STRES
ČOVJEKOV NAJVEĆI NEPRIJATELJ
Što je stres? Po narodu, to je ako brinete zbog novca, zbog posla, ako vas nešto
tišti, brinete se zbog bolesne majke itd. Za tijelo, stres je širi pojam od
briga. Za njega je stres i kad dobijete unapređenje na poslu, kad vam na putu
pukne automobilska guma, kad vam se razboli kućni ljubimac, kada vam dođu gosti
i ostanu kod vas sedam dana, kada odete na muving i zaružite do jutra, kada
vam isporuče kupljeni namještaj. Svaka je ta situacija stres.
Mnogi ljudi nose u sebi ogromne količine stresa, a da toga nisu ni svjesni,
jer stres su sretni i tužni događaji. Svaka promjena (pozitivna ili negativna)
stres je za organizam. Promjene u svakodnevici ili u fizičkom zdravlju stresogene
su, bile one zamišljene ili stvarne. Vrste stresa:
1. Emocionalni stres – svako raspravljanje, neslaganje ili konflikt stvaraju promjene u osobnom životu i prema tome su stres.
2. Bolest – prehlada, prijelom ruke ili noge, svaka infekcija, bol u leđima, upala mišića – sve su to promjene zdravstvenog stanja i stres.
3. Tjelesno naprezanje – najveći je izvor stresa. Onima što rade 16 sati dnevno, skraćuju radno vrijeme za odmor, presušuje energija, prije ili kasnije tijelo slabi, dolazi do iznenadne bolesti, koja s pogoršanjem prelazi u kroničnu ili neizlječivu bolest (povišeni krvni pritisak ili diabetes mellitus).
4. Faktori okoline
Vrlo hladna ili vrlo topla klima, kao i česte promjene vremena, stresogeni su. Zagađenje zraka i različiti otrovi kojima smo izloženi stresogeni su jer stvaraju unutarnje promjene u organizmu.
5. Pušenje
Ono izaziva emfizem i kronični bronhitis, aterosklerozu, kronično trovanje ugljičnim monoksidom i rizik oboljenja od bilo kog tumora povećan za 50%.
6. Hormonski faktori
Pubertet (naglo povećanje koncentracije spolnih hormona u organizmu), predmenstrualni sindrom (PMS) (nagli privremeni manjak ženskih hormona), trudnoća (porast koncentracije ženskih hormona), postporođajno doba (manjak hormona u odnosu na period trudnoće), menopauza (postepena degresija koncentracije hormona) i osobne promjene hormonskog stanja organizma veoma su stresni.
7. Preuzimanje odgovornosti za tuđe ponašanje
Pri tome organizam dolazi u stanje manjka ili gubitka kontrole, što stvara velik stres za organizam.
8. Alergijske reakcije
Alergija je stres jer izaziva velike promjene u organizmu i ogromno trošenje energije imunološkog sustava u borbi sa stranim tijelom ili otrovom. Kad se tijelo sretne sa stranim tijelom koje smatra otrovom, pokušava ga se osloboditi napadom ili neutralizacijom. Ako je u nosu, on curi i postaje nadražen; ako je u plućima, ona se stežu; ako je u želucu, javljaju se napadi povraćanja ili osip po cijelom tijelu; ako je na koži, ona dobiva osip ili crvenilo.
Stresne situacije dešavaju se svakome od nas i na osnovi njih možemo ocijeniti
akumulirani nivo stresa, ako se zbroje poeni za sve situacije doživljene u posljednjih
godinu dana. 100 – smrt supružnika,
60 – razvod, menopauza, odvajanje od supružnika, zatvorska ili uvjetna kazna, smrt bližeg člana porodice,
45 – vaša ozbiljna povreda ili bolest, zasnivanje braka ili život u zajednici s partnerom, otkaz na poslu,
40 – pomirenje u braku ili u bliskom odnosu, umirovljenje, promjena zdravstvenog stanja člana porodice,
35 – rad duži od 40 sati tjedno, trudnoća ili ostajanje u drugom stanju, problemi u seksualnom životu, prinova u porodici, promjena uloge na poslu, promjena financijskog stanja,
30 – smrt bliskog prijatelja, promjena u učestalosti svađa sa supružnikom ili životnim partnerom,
25 – uzimanje hipoteke ili većeg zajma, vraćanje hipoteke ili većeg zajma, spavanje noću kraće od 8 sati, promjena u odgovornosti na poslu, problemi s rodbinom ili djecom, postizanje osobnog uspjeha,
20 – supružnik počinje ili prestaje raditi, početak ili kraj školovanja, promjena stambenih prilika, gosti na nekoliko dana, promjene u broju stanara u stanu, renoviranje stana, promjena životnih navika (dijeta, vježbanje, pušenje), kronična alergija, problemi sa šefom,
15 – promjena broja radnih sati ili promjena u radnoj okolini, preseljenje u drugi stan, predmenstrualni period, promjena škole, promjena u religijskim aktivnostima, promjene u socijalnim aktivnostima,
10 – manji financijski zajam, promjena u broju porodičnih okupljanja, godišnji odmor, sezona zimskih praznika,
5 – manji zakonski prekršaj.
Vrlo je važno obuhvatiti sve događaje tijekom godine, jer neki značajniji događaji stvaraju učinke koji utječu na duži vremenski period – to je kao puštanje grude snijega niz planinu. Nakon prvog udara, javljaju se naleti ili valovi ponovljenog stresa. Ako je ukupni zbroj 250 ili veći, čak i s normalnom tolerancijom stresa, smatraju se "prestresiranim", kao i osobe s niskom tolerancijom stresa sa zbrojem od 150 i više. U stanju u kojem trpite velike količine stresa, lako možete oboljeti, a u kom dijelu tijela će se to dogoditi zavisi od toga koji su organi osjetljiviji ili ugroženiji zbog nekog drugog razloga (zbog kronične bolesti, genetske predispozicije, trenutnog slabijeg funkcioniranja i sl.). Najčešći su pokazatelji osjetljivosti ili ugroženosti stresom nekih organa:
– gastrointestinalni sustav – čir, grčevi, dijareja, ileitis, kolitis,
– sustav žlijezda s unutrašnjim lučenjem – poremećaji u radu štitnjače,
– kardiovaskularni sustav – visoki krvni tlak, infarkt, aritmija,
– imuni sustav – smanjena otpornost organizma na infekcije i neoplazme,
– mozak – umor, bolovi i probadanja u glavi, napadi plača, depresija, anksioznost, poremećaji sna, insult.
Kada je nivo stresa toliko visok da se javlja nedostatak "sretnih poruka" i poremećaj u funkcioniranju neurotransmitera, ulazite u stanje "prestresiranosti" i tada "biološki sat" prestaje raditi pa imate problema s nesanicom, budite se umorni, osjećate manjak energije i niste zainteresirani za vanjski svijet, javljaju se bolovi i probadanje u grudima, leđima, ramenima i vratu, imate neugodan osjećaj u cijelom tijelu, smanjuje se osjećaj životne radosti i stvari koje su vas prije radovale sada vas ne interesiraju; ophrvani teškoćama, osjećate se depresivno ili anksiozno, počinjete tugovati, dobijate napade panike i zabrinutosti za svoje zdravlje ako gubite dah ili vas probada u predjelu srca. Morate kontrolirati stres na najbolji mogući način jer je to jedini način koji vodi k zdravlju i životnoj radosti.
