Zdrava prehrana (II. dio)
Jačanje imuniteta hranom
Postoje ljekovite biljke koje stimuliraju imunološki sustav, među kojima se najviše
preporučuje klinički istražena ehinaceja, koja je uspješna osobito u sprečavanju
i liječenju bolesti dišnog sustava, kao prehlade, gripe, angine grla, bronhitisa,
također i herpesnih bolesti. Također se preporučuje propolis (pčelinji proizvod)
koji uspješno djeluje protiv bolesti uzrokovanih bakterijama (a bez negativnih
nuspojava koje imaju antibiotici) i virusima (i herpesnim), a ima učinkovito protuupalno
djelovanje (vrlo rijetko izaziva alergije, blage naravi). Na temelju novijih kliničkih
i drugih istraživanja, preporučuje se kopriva, biljka koja obiluje antioksidansima
i protuupalnim tvarima, kao što su klorofil, flavonoidi, kumarin, vitamin K i
drugi vitamini, kalcij, kalij, magnezij, pa bi trebalo češće jesti pirjanu koprivu,
ili kuhanu na pari ili obično kuhanu da se dobije juha, ne samo radi sprečavanja
i liječenja reumatskih bolesti, nego i radi jačanja imunološkog sustava.Nema povezanosti s prehranom, ali je korisno navesti da na jačanje obrambenih mehanizama djeluju:
- prije svega tjelovježba, sport i drugi oblici tjelesne aktivnosti,
- umjereno sunčanje (pospješujući sintezu vitamina D i serotonina),
- razne tehnike meditacije, djelujući protiv posljedica stresa - koji oslabljuje obrambene mehanizme na taj način da izaziva prekomjerno stvaranje kortizola, adrenalina i noradrenalina,
- agopunktura stimulira imunološke mehanizme i pokazala se korisnom kod liječeja određenih bolesti, kao reumatoidnog artritisa, bronhalne astme.
Pogreške
u prehrani koje treba izbjegavati jer poremećuju, odnosno oslabljuju imunološki
sustav, jesu sljedeće:- Premalo ili previše bjelančevina (BJ); naime, ako se prehranom dobiva nedostatno bjelančevina (koje su najvažniji sastojci limfocita, makrofaga, protutijela, enzima, hormona i dr.), imunološki sustav će djelovati uz poremećaje, a previše bjelančevina oslabljuje taj sustav na razne načine, uz ostalo, jer se uzrokuje nedostatak vitamina B6 (piridoksina), osobito potrebnog u stvaranju i djelovanju protutijela i limfocita T. Također, previše bjelančevina pospješuje osteoporozu i preveliku kiselost u tkivima. Kao mjerilo za to što znači ni premalo ni previše bjelančevina postoje različita stajališta: za većinu nutricionista znači unositi ih hranom, na dan, u količini 1 g na svaki kg idealne težine, a to je u prosjeku 60-70 g. Svjetski poznati liječnik-nutricionist Michael T. Murray preporuča 56 g za muškarce, a 44 g za žene. Ministarstvo zdravstva Velike Britanije preporuča 44 g za muškarce, a 36 g za žene, a Searsova zona-dijeta sadrži mnogo veće količine bjelančevina, i to 100 g za muškarce, a 80 g za žene, što može dugoročno ugroziti zdravlje, pogotovo ako su životinjskog podrijetla jer, uz ostalo, teže se opterećuju bubrezi i jetra, rizično je za kardiovaskularne bolesti i hipertenziju, rak debelog crijeva, dojke, maternice, osteoporozu i bubrežne kamence. Te dvije posljednje navedene bolesti povezane su s povećanim gubitkom kalcija putem mokraće, do kojega dolazi ako se prekomjerno jede meso i druge namirnice bogate životinjskim bjelančevinama (osobito mlijeko koje, osim toga, zbog svojeg kazeina može izazvati alergije, a vjerojatno povećava razinu štetnog kolesterola).
