GNATOLOGIJA – SASTAVNI DIO STOMATOLOŠKE PRAKSE |
| |
ZDRAVI ZUBI – ZDRAVO KRETANJE |
| |
Gnatologiju neki smatraju sastavnim dijelom opće stomatologije, za druge je
to supspecijalizacija. Treći je diferenciraju kao posebnu granu za stručnjake
lokomotornog aparata koji se bave poremećajima temporomandibularnoga zgloba
(TMZ). TMZ je zglob koji spaja donju vilicu s lubanjom. |
| |
| |
| Stručno rečeno, gnatologija je znanstvena disciplina koja se bavi dinamikom
TMZ s fiziološkog i patološkog aspekta, uzimajući u obzir funkcije zgloba koje
mu se pripisuju u okviru stomatognatskog sustava. Drugim riječima, "gnatologija"
služi da bi se provjerilo da li je položaj čeljusti u tijeku žvakanja, gutanja,
ali i u stanju mirovanja, korektan. To je značajno jer se iz toga može zaključiti
da li će doći do poremećaja funkcije TMZ. Znano je da zubi nisu sustav sam za
sebe. Da bi zubi mogli djelovati, cijeli stomatognatni sustav mora biti pravilo
raspoređen; odnosi između zubi, žvakaće muskulature i TMZ tako su uski da poremećaj
na samo jednom elementu uvjetuje poremećaje na drugima. Na primjer, ako bolesnik
ima značajna zubna oštećenja, imat će istovremeno i poremećaje u mišićima žvakačima
i TMZ, ali i obrnuto. Samo kompletna analiza stomatognatskog sustava omogućit
će kompletnu dijagnozu i uvid u stomatološko oštećenje te, na temelju njega,
pravilan terapijski plan. |
| |
| |
| SUSTAV ZA KRETANJE |
| |
Gnatologija služi upravo da bi se mogla proučiti funkcija svih elemenata koji
čine žvakanje, odnosno rad žvakaćeg aparata. Ispraviti neku patološku promjenu
na zubu, a da se pri tome ne uzmu u obzir eventualne postojeće promjene na žvakaćoj
muskulaturi ili promjene na zglobovima, značilo bi učiniti upitnim rezultat
terapeutskog tretmana, a istovremeno bi se mogli poremetiti i sustavi koji su
povezani sa stomatognatnim sustavom.
Jedan je od tih sustava i posturalni mišićni sustav. Važnost je toga sustava
da omogućava pojedincu ne samo stajanje, već i hodanje na otpor bez padanja,
stajanje na samo jednoj nozi, sportske aktivnosti i sl. Kliničko iskustvo sve
više upućuje na to da postoji uski odnos između struktura kao što su: kranio-temporomandibularni
odnosi, kralježnica, zdjelica, zglobovi kuka, koljena, stopala. Drugim riječima,
postoji "integrirani" cjeloviti odnos između "posture TMZ",
posture tijela, posture glave i akta kretanja – pokreta u cjelini.
Posturalni sustav tako je precizan da poremećaj jedne karike lanca automatski
dovodi do poremećaja u ostalim karikama. Poremećaj istovremeno pogađa sve karike
u lancu, bilo u uzlaznom ili u silaznom pravcu.
Posturalni mišićni lanac čine strukture kao što su kraniomandibularni lanac,
vratna kralježnica, rameni pojas, grudna i lumbalna kralježnica, zdjelični obruč
s kukovima, koljena i stopala.
Postoji uska povezanost između posturalnog mišićnog sustava u cjelini i žvakaće
muskulature. Njen poremećaj, ponavljamo, automatski utječe na cijeli posturalni
lanac. Jasna je, stoga, važnost gnatološke analize mišića žvakača, kao i analize
svih posturalnih mišića u okviru stomatologije. Razumljivo je zašto stomatološki
radovi koji ne poštuju gnatološke analize mogu, nažalost, stvoriti kod pacijenta
vrlo neugodne tegobe.
