% vode, 6% bjelančevina, 9% šećera, voćne kiseline (octena, mravlja i jabučna), škrob, biljna vlakna 1,5 gram, vrlo finu celulozu koja ne opterećuje želudac. Energetska vrijednost 100 grama breskve je 155 kJ (37 kcal). Od vitamina sadrži vitamine grupe B, folnu kiselinu, karotene 500 mg, vitamin C, vitamin E. Od minerala sadrži puno kalija 269 mg, kalcij, fosfor, magnezij, željezo i bakar. U jezgri koštice ima amigdalina, masnog bademovog ulja i fermenata emulzina, kojih ima i u lišću i kori.
Breskva se koristi u prehrani, kozmetici i industriji. U prehrani je pogodna kod probavnih poremećaja, a ima laksativno i diuretsko djelovanje. Dobra je za smirenje živaca i uopće za rad probavnih organa.
Čaj od breskve – 15 grama svježih cvjetova prelije se s pola litre kipuće vode, ostavi stajati 5-10 minuta, procijedi i opere lice.
Njega lica – lice očistiti bademovim uljem i staviti masku od svježih zrelih bresaka, držati 20 minuta, skinuti i oprati lice u mlakom čaju od breskve.
 
 
Prim. doc. dr. sc. Elika Mesaroš-Kanjski, dr. med.