NAJČEŠĆA OBOLJENJA PENISA |
| |
MUŠKARCI TO KRIJU |
| |
Penis je muški spolni ud. Građen je od parnih spužvastih tijela koja su ujedno
i erektilna tijela. Osim kavernoznih tijela, u penisu se nalazi i mokraćna cijev
koja je obavijena spongioznim tijelom. Završetak penisa naziva se glans penisa
(glavić), a na njegovom kraju nalazi se vanjski otvor mokraćne cijevi. |
| |
| |
| Glans je prekriven kožom koja se naziva prepucij, a sastoji se od unutarnjeg
lista koji je uz sam glans i od vanjskog lista. |
| |
| |
| FIMOZA |
| |
| Fimoza je stanje u kojemu se prepucij ne može prevući preko glavića penisa.
Može biti prirođena ili stečena. Prilikom rođenja unutarnji list prepucija i
glavić spojeni su. Tijekom prve godine života spoj unutarnjeg lista prepucija
i glansa počinje nestajati, a krajem prve godine 50% djece ima taj prostor oslobođen.
Ipak, u trećoj godini života još oko 50% djece ima fiziološku fimozu, tj. rahlo
prirastao unutarnji list prepucija za glans. Prepucij bi se morao nakon treće
godine prevući preko glansa penisa. Ako to nije moguće, radi se o fimozi. Stečena
fimoza najčešće se javlja nakon kronične upale prepucija i glansa, a kao posljedica
slabog održavanja higijene. Također, sama fimoza onemogućava održavanje higijene
i pogoduje razvoju upale, a upala sužavanju otvora prepucija. Tijekom mokrenja
dolazi do balonastog napuhavanja prepucija urinom koji zatim u vrlo tankom mlazu
izlazi kroz otvor prepucija. Ispod prepucija mogu nastati kamenci, a mnogo je
češći i karcinom penisa. Nastajanju fimoze skloniji su dijabetičari i stariji
ljudi. U dječaka do treće godine života nije potrebno poduzimati nikakve kirurške
zahvate, osim ako otvor prepucija nije toliko uzak da izaziva smetnje oticanja
mokraće. Ako u trećoj godini fimoza ne nestane, urolog mora odstraniti rahle
veze prepucija i glansa, a ponekad i izvršiti operacijski zahvat. Fimoza se
liječi operacijom, tj. isijecanjem suvišnog dijela prepucija, a zahvat se zove
cirkumcizija i radi se u lokalnoj anesteziji. U bolesnika u kojih je prisutna
upala, u prvom aktu učini se dorzalna incizija prepucija (dio prepucija zareže
se i na taj način se omogućuje njegovo prebacivanje preko glansa kako bi se
mogla održavati higijena), a nakon izlječenja upale uradi se cirkumcizija. |
| |
| |
| PARAFIMOZA |
| |
| Parafimoza nastaje ako se prepucij ne može vratiti preko glansa penisa, ostane
povučen u koronarnom sulkusu iza glavića i dovede do oticanja prepucija i glansa
uz bolove. Parafimoza nastaje najčešće nakon masturbacije i seksualnih odnosa,
a može nastati i nakon mijenjanja katetera ili prilikom održavanja higijene.
Kompresijom krvnih i limfnih žila nastaje jak otok rahlog tkiva prepucija te
se on više ne može vratiti preko glavića. U početku je blokirana samo venska
cirkulacija, a nakon toga dolazi i do blokade arterijske cirkulacije, što može
dovesti do gangrene glansa penisa. Zbog djelomične opstrukcije mokraćne cijevi,
mogu se javiti i smetnje mokrenja. To je akutno oboljenje koje zahtijeva hitnu
urološku intervenciju. Liječenje se obavlja ručnim vraćanjem prepucija preko
glansa a ako je prošlo dosta vremena od početka smetnji, potrebna je operacija.