Mnoge glavobolje, vratobolje, vrtoglavice, križobolje mogu biti posljedica stomatoloških
radova, uključno ortodontskih, koji su riješili problem zuba, ali ne i problem
mišića ili zgloba.
Važnost uspostavljanja pravilne funkcije, još prije nego što se ispravi patologija
zubala, čini gnatologiju jednom od osovina stomatologije i bazom začetka bilo
kojeg tretmana. To je razlog zbog kojeg onaj tko djeluje na području gnatologije
mora smatrati gnatologiju sinonimom za stomatologiju.
Funkcionalna analiza svih elemenata žvakaćeg sustava vrlo je važna u prisustvu
ustanovljenih problema na zubalu, ali još više u situacijama gdje se radi o
preventivi. Standardni stomatološki pregledi ne bi se smjeli ograničiti samo
na utvrđivanje karijesa ili paradontalnih lezija, već moraju ocijeniti i stanje
"zdravlja" svih komponenata u procesu žvakanja, naročito muskulature
i zglobova. Bilo kakva, i jedva zamjetna promjena u položaju čeljusti mora se
riješiti. |
| |
| |
| VAŽNOST PRAVILNOG POLOŽAJA ČELJUSTI |
| |
Da bismo shvatili važnost pravilnog položaja čeljusti, zamislimo da smo na područje
čeljusnog luka postavili element koji stvara smetnje, na primjer preobilnu navlaku
ili parcijalnu protezu koja nije kongruentna (ne prianja optimalno). Senzitivni
nervni receptori na nivou mišića učinit će sve da se od centralnog nervnog sustava
dobije impuls na nivou TMZ da bi se ta asimetričnost korigirala. To znači da
se čeljust više ne nalazi u pravilnom položaju! Odnosno, ako čeljust nije u
pravilnom položaju, automatski se mijenja i položaj svih elemenata koji su s
njom povezani.
1. Mišići žvakači nemaju svi isti tonus, nekima je tonus jači, a drugima slabiji,
tako da su oni razlog za "disfunkciju" TMZ, za što nam elektromiografija
daje neoborive dokaze. Takve razlike u tonusu mogu biti podloga za neke tegobe
koje se pojavljuju na periferiji, kao glavobolje, bolovi na obrazu i sl.
2. Postura – sva mjerenja posturalnih elemenata bit će uključena (slika sa skoliometra
AP-LL, podografska analiza, analiza pomoću kompjutorskih grafičkih prikaza preko
stabilometrijske podloge) i naći ćemo ih u toj situaciji poremećene. Pratit
će ih obično simptomi posturalnog dizbalansa: cervikalna bol, mravinjanje po
ekstremitetima, boli ramena, vrtoglavice, lumbalgije, bol koljena koje je opterećeno,
grčevi listova, boli pete, brzo zamaranje pri stajanju itd.
3. Zbog pomaka čeljusti, zubna okluzija (zagriz) nije više ispravna, već patološka,
izazivajući karijes, pomicanje zubi zbog pretjeranog opterećenja.
4. Odnos između zglobnih tijela unutar zgloba može znatno varirati, tako da
bolesnik prilikom otvaranja i zatvaranja usta osjeća štropot ili zglobni "klik".
Svakako moramo imati na umu: sve što se događa u našim ustima pod strogom je
kontrolom mozga, koji ne trpi nepreciznost ma kako god malena bila. Takve se
anomalije odmah registriraju i modificiraju lokalnu sliku, ali imaju i svoju
fiziološku refleksiju na periferiji, koja ne mora biti niti malo fiziološka.
To je zakon uzroka i posljedice, uvijek prisutan u prirodi, i ne trpi iznimke.
Zato je neophodno stomatološke greške analizirati i s aspekta gnatologije, povezati
s njom i sve moguće posturalne greške koje iz toga mogu proizići. To će omogućiti
izbor tretmana koji će primarno riješiti problem, a ne samo posljedične simptome,
pa makar to bili i stomatološki radovi. |
| |
| |
| mr. sc. Dunja Barak-Smešny, dr. med. |
| |
 |
| |