- Previše masnoća, osobito životinjsko podrijetla jer, uz ostalo, stvarajući previše triglicerida i kolesterola, začepljuju krvne žile i limfne puteve, otežavajući prolaz i djelovanje limfocitima (koji stalnom cirkulacijom u žilama uništavaju bakterije i ostale mikroorganizme). Ukupne masnoće ne bi smjele prelaziti 50-60 g, a da u njima bude što manje životinjskih masti, koje su osobito štetne za kardiovaskularni imunološki sustav. Najzdravije je od masnoća trošiti maslinovo ulje. Također ne bi trebalo jesti margarin jer sadrži neprirodne, tzv. trans-masne kiseline koje djeluju štetno na kardiovaskularni sustav. Uz ostalo, rizične su za sklerozu aorte, masnu jetru i srčanu lipoidozu.
- Šećeri poremećuju obrambene snage, osobito zato što sprečavaju ulazak vitamina C u stanice imunološkog sustava, zbog čega se treba izbjegavati šećer, koji se u tijelo unosi najčešće kolačima, keksima, slatkišima, kavom, sladoledom, napicima i dr. Šećer (nazivaju ga bijelim slatkim otrovom) izravno ili neizravno pridonosi nastajanju i razvoju kiselosti u krvi, povišene razine kolesterola u krvi, umora, loše koncentracije, živčane napetosti, potištenosti, glavobolje, probavnih smetnji, teškoća u cirkulaciji krvi, stvaranja bubrežnih kamenaca, a oduzima tijelu kalcij, krom, vitamine C i B-kompleksa. Smatra se da je šećer najveći krivac što mnoga djeca kojima se daje mnogo šećera u raznim oblicima, često obolijevaju od prehlade, gripe, grlobolje, bronhitisa, upale uha i sličnih infekcijskih bolesti.
- Prehrana s previše kalorija, uzrokujući debljinu - koja je izravan ili neizravan bitan uzročnik ili rizični čimbenik za nastanak i razvoj mnogih bolesti, prije svega infarkta srca, moždanog udara, raka, reumatoidnog artritisa i drugih autoimunih bolesti - poremećuje obrambene snage na razne načine, osobito tako što limfociti i neutrofili postaju manje reaktivni. Uobičajena zapadnjačka prehrana daje prosječno 2800 kalorija (zbog čega ima sve veći broj debelih ljudi), dok su mnoga istraživanja pokazala da su optimalne kalorije za oko 40% manje, dakle oko 1600-1700 kalorija (za odrasle osobe sjedećeg tipa). Svaki dobiveni kilogram iznad idealne težine ima za posljedicu sve veću opasnost nastajanja sve češćih i sve težih poremećaja u tjelesnim sustavima, tj. pogoršanja i ugrožavanja zdravlja. Debljina je ogroman problem za zdravlje: tko nije debeo, treba se hraniti tako da ne postane debeo (a da ipak dobiva bjelančevine i druge hranjive tvari u dostatnoj količini), a tko je debeo, treba bez oklijevanja normalizirati svoju tjelesnu težinu, prije svega pomoću prikladne prehrane, a uz to i povećanjem umjerene tjelesne aktivnosti.
- Nedostatak onih vitamina i minerala koji su bitni za djelovanje obrambenih snaga, a to su vitamini C, E i A, odnosno beta-karoten, B-kompleksa, osobito B6 (piridoksin), folna kiselina (B9) a i B12, a od minerala cink, selen, željezo, magnezij.
- Za vrijeme virusnih i drugih infekcija, odnosno bolesti treba izbjegavati meso, jaja, mlijeko i sireve (jer povećavaju stvaranje sluzi, što otežava djelovanje limfocita u krvnim, odnosno limfnim žilama, a osim toga čest su uzrok alergija). Za vrijeme infekcijskih bolesti treba se hraniti uglavnom juhama i jelima od povrća (ali ne prženim), osobito mrkvom, ciklom, rajčicom, svježim i kiselim kupusom i repom, mahunama, što više sirovim salatama, zatim svim vrstama voća, što više sirovim, te u manjim količinama ribom (ali ne prženom), integralnom rižom, suhim mahunarkama, suncokretovim i bučinim sjemenkama. Od voća, osobito se preporučaju jabuke, lubenice, kivi i naranče, odnosno agrumi. Nepotpuno probavljena hrana može uzrokovati nepoželjne imunološke reakcije i alergiju.
