OKULISTIKA |
| |
OKO ZA OKO – ZUB ZA ZUB |
| |
(Može li oko za zub?) |
| |
| |
Kakve veze imaju bolesti oka i zuba? Direktne, ama baš nikakve! Posredne -
da, iako na sreću ne tako često. Zato valjda na zube, kao mogući izvor bolesti
oka, tako rijetko i pomišljamo.
Ništa neobično. Ja, kao okulist, znam relativno malo o zubima. Više-
-manje onoliko koliko zna prosječan laik. Možda još i manje, jer na sreću imam
zdrave zube, pa o njima ne razmišljam puno. Možda i nisu baš tako zdravi, ali
ja to ne znam dok me ništa ne boli.
Vjerujem da tako razmišlja većina ljudi. Možda je upravo to razlog zašto će
većina teško pomisliti da bi pokvaren zub mogao biti razlog crvenila oka.
A stomatolozi? Ako znaju malo o očima, kao što ja, priznajem, malo znam o zubima,
teško da će od prve povezati zube s bolesnim okom pogotovo kad ne bole. |
| |
| |
| Sve ćemo učiniti za ljepotu, a za zdravlje? |
| |
Zanimljivo
je kako će "ljepota" natjerati ljude da odmah potraže stručnu
pomoć. Evo primjera: ako imamo nekoliko dosadnih prištića na koži lica,
potražit ćemo pomoć kozmetičara ili, u upornijem slučaju, dermatologa. Ako
su prištići u blizini kože usta, moguće je da će nas oni uputiti stomatologu.
To nam je čudno, jer u ustima ništa ne boli. Ipak, logično nam je da tu
možda neke veze ipak ima, jer su prištići blizu usta.
I kad se oko zacrveni, vanjski izgled toliko nam je važan, da ćemo poželjeti
odmah reagirati. Ipak čekamo par dana da crvenilo nestane samo od sebe. Možda
je "propuh", misli većina ljudi. Odvagujemo koliko nam se isplati
čekati red za okulista ako će možda proći samo od sebe. Ali "propuh"
ne prolazi, a svi koje sretnemo zapitkuju nas što nam je. Svi vide neku promjenu
na nama i to nas nervira. Još ne boli toliko da bi nas pomisao na zdravlje potaknula
na akciju. Ali, "ljepota" je važnija. Konačno odlučimo otići okulistu.
Tko pomišlja na stomatologa? Oči i zubi su uostalom tako daleko. |
| |
| |
| Ne mora uvijek boljeti |
| |
Zamislimo što se dešava u ustima. Jedemo hranu koja se zavlači u sve kutke iz
kojih je slina ne uspijeva istjerati. Ne operemo li zube odmah poslije jela,
bakterije će se početi množiti u svim šupljinama u koje se hrana zavukla. Imamo
neki šupalj zub, imamo navlake preko zuba. imamo most ili neku drugu nadogradnju...
Divota za bakterije. Ništa ih ne ometa da se razmnože do neslućenih razmjera.
I još nešto!
Veza usta i oka
Vlažno je, slatko, slano i toplo. Raj za bakterije. Uživaju kao u lončiću juhe
zaboravljenom usred ljeta izvan frižidera. Pjenušava, smrdljiva tekućina. Što
drugo, nego je baciti.
Slina u ustima, kao i suze u oku, mogu neutralizirati dio zagađenja, ali ne
do kraja. Tamo gdje ne uspije isplahnuti, a to su skriveni kutci, ni slina neće
pomoći. Eto idealnih uvjeta za podmuklu upalu u ustima. Naglašavam ono "podmuklu",
jer još uvijek ništa ne boli.
Bakterije se množe i polako prodiru u krv. Mreža krvnih žila na licu jako je
rasprostranjena i velika je vjerojatnost da će neke iz udaljenog žarišta (fokusa)
dospjeti i do područja oka. |
| |
| |
| Upala očne duplje |
| |
| Ima li bakterija u džepovima po ustima previše, ili je podmukla upala trajala
predugo, pitanje je časa kad će ih krv usput pokupiti i iskrcati u očnu duplju
i kapke. Nastaje tzv. celulitis. Oko se izboči prema naprijed, a otečene, crvene
i tople vjeđe zatvore oko. Tada moramo hitno potražiti okulista koji će odrediti
antibiotsku terapiju. |
| |
| |
| Vanjska upala oka |
| |
| Oko na strani procesa u ustima izgledat će crveno. Nema sekreta, ne boli ili
možda samo malčice. Vid nije zamućen. Pa ipak, oko kao da "nije vaše",
kao da se povećalo, kao da "zapinje" pri okretanju. Možda je samo
pojedini pogled u stranu bolan. Ili lagano zaboli na pritisak kroz vjeđu kad
ga protrljamo. Možda na bjeloočnici uočimo čvorić s gušćim, crvenim spletom
proširenih krvnih žila. To nazivamo episkleritisom koji je nastao kao reakcija
na upalu u području lica. Zahvati li upala i bjeloočnicu (skleritis), oko postaje
bolnije i crvenije. Tada se uozbiljimo i sigurno potražimo pomoć okulista. |
| |
| |
| Unutrašnja upala oka |
| |
Oko je tzv. "izoliran" organ. Od prodora bakterija izvana dobro je
zaštićeno bjeloočnicom i vlastitim obrambenim sustavom. Međutim, krvne žile
dopiru i unutar oka. Krvlju mogu doputovati i bakterije iz područja usta. Ako
imamo nesreću da se nasele i namnože unutar oka, tada je tu upalu teško liječiti.
