ZIMSKE BOLESTI
GRIPA I UPALA PLUĆA
Gripa ili influenca akutna je zarazna bolest dišnog sustava. Prvi opis bolesti
potječe od Hipokrata, još iz petog stoljeća prije Krista.
Gripa je kapljična zaraza i zato se lako prenosi. Uzrokuju je virusi influence
tipa A, B, i C, a nađeni su brojni podtipovi tih virusa, koji se mutacijama gena
povremeno mijenjaju. To je važno znati pri proizvodnji cjepiva. Bolest se pojavljuje
u manjim ili većim epidemijama, gotovo svake zime. Obilježavaju je tipični simptomi:
vrlo visoka temperatura, često i preko 40o C, glavobolja, bolovi u mišićima, suhi
podražajni kašalj. Najteže oblike bolesti, povremeno pandemijski, izaziva virus
A; virus B zahvaća ograničene lokacije; virus C izaziva gripu oblika prehlade.
Česta je i najteža komplikacija upala pluća, nerijetko smrtonosna. U epidemijama
kad prevladava virus A, on je taj koji izaziva nagli porast broja upala pluća
i pogoršanje i kompliciranje kroničnog bronhitisa.Širenju kapljične infekcije pogoduju gušća naseljenost, mjesta gdje ima više ljudi, putovanja. Kako su to obilježja suvremenog života, mjere izolacije i zatvaranje javnih objekata slabo su uspješne. Oboljeli je zarazan za druge ljude samo nekoliko prvih dana bolesti. Preboljela gripa dovodi do prirodne imunosti u trajanju 6-8 mjeseci. Što je manja imunost, to je teži oblik gripe, kao kod male djece koja prvi put obole od gripe ili kod osoba koje dugo nisu imale gripu i kod necijepljenih ljudi.
Virus gripe napada stanice dišnih puteva, prvo gornje dišne puteve. Kad se spusti u najdonje, najuže dišne puteve, ili u samo plućno tkivo (plućni mjehurići ili alveole; intersticij ili vezivo), nastupa opasnost da u tim područjima izazove upalne promjene zvane upala pluća (pneumonija). Ili ih izaziva sam virus gripe, ili neke bakterije, ili miješano: i virusi, i bakterije. Pridružene bakterijske upale pluća posljedica su smanjene otpornosti organizma, pojava karakteristična za djelovanje virusa gripe. Upravo zbog toga ona može biti tako teška bolest. Najčešće su pridružene upale one u sinusima, srednjem uhu, bronhima i u vrlo osjetljivim dječjim bronhiolima te naročito u plućima, gdje upalu najčešće izaziva slabom otpornošću umnoženi pneumokok, podvrsta streptokokne bakterije. Najteži oblici gripe, vrlo često s upalom pluća kao najtežom komplikacijom, javljaju se u pripadnika rizičnih skupina: starijih ljudi, bolesnika s raznim kroničnim bolestima, dijabetičara, srčanih bolesnika, alkoholičara, teških pušača. Čak oko 10% oboljelih od gripe dobije i upalu pluća, a pripadnici rizičnih skupina i mnogo češće. Gripozne upale pluća odgovorne su za pretežni broj smrtnih slučajeva oboljelih od gripe; tako je većina od 20 milijuna umrlih od "španjolske gripe" 1918. godine umrla od upale pluća. Otpornost stanovništva bila je tada bitno smanjena zbog I. svjetskog rata. Glavne su žrtve gripozne upale pluća mala djeca i stariji ljudi.
Tri su vrste gripozne pneumonije (upale pluća). Rendgenski ih se može razlučiti.
1. Primarna virusna pneumonija. To je najteži oblik, s visokim postotkom smrtnosti. Upala najviše zahvaća intersticij, vezivo između plućnih alveola. Upala zahvaća oba plućna krila; dok se sjena ne proširi, ona rendgenski ima mrežoliko-prugast izgled, a kad se ubrzo proširi, razviju se oveće guste sjene. Odmah s početkom gripe započinje i upala pluća. Kašalj je suh i podražajan. Antibiotici ne djeluju na taj oblik upale jer je uzrokovana samo virusom.
2. Sekundarna bakterijalna pneumonija. To je superinfekcija bakterijama, uz gripoznu bolest. Smrtnost od te upale niža je, prvenstveno zato što na bakterije djeluju antibiotici. To je obično komplikacija gripe u starijih ljudi i u ostalih rizičnih skupina. Poslije klasičnih simptoma gripe nastupa kratko poboljšanje i onda ponovo temperatura s pojavom upale pluća. Upala zahvaća plućne alveole. Prvo se rendgenski vide manja žarišta, u pravilu jednostrano, kasnije su ona veća, grudvasto-ploštinskog izgleda. Kašalj brzo postaje obilan i produktivan, ne suh. Česta je uz upalu pluća i upala porebrice.
3. Miješani oblik pneumonije. Upalu uzrokuju zajedno virusi i bakterije. To je najteži oblik gripoznih pneumonija. Rendgenski se vidi kako se svuda brzo širi.
U sklopu liječenja, pri svakoj vrsti upale pluća, neophodno je mirovanje do potpunog
ozdravljenja. Treba uzimati mnogo tekućine na usta ili infuzijom, sredstva za
smirivanje kašlja, kisik pri opsežnim upalama pluća, jer je tada smanjena dišna
površina pluća. Antibiotici djeluju samo na bakterijalne komplikacije, na viruse
ne; odluku o antibiotiku donosi liječnik. Kadšto protiv virusa mogu biti uspješni
skupi antivirusni lijekovi (Amantadin, Rimatadin), koji se koriste pri primarnoj
virusnoj pneumoniji, pri miješanim oblicima te u visoko rizičnih bolesnika. Svaka
se teža upala pluća liječi u bolnici.Profilaksa je neophodna kako bi se spriječile teške komplikacije gripe, prvenstveno upala pluća. Obavlja se aktivnom imunizacijom, u nas počev od polovine jeseni, najčešće mrtvim cjepivom putem injekcije, bez značajnih nuspojava, jedino se tako ne smiju cijepiti preosjetljivi na jaja. Druga je mogućnost imunizacija živim oslabljelim virusom, uštrcavanjem u nosnu šupljinu; pritom se kao nuspojava mogu pojaviti bezazleni simptomi blage gripe; izbjegava se njegova primjena u starijih i rizičnih skupina. Imunizacija se ponavlja svake godine, što iz godine u godinu pojačava otpornost. Cijepljenje je to uspješnije, što se više ljudi cijepi. Postiže se potpuna otpornost u 67-92% cijepljenih, a ako se gripa i pojavi, simptomi su jako ublaženi i sprječavaju se komplikacije.
Cjepivo sadrži podtipove virusa A i B; odlučuje se za one koji se te godine očekuju, a obično su to oni koji su se tog proljeća pojavili u zemljama južne zemaljske polutke (tada je tamo zima).