Prilikom operacije učini se incizija prepucija i nakon toga prepucij se prevuče
preko glansa. Naknadno se učini cirkumcizija. |
| |
| |
| KRATKI FRENULUM |
| |
| Kratki frenulum (“frenulum breve”) stanje je gdje frenulum (tanka kožna opna
koja se nalazi između unutarnjeg lista prepucija i glansa) ometa normalno povlačenje
prepucija preko glansa. U pravilu, bolesnici dolaze zbog bolova prilikom spolnog
odnosa i krvarenja u području frenuluma, jer on pukne zbog istezanja tijekom
odnosa. U slučaju pucanja frenuluma treba mjesto krvarenja dezinficirati s dezinficijensom
koji u sebi nema alkohola (3% acidi borici), staviti sterilnu gazu i svakako
prevući prepucij preko glansa. U slučaju i daljeg krvarenja, može se učiniti
kompresija gazom preko prepucija. Definitivna terapija je kirurška (frenulum
se presiječe i nakon toga sašije). |
| |
| |
| UPALE |
| |
| Upala glansa zove se balanitis, a upala prepucija postitis, odnosno balanopostitis
čini upala i glansa i prepucija. Uzrok upale je različit i kreće se od alergijskih
pa do specifičnih upala (sifilis). U spolno zrelih muškaraca oboljenje može
nastati prijenosom gljivica (najčešće kandide) i trihomonasa od spolnog partnera,
ali su mogući i drugi uzročnici. Češće se javlja u bolesnika s fimozom. Higijena
spolovila važan je čimbenik u prevenciji upale. Kod balanopostitisa postoji
crvenilo i edem glansa i prepucija. Bolesnik može osjećati žarenje na vrhu spolovila
prilikom mokrenja. U bolesnika koji često imaju upalu prepucija on može postati
tvrd, bijel i skvrčen te se ne može prevući preko glansa penisa i tako nastane
fimoza. Liječenje se obavlja tako da se prepucij nježno povuče preko glansa,
ispere blagim, nenadražujućim antiseptičkim sredstvom (3% acidi borici) i zatim
namaže antibiotskom i/ili antimikotičnom kremom. U slučaju jake upale, treba
davati i antibiotike. Kod ponovnih upala poželjno je učiniti cirkumciziju. |
| |
| |
| INDURATIO PENIS PLASTICA |
| |
| Induratio penis plastica ili Peyronieva bolest je bolest nepoznatog uzroka.
Karakterizirana je nastajanjem tvrdog plaka u penisu koji se može i napipati,
a čija posljedica je iskrivljenje penisa u erekciji uz bol. Tijekom vremena,
kako bolest napreduje, bol obično nestaje, a iskrivljenje penisa povećava se
te može onemogućavati spolni odnos. Liječenje je konzervativno (vitamin E, kortikosteroidi,
verapamil) ili operacijsko, gdje se plak izreže, a na njegovo mjesto postavi
se zamjena (dio prepucija, vene ili umjetni materijal). |
| |
| |
| KARCINOM PENISA |
| |
| Karcinom penisa je zloćudno oboljenje penisa. Češći je u bolesnika u kojih nije učinjena cirkumcizija. Najčešće nastaje na glansu ili prepuciju, gdje započinje kao izraslina koja je drukčije boje od okolne kože i koja se povećava. Daljim širenjem dolazi i do povećanja limfnih čvorova u preponama. Liječenje je kirurško i sastoji se u odstranjenju tumorskog tkiva, a nakon toga provodi se onkološka terapija. |
| |
| |
| PRIJAPIZAM |
| |
Prijapizam je iznenadna, neprovocirana, neželjena bolna erekcija koja traje
duže od nekoliko sati. Razlog je erekciji punjenje kavernoznih tijela (isto
kao i u normalnoj erekciji), ali postoji zapreka u protoku krvi u venskom sustavu
ili promjene na arterijama, te ne dolazi do pražnjenja kavernoznih tijela. Prijapizam
je u većini slučajeva nepoznatog uzroka, ali se javlja i u bolesnika oboljelih
od leukemije, anemije srpastih stanica, prilikom uzimanja različitih lijekova,
uz bolesti perifernog i centralnog živčanog sustava, povrede kralježnice. To
je akutno oboljenje koje zahtijeva hitnu urološku intervenciju. Hitno se izvrši
punkcija kavernoznih tijela i isprazni krv iz njih, a u slučaju i dalje prisutne
erekcije, treba učiniti premosnicu između kavernoznih tijela i vena natkoljenice. |
| |
| |
| IMPOTENCIJA |
| |
Pod pojmom impotencije podrazumijeva se nesposobnost erekcije, omlohavljenje
penisa prije ili neposredno nakon ulaska u vaginu i prerana ejakulacija. Impotencija
može biti organska, funkcionalna i psihogena. Najčešći su razlozi impotencije
funkcionalni i psihički. Organski razlozi mogu biti: endokrini (manjak hormona
– testosterona), šećerna bolest, Peyronieva bolest, prirođene greške spolovila,
kronični alkoholizam, različiti lijekovi, bolesti srca, jetre, bubrega, živčanog
sustava (multipla skleroza), bolesti štitnjače, tzv. muška menopauza, posljedica
operacije (radikalna cistektomija i prostatektomija). Kod osoba s funkcionalnom
impotencijom anatomski je status uredan. Psihičke smetnje dovode do te vrste
impotencije, a najčešće su uzrokovane stresom. Postoji relativno malo lijekova
koji poboljšavaju erekciju. U prvom redu to je sildenafil, poznat i pod imenom
Viagra. Taj lijek je kod psihogenog uzroka impotencije uspješan i do 80%. U
određenim slučajevima može se erekcija postići vakuum-pumpom. Kako bi se izazvala
erekcija, u kavernozno tijelo mogu se davati injekcije prostaglandina E ili
papaverina. Operacijskim se zahvatom mogu staviti endoproteze u kavernozno tijelo. |
| |
| |
Mr.
sc. Vladimir Mozetič, dr. med.
Mr. sc. Dean Markić, dr. med.
Josip Španjol, dr. med. |
| |
 |
| |