Kako god je unutrašnjost oka relativno nedostupna bakterijama, isto je tako,
kad nam zatrebaju, nedostupna i antibioticima. Zato bi, već na prve znake crvenila
oka, trebalo potražiti pomoć kako do upale unutar oka ne bi niti došlo.
Kad nas zub jednom zaboli, trčimo stomatologu koji odmah propiše antibiotike.
Tako se proces širenja bakterija iz usta u okolinu prekida. Međutim, kad ne
znamo da je u ustima neko podmuklo, "tiho" žarište, kad nas ništa
ne boli, tada nam ne padne na pamet tražiti pomoć stomatologa. Vrijeme prolazi,
upala iz usta uzme maha, a tada je i antibioticima teško učinkovito riješiti
problem.
Unutar oka upala se može proširiti na sve strukture, od vidnih stanica na očnoj
pozadini (korioretinitis), pa do šarenice koja oku daje boju i vidimo je izvana
(iridociklitis). |
| |
| |
| Kad će vid biti ugrožen |
| |
Ako se upala zadrži na vanjskom dijelu oka, vid ni u jednom trenutku nije promijenjen.
Zahvati li upala vidne stanice, ali i vidni živac (neuritis), kvaliteta vida
se može pokvariti, i to trajno.
Ako upala prodre prema vidnom živcu, njegova vlakna počinju odumirati. Nikad
se više neće regenerirati. Zato ne smijemo čekati! |
| |
| |
| Prvi znaci upale vidnog živca |
| |
| Najčešće se pogled zamagli. Kao da gledamo kroz prozor po kojem netko slijeva
vodu. Treptanje ne pomaže. Pogled je sve više zamagljen. Odlaganjem posjete
okulistu, nepovratno odumire sve veći broj živčanih vlakana. Dijagnoza se postavlja
na osnovi smanjene vidne oštrine, tipičnih reakcija zjenice i nalaza testa vidnog
polja. Liječi se antibioticima i protuupalnim lijekovima u kapima ili tabletama.
Dok antibiotikom "pucamo" na slijepo, dobijamo na vremenu da lociramo
žarište upale koje se ponekad nađe baš u usnoj šupljini. |
| |
| |
| Ljepota i zdravlje idu zajedno |
| |
Priznala sam vam da o zubima ni sama ne razmišljam previše. Svi su na broju,
rupa nema, ne bole, redovito ih perem i povremeno skoknem do mojih kolega stomatologa
da s njih odstrane kamenac i "bace pogled".
Sigurna sam da među vama ima onih koji zubima posvećuju više pažnje od mene
same. Oni vode brigu o svojem blistavom osmijehu, ali i o zdravlju u cjelini.
Isto tako vjerujem da ima i onih koji su higijenu i zdravlje zuba i usne šupljine
potpuno zanemarili. Možda su im prednji zubi dovoljno lijepi, pa ih ono otraga
ne brine previše. Sve dok ih gadno ne zaboli.
Pitanje je što će zaboljeti prije? Zub ili oko? Lutrija!
Neki razmišljaju kako ne treba dizati paniku, jer zube možemo uspješno nadomjestiti.
A oči? Koji put se opametimo tek onda kad više nešto, što nam je jako važno,
ne "radi kako treba". Što im je tada važnije: dobar vid ili blistav
osmijeh?
Imamo samo dva oka u usporedbi s 32 zuba. Ne potcjenjujem važnost zuba na račun
očiju. Naprotiv, u ustima imamo 32 razloga za trajnu brigu o zdravlju. Krenemo
li od zuba, imamo šanse da će i naše oči ostati zdrave. |
| |
| |
| Mr. sc. Inge Bošković Dragičević, dr. med. |
| |
 |
| |